Nevjerojatna migracija jegulje

Europska jegulja (Anguilla anguilla) je riba duguljastog, zmijolikog tijela, duga uglavnom 60-80 centimetara. Katadromna je, što znači da provodi u slatkoj vodi, a razmnožava se u moru. Proces prijelaza iz rijeka u more tijekom perioda razmnožavanja je specifičan za ovu vrstu. Dugotrajan je i vrlo zanimljiv jer kroz njega jegulja prelazi ogromne udaljenosti i mijenja svoj oblik.

Jegulja je rasprostranjena u rijekama uz morske obale širom Europe. U mladom slatkovodnom stadiju života ima oblik žute jegulje, koji je dobio ime po karakterističnoj boji limuna na trbušnoj strani. Život provodi uglavnom ukopana u mulj i pod kamenjem, loveći plijen po noći. U ovom obliku provodi 6 do 20 godina dok ne sazrije.

Kad jegulja spolno sazrije, prelazi u oblik srebrne jegulje. Njeno tijelo postaje sjajno i srebrnkasto s velikim očima. Razvija prilagodbe za slanu morsku vodu. Prelazi iz rijeka u more i počinje dugačko putovanje do Sargaškog mora. Sargaško more se nalazi na zapadu Atlantika i zahvaljujući morskim strujama ispunjeno je nakupinama smeđih algi roda Sargassum i mirnom morskom vodom. To pruža idealno okruženje za razmnožavanje jegulja.

Da bi došla do svojeg cilja, jegulja mora prijeći tisuće kilometara. Koriste morske struje kao vodilje kako bi njihov put bio najefikasniji. Tijekom svoje migracije ne jede, ali zato pliva u toplim površinskim slojevima mora kako bi održala brz metabolizam.

Mrijesti se u travnju kad se jegulje iz cijele Europe okupljaju na istom mjestu i polažu svoja jaja. Njihov mrijest je tajanstven i neistražen. Nakon razmnožavanja, odrasla jegulja ugiba, a jaja, pretpostavlja se, ostaju zaštićena među algama.

Iz jaja se jegulja izvaljuje u obliku ličinačkog stadija Leptocephalusa, koji je dobio ime od latinske riječi tanak i grčke riječi glava. Ima široko tijelo u obliku lista i tanke glave i ne nalikuje na odraslu jegulju, zbog čega se pri njihovom otkriću nije znalo da su ista vrsta.

Ličinke putuju natrag u rijeke iz kojih potječu njihovi roditelji plutajući niz oceanske struje. Nisu dobri plivači poput odraslih jedinki pa taj put može potrajati od sedam mjeseci do tri godine. Dok konačno dođu do rijeka, već su preobraženi u stadij staklaste jegulje koji ima tipični oblik jegulje ali bez pigmentacije, potpuno bezbojnog tijela. Tek kad prijeđu u rijeke poprimaju pigmentaciju i prelaze u oblik elver, te konačno u žutu jegulju.

Dorotea Lasić, studentica druge godine diplomskog studija Marikulture Sveučilišta u Dubrovniku

PROČITAJTE JOŠ:

Zmijolike zvijeri s dna Jadrana