Nove ekološke obveze koncesionarima u lukama posebne namjene

SPLIT – “Poboljšanje ekoloških standarda u lukama posebne namjene” naziv je novog pilot projekta te radionice i okruglog stola održanog u organizaciji Upravnog odjela za turizam i pomorstvo  Splitsko-dalmatinske županije u okviru edukativnih aktivnosti projekta “Pomorsko je dobro”. Skup je organiziran s ciljem informiranja i povećanja ekološke i društvene odgovornosti  koncesionara na pomorskom dobru, konkretno u lukama posebne namjene. Skupu je  prisustvovalo 30 predstavnika koncesionara.

Kao zaključak skupa nametnula se potreba što skorijeg donošenja Plana intervencija od strane  Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koji će konkretno definirati sve obveze  koncesionara u pogledu zadovoljavanja ekoloških standarda te nastavak edukativnih radionica i  kampanja jer unutar grupe luka posebne namjene, postoje ogromne razlike u prirodi korisnika i  količine njihova otpada. Stoga je pročelnica UO za turizam i pomorstvo SDŽ Matea Dorčić ovom  prigodom najavila i mogućnost pokretanja informativne kampanje za pojedine kategorije  koncesionara već od ove jeseni, ali i projekata koji bi išli u pravcu olakšavanja koncesionarima  ispunjavanja svih ekoloških standarda u lukama posebne namjene.

Foto: SDŽ

Nužno je djelovati edukativno i preventivno

U uvodnom dijelu skupa, prisutnima se obratio lučki kapetan i zapovjednik Županijskog  operativnog centra SDŽ Željko Kuštera naglasivši kako je najvažnije preventivno djelovati kada  su u pitanju krizne situacije onečišćenja mora. Za to je potrebno imati opremu i educirane ljude  koji će njome znati upravljati kako bi se polučili očekivati rezultati.

Vedran Martinić iz Jadranskog edukativno-istraživačkog centra u Rijeci – ATRAC, u prezentaciji  “Onečišćenje u lukama” prikazao je primjere velikih morskih onečišćenja u svijetu poput  Španjolske i Nizozemske, ali i slučaj kada je u splitsku luku iz trajekta Tin Ujević isteklo 28 kubika  dizelskog goriva.

Foto: SDŽ

– Kad se nešto takvo dogodi u vašoj luci, nemate vremena i morate intervenirati u roku odmah,  bez obzira što se neće raditi o tisućama tona razlivene opasne i štetne tvari. Takvo onečišćenje  će biti vrlo brzo vidljivo na obali što znači da ćete morati znati upravljati s javnošću, medijima i politikom koja je pod pritiskom kad se dogodi onečišćenje na moru, upozorio je koncesionare  Martinić kazavši kako se treba znati nositi s pritiskom u kriznim situacijama, ali i imati  organizaciju, strategiju, opremu i educirane ljude za prvu reakciju dok ne stignu profesionalci,  odnosno specijalizirane službe za takve slučajeve.

Dragan Ćurin iz tvrtke Harmony trade koja se bavi vještačenjem morskih nesreća za strane  osiguravateljske kuće, održao je prezentaciju na temu “Sigurnost i oprema” u kojoj je kao  primjer dobre prakse i urednosti koncesionara, istaknuo remontnu luku Adria Docks koja  zadovoljava čak više standarde od pravilnika koji propisuje što sve koncesionari moraju imati.

Foto: SDŽ

– Fascinantan je podatak da je 45% svjetskog chartera u brodovima od 10 do 24 metra bazirano  u Hrvatskoj, a to ima utjecaj na luke i sidrišta koje primaju te brodove. Obveza je da svaki brodić  veći do sedam metara mora imati crni tank, a ja bih predložio da se osiguraju sredstva kako bi  se postojeći koncesionari i luke prihvata opremili mjestima da se otpad iz brodova može zbrinuti  kvalitetno na kopnu – predložio je Ćurin.

Inspektorica Lučke kapetanije Split Ivana Marović održala je prezentaciju “Prijavljivanje,  predaja, prihvat, sakupljanje i zbrinjavanje otpada s brodova” te je detaljno koncesionare  upoznala s odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama koji je izašao u  lipnju 2021. godine temeljem Europske direktive o lučkim prihvatnim uređajima.

Foto: SDŽ

– Što za vas kao koncesionare znače izmjene Pravilnika? Svi vi gospodarite tim dijelom  pomorskog dobra i svi prikupljate otpad s brodova i imate obvezu da morate opremati luku u  skladu s veličinom brodova koji koriste vašu luku. Sastavni dio vašeg plana je procjena potreba i  potreba korisnika vaše luke, poručila je Martinić i potom govorila o raznim vrstama otpada koji se pojavljuju u lučicama, o načinu njihova zbrinjavanja te o inspekcijskom nadzoru koji u slučaju  pražnjenja crnih tankova s brodova, neće ići u smjeru koncesionara, već vlasnika broda koji ima  obvezu predati sav otpad prije isplovljavanja.

Marko Bertolino iz Jedriličarskog kluba Split i član stručnog tijela za koncesije SDŽ, moderirao je  okrugli stol koji je uslijedio nakon prezentacija i tijekom kojega je prisutne koncesionare na  okruglom stolu najviše je zanimalo kada će dobiti konkretan dokument, odnosno plan kojim će  biti propisane njihove obveze vezane uz ekološke standarde.

