> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Nautički turizam na raskrižju: Od nekontroliranog rasta do granica nosivog kapaciteta Jadrana - URL: https://www.morski.hr/nauticki-turizam-na-raskrizju-od-nekontroliranog-rasta-do-granica-nosivog-kapaciteta-jadrana/ - Published: 2026-09-06T14:57:12.000Z - Updated: 2026-09-06T14:57:12.000Z - Author: Jurica Gašpar - Tags: Nautika Nautički turizam često se u hrvatskom javnom i stručnom diskursu prikazuje prvenstveno kroz prizmu prihoda, broja dolazaka i rasta čarter-flote. Ovaj rad polazi od teze da takav pristup sustavno podcjenjuje ekološku cijenu sektora te da postojeći model rasta – utemeljen na povećanju broja plovila, a ne na optimizaciji kvalitete i nosivog kapaciteta akvatorija – dugoročno ugrožava upravo onaj prirodni resurs o kojem sektor ekonomski ovisi, Jadransko more. Analiza pokazuje da se ekološki troškovi nautičkog turizma – emisije, onečišćenje, degradacija morskih staništa, problem zbrinjavanja dotrajalih plovila i pritisak na zaštićena područja – velikim dijelom eksternaliziraju na državu, lokalne zajednice i sam ekosustav, dok se ekonomska korist dijelom odljeva izvan Hrvatske kroz vlasničku i financijsku strukturu čarter-industrije. Rad zaključuje da je ekološka održivost preduvjet, a ne sporedna posljedica gospodarske održivosti nautičkog turizma, te predlaže smjernice za politiku razvoja utemeljenu na načelu nosivog kapaciteta. ## Uvod: od kvantitativnog rasta prema pitanju granica Hrvatska raspolaže jednim od ekološki najvrjednijih i turistički najatraktivnijih akvatorija u Europi, a nautički turizam u posljednja dva desetljeća postao je jedan od najdinamičnijih segmenata turističkog gospodarstva. Više od petnaest tisuća plovila registriranih pod hrvatskom zastavom čini čarter-flotu koja tijekom vršne sezone ostvaruje procijenjenu bruto vrijednost tržišta u rasponu od nekoliko stotina milijuna eura. Dominantan narativ o sektoru gotovo je isključivo ekonomski: rast broja plovila poistovjećuje se s rastom prihoda, a rast prihoda s uspjehom razvojne politike. *Takav pristup, međutim, promatra nautički turizam izdvojeno od resursa o kojem ovisi*. More i obala nisu neograničen input u proizvodnu funkciju turističkog gospodarstva, nego konačan i osjetljiv ekosustav čiji je kapacitet apsorpcije antropogenog pritiska ograničen. Svrha je ovog rada kritički preispitati dominantnu ekonomsku naraciju o nautičkom turizmu stavljanjem ekoloških učinaka sektora u središte analize, uz istodobno razmatranje institucionalnih i strukturnih mehanizama koji taj pritisak omogućuju i reproduciraju. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/09/Katamarani-jedrilice---MorskI-HR.jpg) Foto: Morski HR ## **Nautički turizam kao ekološko opterećenje: pregled temeljnih problema** Ekološki učinci nautičkog turizma nisu jedinstven, nego kumulativan i višedimenzionalan problem koji obuhvaća atmosferu, vodeni stupac, morsko dno i obalni prostor. U nastavku se sustavno razmatra pet ključnih područja ekološkog pritiska. ### **Emisije i onečišćenje mora** Motori plovila, posebno starije generacije, izvor su emisija ugljikova dioksida i drugih onečišćujućih tvari, dok se ispuštanje otpadnih voda te povremeno i onečišćenje gorivom izravno odražavaju na kvalitetu morskog okoliša u priobalnom pojasu. Problem je pojačan koncentracijom plovila u ograničenom broju uvala i luka tijekom vršne sezone, čime se lokalno opterećenje znatno povećava iznad prosječne godišnje razine, a sposobnost mora da razgradi i apsorbira onečišćenje privremeno se smanjuje upravo u razdobljima najvećeg pritiska. ### Sidrenje i degradacija morskih staništa Jedan od ekološki najozbiljnijih, a u javnoj raspravi često podcijenjenih problema jest mehaničko oštećenje morskog dna sidrenjem. Livade posidonije (Posidonia oceanica), endemske morske