> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Objavljeni prvi rezultati istraživanja spilje na Mljetu, paleontološkog i prapovijesnog nalazišta
- URL: https://www.morski.hr/objavljeni-prvi-rezultati-istrazivanja-spilje-na-mljetu-paleontoloskog-i-prapovijesnog-nalazista/
- Published: 2024-03-11T19:02:53.000Z
- Updated: 2024-03-11T20:50:57.000Z
- Author: Ivelina Gašpar
- Tags: NP Mljet

**U nedavno objavljenom članku u znanstvenom časopisu Geologia Croatica prikazani su prvi rezultati palinoloških istraživanja Spile nad Procjepom.** 

Već dugi niz godina Spila nad Procjepom se istražuje kroz suradnju JU NP Mljeta i Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dok su u novim istraživanjima sudjelovali i kolege s Hrvatskog geološkog instituta i Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, pbjavili su iz [Javne ustanove Nacionalni park Mljet.](https://np-mljet.hr/prvi-rezultati-palinoloskih-istrazivanja-spile-nad-procjepom/?ref=morski.hr)

Špilje često imaju dobro očuvane sedimente koji sadrže vrijedne paleontološke i arheološke nalaze. Između ostalog, špiljski sedimenti su zanimljivi jer mogu sadržavati važne zapise o nekadašnjim okolišima, koji se mogu rekonstruirati na temelju biljnih spora i peluda te nepeludnih palinomorfa očuvanih u samom sedimentu. No do sada su palinološke analize špiljskih sedimenata u Hrvatskoj rijetko rađene.

Cilj ovog istraživanja bio je primijeniti kombinaciju palinofacijesnih i palinomorfnih analiza u istraživanju špiljskog sedimenta. Specifični ciljevi bili su prikupiti informacije o lokalnom biljnom pokrovu u prošlosti jadranske regije, pojasniti promjene u biljnom pokrovu istraživanog područja i omogućiti bolje razumijevanje procesa koji utječu na akumulirani spektar palinomorfa uslijed i nakon taloženja u špilji.

Dobiveni palinološki podaci omogućili su uvid u lokalni vegetacijski pokrov kao i promjene u vegetaciji tijekom taloženja proučavanih naslaga otprilike 3500 godina prije sadašnjosti.

Porodica Oleaceae predstavlja glavnu komponentuarborealnog peluda (drvenaste biljake) što je u suglasju i s aeropalinološkim istraživanjima otoka Mljeta. Ujedno, to ukazuje na prisutnost maslina u neposrednoj blizini špilje (na udaljenosti manjoj od 500 m) sredinom drugog tisućljeća prije nove ere. Od zeljastih biljaka prevladava peludglavočika jezičnjača (Cichoriaceae), glavočika cjevnjača (Asteraceae),trava (Poaceae), lobodnjača (Chenopodiaceae) i karanfilovka(Caryophyllaceae). Ove porodice uključuju najveći broj vrsta otpornih na sušu koje završavaju svoj životni ciklus u jednoj vegetacijskoj sezoni, a nepovoljne uvjete preživljavaju u obliku sjemena. One su i danas raširene u otočkoj flori, a Caryophyllaceae, Poaceae i Chenopodiaceae su također indikatori otvorenih staništa mediteranske vegetacije. U sedimentima je pronađena i pelud helofita, primjerice rogoza (*Typha latifolia*), žabučuna (Alismataceae) i šaševa(Cyperacea), koji su čest močvarni elementi.

Peludni spektar s prevlašću maslinovki (Oleaceae), borova (*Pinus* subgenus *Pinus*) i vrijesovki (Ericaceae) potvrđuju dominaciju mediteranske vazdazelene šumske vegetacije na otoku Mljetu. Međutim, visok udio peluda nedrvenastih vrsta ukazuje na određenu razinu degradacije šumskih sastojina, u rasponu od mediteranske otvorene šume do degradirane makije. Brojni ostaci drvenog ugljena također potvrđuje da su špilju koristili ljudi.

I.N.