NATO ostavio Crno more nezaštićenim – Ukrajina zatvorila svoje luke

U trenutku kada je Rusija napala Ukrajinu, najbliži pomorski brod NATO-u bio je u Sredozemnom moru. Posljednji takav brod velike pomorske članice zapadnog vojnog saveza napustio je Crno more prije više od mjesec dana.

Francuski ratni brod završio je svoj obilazak početkom siječnja i od tada niti jedan veći NATO-ov pomorski saveznik nije patrolirao crnomorskim područjem, navodi turska pomorska web stranica Turkishnavy.net, koja prati kretanje stranih ratnih brodova.

U međuvremenu, u Crno more je uplovilo 16 brodova ruske pomorske flote, uključujući raketne brodove i plovila sposobna za spuštanje tenkova, prenosi Reuters pozivajući se na priopćenja ruskog ministarstva obrane.

Zbog podjela NATO članica Crno more ostalo nezaštićeno

Dok NATO smišlja načine kako odgovoriti na rusku okupaciju Ukrajine, Crno more ostaje potpuno nezaštićeno. Kao ključni razlog spominje se podjela među članicama NATO-a oko toga hoće li izazvati rusku mornaricu u tom području, što samo pokazuje nedostatak smislene strategije NATO-a za Crno more, smatraju vojni stručnjaci.

Mnoge NATO članice, a osobito Turska, nevoljko pristaju na patrole u Crnom moru jer ne žele provocirati Moskvu. S druge strane, dio glavnih članica NATO-a izvlače se na proračunska ograničenja i druge prioritete zbog čega štede s mornaričkim patrolama u Crnom moru, području gdje je i prije ruske invazije na Ukrajinu postojala napetost. Naime, ruska mornarica nebrojeno je puta ometala ukrajinsku pomorsku trgovinu. Prema podacima koje je analizirao Reutersov tim, promet je u ukrajinskim lukama je posljednjih tjedana naglo pao, a nakon jučerašnjeg napada Ukrajina je obustavila sve operacije u svojim lukama.

Prema informacijama koje je jučer iznio glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, NATO ima više od 120 savezničkih brodova na potezu “od visokog sjevera do Mediterana” te više od 100 mlažnjaka u visokoj pripravnosti. Stoltenberg je ranije ovog mjeseca izjavio da je sigurnost Crnog mora od “bitne strateške važnosti” za savez.

Puzajuća militarizacija

Ruska aneksija ukrajinskog poluotoka Krima 2014. godine omogućila je Rusiji da započne ono što je jedan zapadni obavještajni dužnosnik opisao kao “puzajuću militarizaciju” Crnog mora. Rusija je preuzela ili potopila mnoga plovila ukrajinske mornarice stacionirana u crnomorskoj luci Sebastopol, čime je ojačala svoju poziciju na Crnom moru, gdje se trenutačno nalazi 18 velikih ruskih ratnih brodova.

Prema informacijama Turkishnavy.net-a, američke pomorske snage provele su prošle godine oko 180 dana u Crnom moru, dok su 2014. tamo proveli više od 200 dana. Posljednji veliki saveznički razarač s vođenim projektilima USS Arleigh Burke, napustio je Crno more u prosincu prošle godine, dok britanska Kraljevska mornarica nije bila u Crnom moru od prošlog ljeta.

Ukrajinske luke zatvorene

Više od polovice ukrajinskog uvoza i izvoza odvija se pomorskim putem. Crnomorska luka Odesa, najprometnija ukrajinska luka i najveći naftni i plinski terminal, jučer je napadnuta projektilima, nakon čega su sve ukrajinske luke na Crnom moru zatvorene.

No pad pomorskog prometa osjetio se puno prije ruske invazije. Broj dolazaka kontejnerskih brodova u ukrajinske luke do 20. veljače iznosio je 25, što je u odnosu na 48 dolazaka u siječnju, priličan pad. Prepolovio se i kapacitet brodova koji dolaze u Odesu. U prva tri tjedna veljače iznosio je 46.357 kontejnerskih jedinica, u odnosu na siječanjskih 82.091, ili 97.027 jedinica u prosincu 2021.

Ovakva situacija mogla bi ostaviti negativne posljedice na svjetsku opskrbu žitaricama i uljaricama, budući da je Ukrajina jedna od glavnih svjetskih izvoznica ovih namirnica.

J.K.