trave ključne za stabilizaciju sedimenta, proizvodnju kisika i biološku raznolikost Jadrana, izrazito su osjetljive na fizičko oštećenje sidrom i lancem. Regeneracija oštećenih livada odvija se izrazito sporo, u razdoblju od nekoliko desetljeća, što oštećenje sidrenjem čini praktički nepovratnim u vremenskom okviru relevantnom za turističko planiranje. Intenzitet nautičkog prometa u zaštićenim uvalama znači da se ista lokacija oštećuje ponavljano, prije nego što se prethodno oštećenje uopće stigne sanirati. ### Buka - svjetlost i uznemiravanje morskih organizama Podvodna i nadvodna svjetlost - buka motora, kao i gustoća plovila u pojedinim akvatorijima, uznemiruju morske organizme, uključujući vrste od posebnog konverzacijskog interesa. Iako je ovaj oblik pritiska teže kvantificirati od izravnog fizičkog oštećenja, kumulativni učinak na ponašanje, razmnožavanje i migraciju morskih vrsta predstavlja dodatni, sustavno zanemarivan trošak sektora. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/09/Nauti--ari-jahte---Morski-HR.jpg) Foto: Morski HR ### Problem zbrinjavanja dotrajalih plovila Prosječni komercijalni vijek čarter-plovila iznosi između šest i osam godina, nakon čega se flota redovito obnavlja. Riječ je o strukturnoj, a ne povremenoj pojavi: obnova flote znači da svake godine značajan broj plovila izlazi iz komercijalne uporabe. Većina tih plovila izrađena je od stakloplastike (fiberglassa), materijala koji je tehnički zahtjevno i ekonomski neisplativo reciklirati konvencionalnim postupcima. Hrvatska trenutačno nema razvijen sustavan model zbrinjavanja i recikliranja dotrajalih plovila u opsegu koji bi odgovarao veličini flote, što znači da se problem akumulira, a njegovo je rješavanje odgođeno na teret budućih generacija i javnog sektora. ### Pritisak na zaštićena područja i infrastrukturno preopterećenje Nacionalni parkovi i parkovi prirode uz hrvatsku obalu izloženi su nerazmjerno velikom broju plovila u odnosu na deklarirani konverzacijski status tih područja, čime se narušava temeljna svrha njihove zaštite. Usporedno, prenapučenost marina tijekom vrhunca sezone, nedostatak vezova, ne poštivanje MARPOL konvencije te povećan pritisak na opskrbu vodom, električnom energijom predstavljaju infrastrukturni izraz istog temeljnog problema – *rasta broja plovila bez usklađenog rasta kapaciteta okoliša i infrastrukture da taj rast apsorbiraju*. Rastući broj manje iskusnih skipera dodatno povećava rizik od pomorskih nezgoda, koje mogu imati i izravne ekološke posljedice, primjerice u obliku onečišćenja gorivom u zaštićenim akvatorijima. ### Institucionalni i ekonomski mehanizmi koji reproduciraju ekološki pritisak **Ekološki problemi opisani u prethodnom poglavlju nisu slučajni ni izolirani, nego proizlaze iz institucionalne i ekonomske strukture unutar koje sektor djeluje. Kritička analiza stoga mora povezati ekološke simptome s njihovim strukturnim uzrocima.** ### Asimetrija utjecaja u regulatornom procesu Iako su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Ministarstvo turizma i sporta formalno nadležni za regulaciju sektora, na oblikovanje regulatornog okvira značajan utjecaj imaju organizirane interesne skupine gospodarskih subjekata iz čarter-industrije, među kojima važnu ulogu ima Ceh čarteraša pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. Takav model participacije nije neuobičajen u tržišnim gospodarstvima, no stvara strukturnu asimetriju: gospodarski subjekti imaju izravan interes i organizacijski kapacitet za artikulaciju svojih stajališta, dok su difuzniji javni interesi – **zaštita okoliša, dugoročna održivost, interes budućih generacija** – *slabije institucionalno zastupljeni u procesu odlučivanja. Posljedica je regulatorni okvir koji sustavno naginje logici rasta kapaciteta, a manje logici nosivog kapaciteta akvatorija*. