Nautičari Hrvatskoj godišnje donesu milijardu kuna

OPATIJA – Zabilježen je izraziti porast zadovoljstva nautičara svim elementima nautičke i turističke ponude, moglo se čudi u Opatiji na predstavljanju rezultata istraživanja „Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj – TOMAS NAUTIKA Jahting 2017.“

Rezultate su predstavili ministar turizma Gari Cappelli te voditeljica projekta „TOMAS NAUTIKA Jahting 2017.“ u Institutu za turizam, Zrinka Marušić. Istraživanje je za Ministarstvo turizma proveo Institut za turizam od srpnja do listopada 2017. godine među 1.666 ispitanika iz 14 emitivnih tržišta. Kroz ovo istraživanje prikupili su se i analizirali podaci o sociodemografskoj strukturi gostiju, obilježjima putovanja i boravka u destinaciji, potrošnji te zadovoljstvu gostiju našom nautičkom i turističkom ponudom.

– Hrvatska je danas u svjetskim okvirima, a posebice na Mediteranu, jedna od najpopularnijih nautičkih destinacija. Dosadašnji uspjeh rezultat je kontinuiranog rada javnog i privatnog sektora, a to potvrđuje i ovo istraživanje prema kojem bilježimo porast zadovoljstva nautičara svim elementima nautičke i turističke ponude. U nautičkom turizmu trenutno ostvarujemo preko milijardu kuna prihoda, a uz daljnje unapređenje sadržaja i kvalitete te povezivanje s drugim turističkim proizvodima, smatram da možemo još znatno više. Vjerujem kako će rezultati ovog istraživanja biti poticaj svima da se nastavimo razvijati u ovom smjeru i u budućnosti ostvarimo još veći uspjeh –  istaknuo je ministar Cappelli.

U odnosu na 2012., prosječna dnevna potrošnja nautičara porasla za 26 posto

Rezultati istraživanja provedenog tijekom 2017. godine pokazali su vidljive promjene u stavovima i potrošnji nautičara u Hrvatskoj u odnosu na 2012. godinu kada je posljednji put provedeno ovo istraživanje. Prosječna dnevna potrošnja nautičara prema istraživanju iznosila je 126 eura po danu što predstavlja rast od 26 posto u odnosu na 2012. godinu. Pri tome su dnevni izdaci nautičara u čarteru povećani za 13 posto, a onih na plovilima u osobnom vlasništvu/suvlasništvu, vlasništvu prijatelja/rođaka ili inozemnom čarteru za 11 posto. Prosječna potrošnja nautičara tijekom cjelokupnog boravka u Hrvatskoj iznosila je 1.486 eura dok su u 2012. godini iznosili 1.267 eura, odnosno potrošnja je povećana, nominalno, u prosjeku za 17 posto u odnosu na 2012. godinu.

U strukturi prosječnih dnevnih izdataka 69 posto se odnosi na plovilo, a 31 posto na ugostiteljske usluge i usluge kulture, sporta, zabave te na sve ostalo. Pri tome su izdaci za ugostiteljske usluge, kupnju, sport, zabavu, kulturu i drugo porasli za 7 posto kod čarteraša te 11 posto kod ostalih nautičara.

Kada je riječ o aktivnostima nautičara tijekom boravka u destinaciji, gotovo svi odlaze u restorane (96 posto) i kupnju (njih 84 posto). Slastičarnice i kafiće posjećuje svaki drugi, nešto manje ih se bavi ronjenjem ili odlazi na šetnje/pješačenje. Oko trećine nautičara bavi se ribolovom, posjećuje nacionalne parkove ili druga zaštićena prirodna područja, razgledava znamenitosti, bavi se sportsko-rekreacijskim aktivnostima na moru te posjećuje lokalne zabave.

Najveći potrošači Britanci, Francuzi i Nizozemci

Najveću prosječnu dnevnu potrošnju među čarterašima su imali čarteraši iz Velike Britanije (212 eura), Francuske (207 eura) i Nizozemske (202 eura). Među ostalim nautičarima najveću dnevnu potrošnju su ostvarili nautičari iz Velike Britanije i Italije (po 110 eura).

Kada je u pitanju struktura gostiju, rezultati istraživanja pokazuju kako je prosječna starost nautičara koji posjećuju Hrvatsku 43 godine, od čega je 55 posto turista u dobi od 30 do 49 godina, 30 posto je starijih od 50, a 15 posto mlađih od 29 godina. Najveći broj nautičara plovi s članovima obitelji (37 posto) dok 35 posto nautičara samo s partnerom. Najveći broj nautičara ima fakultetsko i više obrazovanje (51 posto) te primanja iznad 3.500 eura (56 posto). Izrazito je povećan udio inozemnih nautičara u prvom posjetu Hrvatskoj (s 11 posto u 2012. godini na 32 posto u 2017. godini).

Kao prijevozno sredstvo za dolazak nautičara u Hrvatsku, najzastupljeniji je dolazak automobilom (69 posto), ali raste korištenje zrakoplova (s 14 posto u 2012. na 24 posto u 2017.) dok 13 posto nautičara dolazi plovilom na kojem i borave.

Photo: Wikimedia

U 2017. godini zabilježen je izraziti porast zadovoljstva nautičara svim elementima nautičke i turističke ponude u odnosu na 2012. godinu.

U ljeto 2017. godine nautičari su iskazali visok ili vrlo visok stupanj zadovoljstva za svih 25 elemenata nautičke i turističke ponude, a za 17 od ukupno 25 elemenata ponude iskazali su vrlo visok stupanj zadovoljstva. Najbolje su ocijenjeni ljepota prirode i krajolika, osobna sigurnost, ekološka očuvanost, ali i čitav niz elemenata vezanih uz ponudu marina i čartera. Nautičari u hrvatskom čarteru bili su podjednako zadovoljni elementima turističke ponude marina i destinacija kao i nautičari na vlastitim plovilima.

Predstavljen prijedlog izmjene i dopune Pravilnika o načinu plaćanja paušalnog iznosa boravišne pristojbe za nautičare i Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za nautičare u 2019.godini

Pozitivni rezultati nautičkog turizma rezultat su zajedničkog rada Ministarstva turizma i udruga u nautičkom turizmu, posebice Udruge nautičkog turizma pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca  te Udruženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Zajedničkim dogovorom između navedenih, Ministarstvo turizma ovih je dana na javno savjetovanje uputilo novu Uredbu i Pravilnik o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2019. godinu u kojoj su prilagođeni paušalni iznosi visine boravišne pristojbe za nautičare. Navedena Uredba i Pravilnik između ostalog za iduću godinu donose smanjenje paušala boravišne pristojbe za nautičare i uvode mogućnost plaćanja paušala boravišne pristojbe za nautičare za kraće vremensko razdoblje, tj. za 3 dana, kao i mogućnost plaćanja osim u lučkim kapetanijama i u lukama nautičkog turizma.

R.I.