Foto: SDŽ

Udrugama problem nije ekologija, nego dodatna administracija

– Luke sportske namjene nemaju toliki problem s izlijevanjem ulja koliko nam je problem  prilagodba infrastrukture i potencijalna dodatna papirologija. Tu mislim da ako koncesionar  zbrine otpad u vidu ulja na zakonom predviđen način, o tome neće morati pisati nekakve dopise  i ispunjavati formulare ili potvrde jer će to zahtijevati dodatan posao samo za to, upozorio je  Bertolino dodajući kako je to osobit problem njima kao neprofitnoj udruzi građana koja se  financira članarinama, a zbog čega bi mogle bi porasti cijene članarine koje neće biti  prihvatljive. Bertolino je pohvalio organizaciju radionica jer su se tu neposredno povezali s  drugim koncesionarima i razmijenili iskustva, ali i uspostavili kontakt s predstavnicima Lučke  kapetanije Split.

– Mislim da bi trebali imati nekoliko puta godišnje ovakve radionice kako bi koncesionari mogli  biti upućeni u zakonske ili izmjene propisa jer ljudi ne čitaju Narodne novine. Ovako se dođe u  direktni kontakt s osobama koje to moraju provesti, a i oni će iz prve ruke saznati ako nešto nije  u redu napisano i moći napraviti izmjene – istaknuo je Bertolino.

Foto: SDŽ

Dorčić: “Dobar početak za luke posebne namjene u smislu održivog projekta “

Pilot projekt “Poboljšanje ekoloških standarda u lukama posebne namjene”, prema riječima  pročelnice Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, usmjeren je poticanju koncesionara na pomorskom dobru SDŽ na podizanje kvalitete koncesioniranog područja kroz usklađivanje s  načelima održivog upravljanja i gospodarenja morem i obalnim pojasom. Radi se o podizanju  ekoloških standarda u lukama nautičkog turizma: marinama, sportskim lukama, privezištima i  sidrištima koje su predmet koncesije na pomorskom dobru u Splitsko-dalmatinskoj županiji.  Konkretno, pilot projektom obuhvaćeno je 15 koncesionara luka posebne namjene sidrišta,  četiri koncesionara luka posebne namjene privezišta, pet koncesionara luka posebne namjene  luka nautičkog turizma, 13 koncesionara luka posebne namjene sportske luke i osam  koncesionara iz ostalih kategorija luka posebne namjene (benzinske postaje, industrijske luke,  istezališta…).

– Ovo je prva u nizu radionica. Vaše sugestije su itekako dobrodošle i ja ću se potruditi da nakon  ljeta idemo u smjeru da pripreme dodatne edukacije i tiskanje informativnih brošura, odnosno  mini informativne kampanje za sportske luke da ih izdvojimo jer tu ima ogroman broj korisnika

koji postupaju po naučenom obrascu ponašanja, ne zanimaju ih pravilnici, a onda na vas kao  koncesionara luke pada ogromna odgovornost. Stoga, očekujem da nam budete na pomoći, da  se skupimo na jednom mjestu i na jesen idemo s mini kampanjom, istaknula je Dorčić i dodala  kako su se već na ovoj prvoj radionici načele neke teme i iskristalizirala zanimljiva pitanja koja  će biti moguće kvalitetno obraditi u sljedećih nekoliko radionica.

Foto: SDŽ

Obveze i edukacija koncesionara

Koncesionari na pomorskom dobru – lukama posebne namjene, imat će obvezu najmanje dva  puta godišnje organizirati akciju čišćenja podmorja uvale, odnosno područja obuhvaćenog  koncesijom. Za bilo kakav zahvat na pomorskom dobru morat će imati potrebne suglasnosti.

U vezi sa zbrinjavanjem otpada, dužan je prihvatiti otpad s plovila i odnijeti ga u za to predviđen  prostor na obali te osigurati spremnike za otpadna (istrošena) motorna ulja, spremnike za  zauljene krpe, ambalažu onečišćenu opasnim tvarima i onečišćene filtere, kao i posebne  spremnike za akumulatore i spremnike za odlaganje komunalnog otpada. Također, koncesionar  je dužan imati ugovor s ovlaštenom i specijaliziranom tvrtkom za odvoz opasnog otpada za  vrijeme čitavog trajanja koncesije.

U lukama posebne namjene – sportskim i nautičkim lukama – ne smije se brusiti podvodni dio  plovila ukoliko nije osigurana adekvatna separacija i taloženje čestica koje nastaju brušenjem,  odnosno ispiranjem antivegetativnog premaza plovila kako one ne bi završile u moru. Ujedno će  se od koncesionara zahtijevati da osiguraju naprave i uređaje za prihvat fekalnih voda iz  brodskih spremnika (crnih tankova).

Kako bi osigurala kvalitetno provođenje pilot projekta “Podizanje ekoloških standarda u lukama  posebne namjene”, za koncesionare na tim dijelovima pomorskog dobra Splitsko-dalmatinska  županija organizira edukativne skupove. Na njima će se koncesionari obučiti kako i na koji način  primijeniti ekološke standarde koji su prilagođeni karakteristikama koncesioniranih područja  Splitsko-dalmatinske županije.

Zakonska osnova

Uvođenje ekoloških standarda u luke posebne namjene u skladu je sa Zakonom o pomorskom  dobru i morskim lukama (NN br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16, 98/19),  Pravilnikom o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih  morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (NN br. 72/21) i Pravilnikom o  gospodarskom korištenju, korištenju ili gradnji građevina i posebnoj upotrebi pomorskog dobra  na području Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, br.  110/17).

D.G.