Novi brodovi HRM-a u izgradnji nisu vlasništvo RH, već Brodosplita!

Ministar obrane Mario Banožić nekidan je javno izjavio, a mediji prenijeli: “Ophodni brodovi za HRM vlasništvo su Republike Hrvatske. Upisani su u registar hrvatskih brodova i na taj način su vlasništvo RH. Tu smo sigurni. Ako ih ‘Brodosplit’ ne dovrši, netko drugi će.”

Spominjući registar hrvatskih brodova, još uvijek aktualni ministar obrane, čini se da ne zna ili se pravi da ne zna što govori.

Foto: MORH

Naime, kako piše Slobodna Dalmacija, Hrvatski registar brodova je potvrdio da o tome ne zna ništa: oni ne vode upisnike i upućuju na Ministarstvo obrane.

Ali, prava adresa je Ministarstvo mora, odnosno lučke kapetanije, u našem slučaju, splitska. One vode upisnike brodova na svojem području. A moguće ih je i pretraživati na internetskom servisu eNautika.

Upisnik brodova naime, otkriva nevjerojatnu stvar: sva četiri ophodna broda koja “Brodosplit” odavno gradi za potrebe Obalne straže, organizacije u sastavu Ministarstva obrane, upisana su kao “vlasništvo ‘Brodogradilišta specijalnih objekata’ iz Splita, pravne osobe s udjelom vlasnika 1/1”!

Nema dvojbe, tako je izričito uvedeno u upisniku brodova.

A “upisnik brodova je jedinstveni upisnik pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti u koji se upisuju pomorski objekti i pomorski objekti u gradnji, osim ratnih brodova i brodova u gradnji koji se grade za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske ili stranih oružanih snaga, koji se sastoji od glavne knjige i zbirke isprava te se isti vodi u elektroničkom obliku”.

Foto: Brodosplit

Dokumenti potvrđuju ono što tvrdi Debeljak

Zapanjujuće je da ministar obrane kaže jedno, a službeni dokumenti potpuno oprečno! Banožić izričito tvrdi da su četiri ophodna broda vlasništvo Republike, ali upisnik tvrdi da je vlasnik tih brodova “Brodogradilište specijalnih objekata”, tvrtka kćer društva “Brodosplit”.

Ministar ne zna ili ne govori istinu, izaberite što je gora varijanta!

Službena javna dokumentacija potvrđuje ono što je rekao posrnuli poduzetnik Tomislav Debeljak, vlasnik posrnulog “Brodosplita”, tvrtke koja je na rubu stečaja, o čemu se upravo vode sudski postupci.

Naime, Debeljak kaže: “Brodovi su vlasništvu graditelja i gradnju nije moguće nastaviti negdje drugdje.”

Ali, nije ni to sav jad! U izvatku iz upisnika, u “listu C”, koji bilježi terete, odnosno stvarna prava kojima je pomorski objekt opterećen, poput založnih prava, jasno je navedeno da “ne postoji evidentirani teret”, piše Slobodna.

Foto: Brodosplit

Država se nije zaštitila - Plaćamo brodove koji ne moraju u konačnici završiti u HRM-u

A to znači da na ophodnim brodovima nema upisanih hipoteka. Najizravnijim riječima: Republika Hrvatska financira gradnju ophodnih brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu, u čijem sastavu je Obalna straža, i već su platili 69 posto njihove cijene koja ukupno iznosi 430 milijuna kuna (s PDV-om), ali nitko se nije sjetio osigurati to ulaganje - upisati hipoteku na brodove koja će biti vidljiva u izvatku upisnika i vrištati: Hrvatska je već dala toliko i toliko novca za ove brodove i pođe li išta po krivu - nek se zna da nam najmanje toliko i pripada.

Drugim riječima, država ničim nije zaštitila, nije osigurala svoje ulaganje. Kao da u banci podignete kredit za stan, a banka nije upisala hipoteku na nj.

Ukratko, čini se da država Debeljaku ne može ništa! Obično, kredite daje HBOR, državna investicijska i razvojna banka. Pa neka sami kažu nešto.

