Najviše robe dolazi iz Kine i Turske, preko luka Rijeka i Ploče

Lani je hrvatska carina otkrila 237.000 krivotvorenih proizvoda. Najviše robe dolazi iz Kine i Turske, najviše ih se zaustavlja u lukama Rijeka i Ploče, a što se tiče graničnih prijelaza to su Bajakovo, Ilok, Tovarnik i Erdut.

Govoreći o tome kako se dolazi do informacija o krivotvorenoj robi, Ninoslav Babić, viši upravni savjetnik u Središnjem uredu Carinske uprave, rekao je da postoji sustav analize rizika koji pomaže u detekciji takve robe.

– Roba koja dolazi kroz luku Ploče uglavnom ide za Bosnu i Hercegovinu, ona roba koja dolazi u luku Rijeka ide za Hrvatsku i države srednje Europe, a roba koju zaustavljamo na balkanskoj ruti uglavnom ide za Hrvatsku ili ide za zapadnoeuropsko tržište – kazao je Babić.

Istaknuo je da carinska služba nema resursa da pregleda svaku pošiljku. Hrvatska je negdje na razini kontrole u Europskoj uniji, piše HRT.

– Mi možemo kontrolirati negdje oko 5% proizvoda. Naše kontrole imaju rezultate – dodao je.

Tvrtke koje su registrirale u Hrvatskoj svoje brendove, mogu tražiti zaštitu, registrirati svoje mjere bilo u Hrvatskoj ili državama EU-a kako bi zaštitile svoje proizvode.

– Svaka tvrtka može putem države članice u kojoj se registrira zaštititi svoja prava intelektualnog vlasništva na tržištu cijele Europske unije. Nekoliko hrvatskih tvrtki su to zatražile i to se uspješno provodi, dodao je.

Iznio je i primjer jedne prehrambene hrvatske tvrtke čiji je proizvod u inozemstvu bio krivotvoren te je ona uspješno odreagirala u vezi s tim.

– Ta tvrtka je uz pomoć svojih agenata i odvjetničkih timova u stranim državama detektirala stavljanje na tržište svoga proizvoda, ali je reagirala i prema carinskoj upravi. Sada upravo pripremamo zajedno s europskim uredom za prijevare jednu operaciju kojom ćemo nastojati zaštititi našu hrvatsku tvrtku od stavljanje krivotvorenih proizvoda na tržište EU-a – pojasnio je Babić.

Odgovarajući na pitanje koliko su kupci sigurni da u legalnoj trgovini neće kupiti krivotvoreni proizvod rekao je da to sve ovisi o kakvoj trgovini je riječ.

– Ako govorimo o trgovini u trgovačkom centru onda je ta šansa izuzetno mala, gotovo nikakva. Ako je pak riječ o maloj trgovini npr. na obali, tržnici ili je to štand na plaži, onda je veća vjerojatnost da će se naići na krivotvoreni proizvod jer se brendirani proizvodi ne prodaju na takvim mjestima.

Uistinu različiti proizvodi mogu biti krivotvoreni, pa i viličar. To Babiću nije ništa čudno. Ako je na viličar neovlašteno stavljena oznaka u proizvodnji, bez odobrenja nositelja prava, onda je i taj viličar krivotvorena roba – pojasnio je Ninoslav Babić.

Z.G.