> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Ministarstvo gospodarstva: "Građani sve svjesniji važnosti očuvanja prirode"
- URL: https://www.morski.hr/ministarstvo-gospodarstva-gradani-sve-svjesniji-vaznosti-ocuvanja-prirode/
- Published: 2023-07-29T12:20:08.000Z
- Updated: 2023-07-29T12:20:43.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Ekologija

**Više od 80 % građana Hrvatske smatra kako je uspostava područja bez lova, ribolova, šumarstva i sličnih aktivnosti važna za očuvanja ugroženih biljaka i životinja**

Kako bi utvrdilo stavove stanovnika o prirodnim vrijednostima, zaštiti bioraznolikosti te njihovo poznavanje **ekološke mreže Natura 2000, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR)** organiziralo je provedbu **istraživanja** **javnog mnijenja o zaštiti prirode i očuvanju bioraznolikosti u Republici Hrvatskoj**.Istraživanje je provela agencija za istraživanje tržišta Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku od **800 građana** po završetku MINGOR-ove informativno-edukativne kampanje **„Poslušaj glas prirode!“**. **Cilj ove kampanje bio je** osvijestiti javnost o važnosti zaštite prirode i informirati je o sustavu zaštite prirode u Hrvatskoj u sklopu projekta **„Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“**. Isto istraživanje MINGOR je proveo i prošle godine, prije početka spomenute kampanje.

### Osviještenost i pozitivne promjene

Istraživanje je obrađivalo četiri glavne teme – stavovi prema zaštiti prirode, osobna odgovornost, zaštita prirode i gospodarstvo te ekološka mreža Natura 2000\. Jedan od najvažnijih rezultata ovog vala istraživanja u odnosu na istraživanje provedeno u 2022\. godini je značajan porast upoznatosti ispitanika s pojmom „bioraznolikost“ te njegovim značenjem. Gotovo dvije trećine njih (63,5 %) čulo je za pojam bioraznolikost te zna što on označava, što predstavlja povećanje od gotovo 12% u odnosu na istraživanje provedeno 2022\. godine.

Uz bioraznolikost, građani sve bolje prepoznaju i faktore koji je ugrožavaju. Tu se, prije svega, navode: katastrofe koje je uzrokovao čovjek (64,4 %); prekomjerno korištenje prirodnih resursa, kao što su sječa šuma, prelov ribe, klasična intenzivna poljoprivreda (61,5 %); onečišćenje zraka, tla i voda (60,8 %). Posljedice koje nastaju ovakvim djelovanjem čovjeka također su jasno prepoznate te ih iznimno velik broj građana smatra ozbiljnima, primjerice: uništavanje i gubitak prirodnih staništa (93,5 %), smanjenje i nestanak biljnih i životinjskih vrsta (92,5 %) te negativni gospodarski učinci (92,8 %).

### Više od 80 % građana za uspostavu područja bez korištenja prirodnih resursa

Građane se pitalo i o njihovom stavu o mogućoj uspostavi područja bez lova, ribolova, sječe šuma i sličnih aktivnosti, radi očuvanja ugroženih biljaka i životinja. Najveći udio ispitanika (81,3 %) podržava uspostavu područja bez korištenja prirodnih resursa, dok znatno manji broj podržava uspostavu takvih područja samo na kopnu (5,0 %) ili samo na moru (4,5 %). Ovakvu uspostavu ne bi podržalo tek 6,4 % ispitanika. U odnosu na prošlogodišnje istraživanje, smanjio se udio osoba koje ne podržavaju uspostavu područja bez korištenja prirodnih resursa.

### Očuvana priroda – najveća vrijednost Hrvatske

Više od polovice ispitanika, njih 52,7 %, smatra kako je očuvana priroda najveća vrijednost Hrvatske. U skladu s tim, najveći udio ispitanika (65,4 %) smatra kako je zaštita prirode prilika za gospodarski rast. Znatno manji udio ispitanika zaštitu prirode vidi kao kočnicu (13,6 %) ili smatra da ona ne utječe na gospodarski rast (15,1 %).

Nažalost, gospodarski razvoj ponekad uzrokuje oštećenje ili uništavanje prirode. Najveći udio ispitanika, njih 51,7 %, smatra da je oštećenje ili uništavanje prirode u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 prihvatljivo samo ako je riječ o projektima od velikog javnog interesa i to uz cjelokupnu nadoknadu štete. Da bi takvo uništavanje i oštećivanje prirode trebalo biti u potpunosti zabranjeno smatra 37 % ispitanika, dok manje od 6 % ispitanika smatra kako su takve aktivnosti prihvatljive jer gospodarski razvoj ima prednost. U odnosu na prvi val istraživanja, smanjio se udio onih koji smatraju da je oštećenje ili uništavanje zaštićenih područja radi gospodarskog razvoja prihvatljivo.

Prema analizi **Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030.**, zaštita bioraznolikosti iznimno je važna i s aspekta gospodarstva jer snaga gospodarstva uvelike ovisi o stanju vrsta i uslugama ekosustava, primjerice o stanju ribljeg fonda, brojnosti šuma, močvara i vodenih ekosustava te kvalitete tla jer nam pružaju čisti zrak i pitku vodu te omogućuju uvjete za proizvodnju zdrave hrane. Značajan je podatak da više od polovine svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) ovisi o prirodi i njezinim uslugama, a o njoj uvelike ovise i tri najveća gospodarska sektora – građevinski, poljoprivredni i prehrambeni. Imajući u vidu spomenute vrijednosti i pokazatelje, utjecaj na promjenu stavova o tome kako očuvanje prirode koči gospodarski razvoj ključan je za daljnji gospodarski i društveni razvoj te, naravno, zaštitu prirode. U prilog navedenom ide i činjenica da zaštićena područja i područja **ekološke mreže** **Natura 2000** pozitivno utječu na društvo i gospodarstvo. Na regionalnoj razini dobar primjer prekogranične suradnje između Hrvatske i Italije u Jadranu je Jabučka kotlina proglašena kao Područje ograničenog ribolova (FRA) koje je prepoznato kao učinkoviti mehanizam zaštite i obnove gospodarskih vrsta riba i ostalih morskih organizama.

### Poslušaj glas prirode!

Kampanja *Poslušaj glas prirode!*, koja poziva na aktivno uključivanje stanovništva u zaštiti prirode, usmjerena je na opću populaciju, a posebice na stanovnike Hrvatske koji žive i gospodarski djeluju na području unutar ekološke mreže Natura 2000\. Kampanja je jedna od ključnih komunikacijskih elemenata projekta **„Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“**, najvećeg projekta osnaživanja sustava zaštite prirode koji se trenutno provodi u Hrvatskoj. Vrijednost ovog projekta iznosi **24.752.425 €**, a Europska unija ga sufinancira s 85 % sredstava u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014\. - 2020.

I.B.