> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Ministarstvo poljoprivrede: "Poljoprivreda u Hrvatskoj ne propada" - URL: https://www.morski.hr/ministarstvo-poljoprivrede-poljoprivreda-u-hrvatskoj-ne-propada/ - Published: 2023-12-18T09:46:13.000Z - Updated: 2023-12-18T09:46:52.000Z - Author: Jurica Gašpar - Tags: Ribolov, poljoprivreda, Ministarstvo poljoprivrede **Poljoprivreda je neosporno važna djelatnost u Hrvatskoj, a ta važnost proizlazi iz broja zaposlenih u toj djelatnosti, njezinom udjelu u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP), a još više iz činjenice da je poljoprivreda nužna za prehrambenu sigurnost, brigu o prirodnim resursima i stabilnost ruralnih područja u Hrvatskoj. Višestruki značaj poljoprivrede (gospodarski, socijalni i okolišni) prepoznat je i u cijeloj Europskoj uniji. Zbog toga je za poljoprivredu, koja na razini prosjeka EU-a čini 1,4% BDP-a, osigurano 31% od ukupnih sredstava EU proračuna, ističu u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.** Trend poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj i drugim državama članicama EU-a, prema podacima EUROSTAT-a o vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u 2022., iskazan je između ostalog i u realnoj vrijednosti u usporedbi s 2010., a polazeći od ovih podataka članak na jednom portalu navodi kako se jedino u Hrvatskoj i Rumunjskoj bilježi pad poljoprivredne proizvodnje, pri čemu je taj „pad veći upravo u Hrvatskoj“. Ovakvi navodi daju iskrivljenu sliku stvarnog stanja, s obzirom na to da se zanemaruju druge informacije koje se mogu pronaći u istoj tablici EUROSTAT-a. Za bolje razumijevanje u nastavku dajemo usporedni pregled svih ovih podataka za EU i po državama članicama. Tablica prikazuje ekonomske račune za poljoprivredu - indekse vrijednosti poljoprivredne proizvodnje... | | **2010=100** | **2015=100** | **2021.=100** | | | | | -------------- | ------------ | ------------- | ------------- | ------------- | ---------- | ------ | | **nominalno** | **realno** | **nominalno** | **realno** | **nominalno** | **realno** | | | **1** | **2** | **3** | **4** | **5** | **6** | | | **EU 27** | 154,25 | 126,67 | 139,16 | 120,15 | 118,98 | 112,84 | | **Belgija** | 151,60 | 118,91 | 143,45 | 121,03 | 117,99 | 111,42 | | **Bugarska** | 172,60 | 100,90 | 163,56 | 107,10 | 119,22 | 103,58 | | **Češka** | 186,98 | 137,44 | 149,29 | 116,88 | 114,75 | 105,73 | | **Danska** | 144,95 | 116,31 | 137,13 | 116,06 | 119,63 | 110,70 | | **Njemačka** | 152,94 | 119,04 | 143,20 | 120,97 | 129,63 | 123,15 | | **Estonija** | 243,98 | 146,65 | 174,37 | 124,44 | 144,40 | 124,40 | | **Irska** | 221,46 | 173,23 | 174,14 | 154,68 | 127,57 | 119,69 | | **Grčka** | 130,76 | 125,21 | 123,53 | 114,05 | 115,76 | 107,07 | | **Španjolska** | 156,05 | 137,46 | 138,03 | 122,30 | 109,87 | 105,50 | | **Francuska** | 142,47 | 122,62 | 129,04 | 116,27 | 116,35 | 113,02 | | **Hrvatska** | 115,09 | 94,48 | 153,65 | 131,32 | 118,20 | 109,23 | | **Italija** | 148,86 | 128,03 | 126,89 | 116,01 | 115,90 | 112,51 | | **Cipar** | 120,81 | 108,39 | 121,81 | 109,53 | 104,91 | 98,56 | | **Latvija** | 246,14 | 159,60 | 162,81 | 120,95 | 133,11 | 117,71 | | **Litva** | 260,54 | 165,41 | 179,07 | 125,73 | 142,16 | 121,78 | | **Luksemburg** | 178,75 | 129,70 | 147,73 | 123,06 | 119,09 | 112,68 | | **Mađarska** | 241,27 | 138,86 | 163,90 | 108,41 | 119,20 | 103,40 | | **Malta** | 107,43 | 80,55 | 105,02 | 88,73 | 110,74 | 105,19 | | **Nizozemska** | 141,61 | 114,55 | 133,95 | 112,69 | 117,85 | 111,67 | | **Austrija** | 166,10 | 128,04 | 152,43 | 129,71 | 122,19 | 116,04 | | **Poljska** | 234,90 | 169,20 | 198,26 | 153,56 | 143,19 | 129,29 | | **Portugal** | 162,20 | 134,38 | 146,20 | 126,41 | 110,28 | 105,61 | | **Rumunjska** | 170,00 | 97,78 | 159,37 | 105,36 | 105,48 | 93,05 | | **Slovenija** | 144,56 | 116,85 | 125,43 | 106,12 | 120,53 | 113,19 | | **Slovačka** | 159,07 | 130,08 | 138,90 | 117,05 | 120,78 | 112,35 | | **Finska** | 137,21 | 107,24 | 133,97 | 117,19 | 126,91 | 120,44 | | **Švedska** | 169,16 | 130,85 | 150,80 | 124,90 | 121,32 | 114,48 | Iz ove je tablice jasno da je se za tvrdnje o propadanju hrvatske poljoprivrede koriste selektivni podaci iz kolone 2, odnosno jedine u kojoj je za Hrvatsku indeks manji od 100, dok se propušta uzeti u obzir relevantne podatke iz ostalih kolona. Točno je i ispravno naglasiti da je pad poljoprivredne proizvodnje evidentiran u razdoblju do 2015., a nakon toga vrijednost poljoprivredne proizvodnje raste. **Nakon 2016\. godine bilježimo oporavak i kontinuirani rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.