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/09/Marina-Biograd-jahte-jedrilice---Morski-HR.jpg) Foto: Morski HR ### Sezonalnost kao pojačivač ekološkog pritiska Najveći dio prihoda sektora ostvaruje se tijekom srpnja i kolovoza, dok velik dio flote i infrastrukture ostatak godine ostaje značajno neiskorišten. Ta koncentracija aktivnosti u kratkom vremenskom razdoblju znači da se i ekološki pritisak – emisije, sidrenje, opterećenje infrastrukture – ne raspoređuje ravnomjerno tijekom godine, nego se koncentrira upravo u razdoblju kada su morski ekosustavi, zbog viših temperatura mora i biološke aktivnosti, dodatno osjetljivi. Sezonalnost stoga nije samo ekonomski nego i ekološki problem: *kratkotrajna, ali intenzivna koncentracija pritiska otežava prirodnu regeneraciju staništa između dva vršna razdoblja.* ### Logika rasta nasuprot logici nosivog kapaciteta Strateško planiranje razvoja sektora u praksi se dosad pretežno oslanjalo na pokazatelje rasta – *broj plovila, broj noćenja, ostvareni prihod* – *dok je pitanje nosivog kapaciteta akvatorija, odnosno maksimalne razine antropogenog pritiska koju određeni ekosustav može apsorbirati bez trajne degradacije, ostajalo na rubu strateškog diskursa*. Ta metodološka praznina ima izravne posljedice: **bez definiranog i mjerljivog nosivog kapaciteta, nemoguće je objektivno utvrditi kada rast broja plovila prelazi iz gospodarski poželjnog u ekološki neodrživo, što otvara prostor da se odluke o daljnjem širenju kapaciteta donose pretežno na temelju kratkoročnih gospodarskih pokazatelja.** ### Eksternalizacija troškova: tko snosi ekološku cijenu? Kritička ekonomska analiza sektora pokazuje da značajan dio ekonomske vrijednosti generirane nautičkim turizmom **ne ostaje u nacionalnom gospodarstvu**, budući da veći dio čarter-flote proizvode strani brodograditelji, a znatan dio flote nalazi se u vlasništvu ili pod kontrolom stranih fizičkih i pravnih osoba. *Procjene sugeriraju da se tek otprilike trećina ukupne ekonomske vrijednosti lanca zadržava u Hrvatskoj, dok se ostatak distribuira kroz uvoz plovila, leasing i financijske tokove prema inozemstvu*. Upravo je ta asimetrija ključna za razumijevanje ekološke dimenzije problema. **Plovila koja plove pod hrvatskom zastavom koriste hrvatsku pomorsku infrastrukturu i prirodne resurse te podliježu hrvatskom regulatornom okviru, dok Republika Hrvatska dugoročno snosi odgovornost za nadzor njihove uporabe, sigurnost plovidbe, zaštitu morskog okoliša i, nakon isteka uporabnog vijeka, za uspostavu sustava njihova zbrinjavanja i recikliranja**. Drugim riječima, ***model funkcionira tako da se dio ekonomske koristi odljeva izvan zemlje, dok ekološki trošak – degradacija staništa, obveza zbrinjavanja otpada, opterećenje javne infrastrukture – ostaje lokaliziran i u konačnici pada na teret hrvatske države, lokalnih zajednica i samog ekosustava.*** Riječ je o klasičnom obrascu eksternalizacije troškova, u kojem privatni akteri internaliziraju korist, a javni sektor i okoliš internaliziraju rizik. Ovakva raspodjela otvara temeljno pitanje pravičnosti modela: *jesu li gospodarske koristi koje uistinu ostaju u Hrvatskoj razmjerne javnim i ekološkim troškovima koje država i lokalne zajednice preuzimaju u ime cijelog sektora.* ### Kritička rasprava: granice postojećeg razvojnog modela *Sinteza prethodnih poglavlja upućuje na zaključak da postojeći model razvoja hrvatskog nautičkog turizma sadrži unutarnju proturječnost*. Sektor ekonomski ovisi o kvaliteti i očuvanosti morskog okoliša – čistoći mora, bogatstvu podmorja, netaknutosti obale – *istodobno reproducirajući razvojnu logiku koja tu istu kvalitetu sustavno erodira*. Rast broja plovila bez usklađenog razvoja infrastrukture za zbrinjavanje otpada, bez sustava upravljanja nosivim kapacitetom zaštićenih područja i bez internalizacije ekoloških troškova u cijenu čarter-usluge predstavlja model koji svoju **vlastitu resursnu osnovu troši brže nego što je u stanju regenerirati.