Foto: MORH/ F. Klen

Lažirani podaci

Tek slijedi najbolji dio priče: četiri ophodna broda za HRM već imaju svoja imena - “Umag”, “Karlobag”, “Opatija” i “Skradin”. Javnost o tom krštenju nije imala pojma dosad. Što je vrlo zbunjujuće i zvuči nevjerojatno! Naime, izvadak iz upisnika govori da su ti magični brodovi upisani kao da su već izgrađeni i predani!

Evo argumenata:

- nalaze se u upisniku javnih brodova, među svim ostalim brodovima koji plove

- navodi im se ime, iako brodovi u gradnji nemaju službeno ime, jer službeno još i nisu brodovi. Naime, tek se grade! Pa ih upisnici koji bilježe brodove u gradnji obično vode pod radnim imenima: primjerice, Brodosplit 541, Brodosplit 542, Brodosplit 543 i Brodosplit 544, a kada budu predani i prijeđu u upisnik gotovih brodova - dobiju i svoje ime.

- u izvatku iz upisnika, u rubrici “vrsta pomorskog objekta” stoji im uvedeno - “brod”, i to “javne namjene”

- u upisniku se kao godina gradnje navodi 2020., što znači da su brodovi izgrađeni te godine.

Dobro ste shvatili: po službenoj hrvatskoj pomorskoj dokumentaciji, četiri ophodna broda - “Umag”, “Karlobag”, “Opatija” i “Skradin” vode se kao da su izgrađeni, iako svi znamo da nisu i tko zna kada će - eno ih nedovršenih i zatvorenih u halama Debeljakova “Brodogradilišta specijalnih objekata”.

Kako je tako nešto uopće moguće?! Nitko živ ne zna! To je kao da netko lažira rodni list, sudske zemljišne knjige ili slično. I tko je uopće unosio podatke u upisnik, na temelju kojih dokumenata?

Začuđujuća je i sljedeća spoznaja iz izvatka upisnika brodova: za sva četiri navodi se 2020. godina, kao godina gradnje. A u rubrici “datum i sat postavljanja kobilice” stoji “2. 9. 2020.” (za “Umag” i “Karlobag”), a za “Opatiju” i “Skradin” “17. 11. 2020. godine”.

Kobilice su tog dana zaista i postavljene u hali “Specijalne” u Splitu, ali - kako je moguće da novogradnja koja je kobilicu dobila u rujnu ili u studenom 2020. godine, već te iste godine, samo mjesec (ili tri) kasnije, bude već gotov brod?!

I još nešto: prvi ophodni brod od naručenih pet (prototip plus četiri), obalni ophodni brod “Omiš” - uopće se ne vodi u upisniku brodova! A predan je Obalnoj straži još 2018. godine i negdje plovi. A četiri broda koja zaista nisu dovršena i oko kojih Banožić i Debeljak vode javne rasprave čiji su i tko komu koliko duguje za njih - upisana su kao gotovi brodovi!?

Foto: Brodosplit

Moguće da se “Omiš” negdje vodi kao ratni brod, a taj upisnik nigdje nije dostupan javnosti, niti ga vode lučke kapetanije, pa ga ne možemo ni pronaći u upisniku javnih brodova, gdje su upisana ova druga četiri. Ali, u Zakonu o Obalnoj straži lijepo stoji: “Brod Obalne straže je hrvatski javni brod, označen službenim znakom Obalne straže.” Zato ova četiri pronalazimo bez problema, budući da smo im doznali imena.

Zašto su potpuno isti brodovi upisani u različitim upisnicima?

Podsjetimo, Debeljak je proljetos zaustavio radove u brodogradilištu, pa tako i na ophodnim brodovima. Tražeći još barem 120 milijuna kuna za njihov dovršetak. Uz obrazloženje da su od 2014. godine - kada su u mandatu Vlade Zorana Milanovića, današnjeg vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga, uvijek slabog na ministra obrane Banožića, brodovi ugovoreni - troškovi njihove gradnje značajno porasli.

Damir Tolj

PROČITAJTE JOŠ:

JAČANJE MORNARICE Vlada dala suglasnost za povećanu cijenu gradnje pet ophodnih brodova | | Morski HR
Ministarstvu obrane Vlada je na jučerašnjoj sjednici dala suglasnost za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u 2022. i 2023. godini, za nabavu obalnih ophodnih brodova odnosno za povećanu