NOVI PROJEKT? Hrvatske ceste traže rješenje za povezivanje Korčule s Pelješcom
KORČULA – Dok se čeka početak radova na pelješkom mostu kojeg će kineska korporacija ‘CRBC’ graditi za naručitelja Hrvatske ceste, to javno poduzeće naručilo je studiju izvodljivosti prometnog povezivanja otoka Korčule i Pelješca koje dijeli 1200 metara pelješkog kanala. Iako se upravo zbog te blizine našeg najmnogoljudijeg otoka i Pelješca proteklih desetljeća razmatrala ideja gradnje mosta, to u ovome trenutku, kako se doznaje od gradonačelnika Korčule Andrije Fabrisa, nije opcija.
– Naravno da bi mi htjeli most do Pelješca, ali biti ćemo itekako sretni i zadovoljni kada se izgradi pelješki most kojeg tako dugo svi čekamo u ovom dijelu Lijepe Naše. Kad je u pitanju studija koju su naručile Hrvatske ceste o prometnom povezivanju Korčule i Pelješca radi se, prema informacijama kojima raspolažem, o boljoj povezanosti luke Perna na Pelješcu i luke Polačište na Korčuli – kazao nam je Fabris, potvrdivši kako je prometno povezivanje Korčule i Pelješca mostom dio prostornog plana županije Dubrovačko-neretvanske. Postoji, otkriva naš sugovornik, i prijedlog da se Korčula i Pelješac povežu tunelom piše Jutarnji list.
– To su planovi, a realnost je da ćemo morati pričekati bolju financijsku situaciju za takav projekt kao što su most ili tunel pelješkim kanalom – zaključuje Fabris.
600 tisuća putnika godišnje
Najave o gradnji mosta na Korčuli svojedobno su davali lokalni dužnosnici poput župana dubrovačko-neretvanskog Nikole Dobroslavića, ali i neki članovi Vlade dok su bili u mandatu, poput ministra prometa u više HDZ-ovih vlada Božidara Kalmete i kratkotrajnog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka.
Prvi put je gradnja mosta u pelješkom kanalu zacrtana u razvojnom planu ‘Južni Jadran’ iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. Doduše, autori ‘Južnog Jadrana’ bili su skloniji gradnji tunela koji bi povezali Korčulu i Pelješac, zbog intenzivnog pomorskog prometa Pelješkim kanalom.
U prostornom planu Dubrovačke-neretvanske županije kao dvije točke koje bi trebalo spojiti između Korčule i Pelješca navode se rt Svetog Ivana na Pelješcu i uvala Kneža na Korčuli. Trajektnom vezom pelješki kanal godišnje prijeđe oko 230 tisuća vozila i 600 tisuća putnika.
Iako je zamišljena dužina ‘korčulanskog mosta’ duplo kraća od pelješkog mosta, pa bi i investicija bila znatno manja od dvije milijarde i 80 milijuna kuna za koliko će Kinezi povezati Pelješac s ostatkom zemlje, otvoreno je, među ostalim, pitanje bi li ‘korčulanski most’ dobio sufinanciranje Europske unije kao pelješki kojeg je EU spremna pomoći s 85 posto ukupne investicije.
Cijeni samog mosta treba pridodati troškove izgradnje i popravka pristupnih cesta na Korčuli i na Pelješcu.