** Vrijedno je naglasiti da ekološka neodrživost u ovom slučaju nije nusprodukt uspjeha sektora, nego je strukturno ugrađena u sam model rasta: budući da je velik dio kapitala u sektoru stranog podrijetla, a profit se dijelom distribuira izvan Hrvatske, akteri koji odlučuju o brzini i opsegu širenja flote često ne snose puni ekološki trošak tog širenja. Time se slabi ekonomski poticaj za samoregulaciju sektora, *a odgovornost za dugoročnu zaštitu resursa prebacuje se pretežno na javne institucije koje, kako je pokazano u poglavlju, djeluju pod značajnim utjecajem upravo onih interesnih skupina čiji se kratkoročni interesi kose s dugoročnom održivošću.* Konačno, treba primijetiti da su ekološki i socioekonomski problemi sektora međusobno povezani, a ne odvojeni. Sezonalnost, koja pojačava ekološki pritisak, *istodobno ograničava* razvoj stabilnih i visokokvalificiranih radnih mjesta, budući da se velik dio operativnih poslova – čišćenje plovila, tehničko održavanje, logistika – organizira kroz kratkotrajni sezonski angažman. *Model koji ne rješava pitanje sezonalnosti stoga istodobno reproducira i ekološku i socioekonomsku neodrživost, što dodatno potvrđuje potrebu za cjelovitim, a ne parcijalnim pristupom reformi sektora.* ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/09/Jedrilica---Morski-HR-1.jpg) Foto: Morski HR ### Prema održivijem modelu: smjernice za politiku razvoja Iz provedene analize proizlazi nekoliko smjernica koje bi trebale činiti okosnicu buduće politike razvoja nautičkog turizma u Hrvatskoj: - Uspostava mjerljivog i pravno obvezujućeg okvira za utvrđivanje nosivog kapaciteta pojedinih akvatorija, posebno zaštićenih područja, kao osnove za ograničavanje broja plovila u vršnim razdobljima. - Razvoj nacionalnog sustava za recikliranje i zbrinjavanje dotrajalih plovila, financiranog kroz mehanizam proširene odgovornosti proizvođača ili vlasnika flote, kako bi se izbjeglo daljnje prebacivanje troška na javni sektor. - Uvođenje ili proširenje naknada za sidrenje i korištenje osjetljivih staništa (poput livada posidonije), s prihodima namijenjenima izravno zaštiti i monitoringu morskog okoliša. - Institucionalno jačanje zastupljenosti okolišnih i znanstvenih tijela u procesu oblikovanja regulatornog okvira, kako bi se ublažila asimetrija utjecaja opisana u poglavlju 3.1. - Politike usmjerene na smanjenje sezonalnosti, primjerice poticanjem produljenja sezone i cjelogodišnjeg zapošljavanja, čime bi se istodobno ublažio i ekološki i socioekonomski pritisak. - Transparentno praćenje i objavljivanje podataka o vlasničkoj strukturi flote, podrijetlu plovila i raspodjeli dodane vrijednosti, kao osnove za informiranu javnu raspravu o stvarnim koristima i troškovima sektora. ### **Zaključak** Nautički turizam u Hrvatskoj ne može se odgovorno vrednovati isključivo kroz pokazatelje prihoda i broja dolazaka. Kritička analiza pokazuje da sektor generira značajan i kumulativan ekološki pritisak – kroz emisije, sidrenje, buku, problem zbrinjavanja dotrajalih plovila i opterećenje zaštićenih područja – koji se velikim dijelom eksternalizira na državu, lokalne zajednice i sam morski ekosustav, dok se dio ekonomske koristi istodobno odljeva izvan nacionalnog gospodarstva kroz vlasničku i financijsku strukturu čarter-industrije. Takva konfiguracija predstavlja strukturnu neravnotežu u kojoj se privatna korist i javni odnosno ekološki trošak sustavno razdvajaju. *Dugoročna održivost hrvatskog nautičkog turizma stoga ne ovisi o daljnjem rastu broja plovila, nego o sposobnosti sustava da ekološke troškove internalizira, uspostavi mjerljive granice nosivog kapaciteta i preraspodijeli odgovornost razmjerno stvarnoj koristi koju pojedini akteri ostvaruju*. *Budući razvoj sektora trebao bi, prema tome, biti usmjeren na optimizaciju kvalitete, dodane vrijednosti i ekološke otpornosti, a ne isključivo na kvantitativno povećanje broja plovila i čarter-kapaciteta – jedino tako moguće je uskladiti gospodarske koristi nautičkog turizma s dugoročnim očuvanjem Jadranskog mora kao resursa o kojem sam taj sektor u konačnici ovisi.