> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Na karti solarnih elektrana u Europi Hrvatska ne stoji najbolje
- URL: https://www.morski.hr/na-karti-solarnih-elektrana-u-europi-hrvatska-ne-stoji-najbolje/
- Published: 2022-05-12T10:42:31.000Z
- Updated: 2022-05-12T12:15:05.000Z
- Author: Ivelina Gašpar
- Tags: Ekologija, sunce, solarna energija

**Unatoč geografskoj poziciji i ogromnom broju sunčanih dana godišnje, Hrvatska na karti solarnih elektrana u Europi vidno zaostaje za ostalim, čak i ‘hladnijim’ europskim zemljama. Na taj je problem slikovito ukazao Zdeslav Matić, stručnjak za energetsku i klimatsku politiku, podijelivši na svom LinkedIn profilu kartu solarnih elektrana u Europi koja jasno pokazuje da Hrvatska, iako je dijelom mediteranska zemlja, ima premali broj solarnih elektrana.**

Zemlje koje imaju najveći broj solarnih elektrana su Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska i Njemačka. Ne zaostaju niti srednjoeuropske zemlje, a Španjolska, Francuska, Italija (sjeverni dio) i Grčka dobro koriste svoje sunčane potencijale.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2022/05/Solarna-energija-1.jpg)

Foto: Dominic Roye /

Najtamniji dio karte s najmanjom koncentracijom solarnih elektrana bilježe, razumljivo, skandinavske zemlje čiji je teritorij dijelom godine i u potpunom mraku (polarne noći). Nakon njih, najmanje solarnih elektrana je u istočnoeuropskim i balkanskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj koja bi se barem jednim dijelom mogla ugledati na spomenute mediteranske zemlje. Isto bi mogla učiniti i Italija sa svojim jugom, piše Donatella Pauković za [Lider.](https://lidermedia.hr/zeleno-i-digitalno/na-karti-solarnih-elektrana-u-europi-hrvatska-ne-stoji-bas-najbolje-142512?fbclid=IwAR2ToEB2efBj4U8bqsczqEdFDtfJ4Pa%5FuCVu6mU1R%5F3NcU4u6b4nXUlIGP0&ref=morski.hr)

– Na karti europskih solarnih elektrana i danas se mogu vidjeti obrisi bivše Jugoslavije. Te zemlje, iz nekog razloga, provode drugačiju politiku solarne fotonaponske energije od svih ostalih. Slovenija je alpska zemlja, ostale su među najsiromašnijim zemljama u Europi. Dakle, najviše zaostaje Hrvatska, unatoč velikom solarnom potencijalu i obilju marginalnog zemljišta – istaknuo je Matić koji je, uz svoje bogato iskustvo, 2016\. imenovan i pomoćnikom ministra gospodarstva za energetiku.  
Smatra da nitko više ne može učiniti ništa s višedesetljetnim promašajima energetske politike, nesposobnosti vlasti, korupcije i skandala. Međutim, bitno je ono što sada radimo i gdje sada ulažemo.

### **jesmo li zakasnili?**

Hrvatska danas od solarnih elektrana proizvodi svega 120 megavata električne energije, što je svega dva posto ukupne proizvodnje električne energije pri čemu smo na samom začelju Europe.

Prema riječima **Aljoše Pleića**, direktor Acciona Energije za Hrvatsku i predsjednik Udruge Obnovljivih izvora energije Hrvatske, taj postotak je i manji, što je poražavajuće. Do 2030\. godine proizvodnja bi se trebala povećati na visokih 4000 megavata, a Pleić vjeruje da taj ćemo taj cilj ostvariti jer interesa ima i za 8000 megavata. Međutim, iako nas je situacija s energetskom krizom ‘pogurala’, ne može se sve preko noći realizirati.

Pleić je, naime, od prvog dana u solarnom sektoru u Hrvatskoj te je 2011\. godine izgradio našu prvu solarnu elektranu, i to ne na jugu kako bismo očekivali, već na istoku Hrvatske, u Orahovici. Kaže da razvoj solarnih elektrana u Hrvatskoj koče tri problema.

– Prvo, lokalne samouprave nisu na vrijeme prepoznale važnost uvrštenja mogućnosti provedbe takvih projekata. Drugo, zakonodavac nije davao jasnu poruku iz godine u godinu. Činilo se da povećavaju kvote, a političke poruke bile su suprotne. Treći je problem mogućnost da se solari priključe na mrežu – objasnio je Pleić ističući da je najveći problem ovaj drugi, zakonodavni, koji se u međuvremenu promijenio i s kojim su u udruzi zadovoljni.  
Ostao je problem provedbe koja i dalje ‘šteka’. Također, tu je i činjenica da službeni podaci o točnom broju solarnih elektrana u Hrvatskoj nisu dostupni na jednom mjestu. No, na putu prema većem iskorištavanju solarne energije stoji još jedan izazov kojeg Pleić spominje, a to je mentalitet.

Kod nas je energija u kućanstvima jeftina (tj. barem je do sada bila), pa se o njezinoj štednji nije razmišljalo dok cijene energenata nisu porasle. Pleić ističe da energetska tranzicija ide u dva smjera – jedan su obnovljivi izvori energije, a drugi je razumno trošenje te energije. To je budućnost, a na to nas mogu natjerati ili skupi energenti ili država koja, primjerice, potiče bolju izolaciju kuća.

– Nisu Hrvati zakasnili, nego nisu imali motiv – Pleićev je zaključak, dok Matić ne sumnja da je solarna energija budućnost električne proizvodnje u Hrvatskoj, ali i ostalim balkanskim zemljama.

Jedna fotografija je, dakle, dovoljna da shvatimo koliko zaostajemo s gradnjom solarnih elektrana za Europom, a i da jasno uvidimo prilike koje nam se u tom području nalaze pred nosom.

Z.G.