** Nadalje, kad se uzme u obzir činjenica da je do pristupanja Hrvatskoj EU korištena drukčija metodologija obračuna vrijednosti proizvodnje u koju su ulazile potpore, a danas u vrijednost proizvodnje ulaze samo potpore koje se direktno mogu vezati za jedinicu proizvodnje koje čine tek mali postotak svih potpora, onda bi drukčiji indeks bio čak i u odnosu na 2010\. godinu. Ako se zadržimo samo na pokazateljima realnih vrijednosti, može se uočiti da je hrvatska poljoprivreda u 2022., u odnosu na 2015\. godinu, ostvarila treći najveći porast u EU s indeksom 131,32\. Veći porast od Hrvatske po tom pokazatelju imali su samo Poljska i Irska, a rast se nastavio i u 2022\. godini, pri čemu je realna stopa u odnosu na 2021\. godinu bila 9,23%, a nominalna 18,2%. Također, navodi o maloj površini PG-ova i korupciji u trošenju poljoprivrednih potpora zaslužuju komentar; Poznato je da u strukturi poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj prevladavaju mala poljoprivredna gospodarstva. U Europskoj uniji postoje velike razlike među državama članicama po veličini poljoprivrednih gospodarstava: od Malte, u kojoj je prosječno gospodarstvo veličine 1,3 ha, do Češke s prosječnim gospodarstvom od 120,8 ha. One su uzrokovane prirodnim obilježjima, tradicijom te prioritetima poljoprivrednih politika svake države. Ovdje valja napomenuti i kako je velika površina poljoprivrednih gospodarstava u pojedinim zemljama rezultat komunističkog nasljeđa, odnosno vremena u kojemu su se poljoprivredom bavili gotovo isključivo veliki kombinati, dok su mali poljoprivrednici bili marginalizirani. Veličina gospodarstva sama po sebi nije pokazatelj niti razlog konkurentnosti. To više ovisi o strukturi poljoprivredne proizvodnje. Za konkurentnu ratarsku proizvodnju važne su veće površine poljoprivrednog zemljišta, ali profitabilna proizvodnja može se u drugim sektorima ostvariti i na manjim površinama. Primjerice, u Italiji je prosječna površina poljoprivrednog gospodarstva 10,7 ha (za 38% manje nego prosjek EU-a), a unatoč tome, Italija je sa 13,9% udjela u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje EU-a treći najveći poljoprivredni proizvođač u EU. Zbog toga je jedan od prioriteta hrvatske poljoprivredne politike povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, između ostaloga i preusmjeravanjem u dohodovnije sektore. Također, ovim putem odbacujemo tvrdnju da se poticaji poljoprivredi „troše na netransparentan i koruptivan način“. U Hrvatskoj je u 2022\. godini, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju bilo 106,5 tisuća korisnika poljoprivrednih potpora, a godišnje se obave desetci revizija. Sugerirati da su, zbog pojedinačnih slučajeva koji se procesuiraju, svi oni uključeni u koruptivne radnje i organizirani kriminal, je uvreda za hrvatske poljoprivrednike. Na temelju selektivno iznesenih pojedinačnih informacija ne može se donijeti ocjena o funkcioniranju ili nefunkcioniranju sustava potpora u Hrvatskoj. Finalno, podsjetit ćemo i kako udio mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj prema posljednjim podacima iznosi 14,4 %, što predstavlja rast od 66 % u odnosu na 2015., pri čemu su naši poljoprivrednici sve obrazovaniji: hrvatski sektor poljoprivrede se pomlađuje, poljoprivredna proizvodnja bilježi kontinuirani rast vrijednosti u mandatu ove Vlade, te sasvim sigurno ne propada, ističu u reakciji Ministarstva poljoprivrede, na javne objave nekih medija. D.G.