* **PROČITAJTE JOŠ:** [DRUGA STRANA MEDALJE: Više od dva tankera otpadnih voda iza čarter sezone! Gdje zapravo završava otpad hrvatskog nautičkog turizma?Hrvatska je donedavno bilježila kontinuiran rast nautičkog čarter turizma, koji je tijekom 2025\. godine (siječanj–studeni) prema podacima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture ostvario 586.252 dolazaka i 3.776.184 noćenja čarter gostiju. Rad polazi od službenih statističkih podataka o dolascima i noćenjima prema državljanstvu i vrsti plovnog objekta![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-e15d84f7-0a41-41aa-b140-b12e1a87929b.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/Nauti--ari-jahte---Morski-HR-6fb4179e-1cd5-4a47-babb-30dfd4a203f2.jpg)](https://www.morski.hr/druga-strana-medalje-vise-od-dva-tankera-otpadnih-voda-iza-carter-sezone-gdje-zapravo-zavrsava-otpad-hrvatskog-nautickog-turizma/) [Je li Hrvatska i koš za smeće starih plovila? Gdje završavaju jedrilice, katamarani i jahte kad im istekne vijek i tko to zapravo prati?Sustav zna kada je „brod“ rođen, zna kada je registriran, zna kada je izbrisan iz upisnika — ali ne zna sa sigurnošću kada je stvarno umro. Pitanje koje nitko ne postavlja naglas Svakog ljeta Jadranom plovi na tisuće jedrilica, katamarana i motornih jahti. Charter je jedna od najvažnijih grana hrvatskog turizma,![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-fe5ceb6e-5840-4d0c-8e31-aa8d63209c1f.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/brodovi-na-smetli--tu-cc3a38bf-14f6-4c53-bc8d-d0efac4211cf.jpg)](https://www.morski.hr/je-li-hrvatska-i-kos-za-smece-starih-plovila-gdje-zavrsavaju-jedrilice-katamarani-i-jahte-kad-im-istekne-vijek-i-tko-to-zapravo-prati/) [Civilizacijski paradoks Jadrana: Zašto nautički turizam mora hitno prestati s praksom koja nas uništava?Razvoj pomorskog prometa, međunarodne trgovine i turizma doveo je do značajnog povećanja broja plovila jadranskom moru. Posebno je izražen rast rekreativne i nautičke plovidbe u obalnim područjima koja su turistički atraktivna. Iako pomorski promet predstavlja važan segment gospodarstva, njegova ekspanzija donosi i brojne ekološke izazove. Jedan od značajnih problema predstavlja![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-fb967992-f124-4f4b-a71e-ce397b9a5ac7.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/IMG_20230303_142123-1-afad601b-3669-4a9e-9546-44757856e951.jpg)](https://www.morski.hr/civilizacijski-paradoks-jadrana-zasto-nauticki-turizam-mora-hitno-prestati-s-praksom-koja-nas-unistava/) [Je li vrijeme da ograničimo “najjaču flotu na svijetu”? Pogledajte kakav je prijedlog Vladi poslao istarski jedriličarHrvatski jadran godinama glasi kao jedna od najpopularnijih svjetskih destinacija za nautički turizam. No, s golemim brojem plovila stižu i golemi izazovi. Istaknuti istarski jedriličar Marino Skoko uputio je službeni prijedlog Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture u kojem traži korjenite promjene: uvođenje sustava ograničenog broja charter licenci. Skoko upozorava da,![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-1eb4a9c4-fdad-4a9b-a091-442796689fec.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/Marina-jedrilice-2fb4c281-1130-41cb-9caf-05530017acbc.jpg)](https://www.morski.hr/je-li-vrijeme-da-ogranicimo-najjacu-flotu-na-svijetu-pogledajte-kakav-je-prijedlog-vladi-poslao-istarski-jedrilicar/)