> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# MEĐUNARODNI JE DAN KORNJAČA U Hrvatskoj je 6 vrsta, od čega 3 morske – Izuzetno su ugrožene!
- URL: https://www.morski.hr/medunarodni-je-dan-kornjaca-u-hrvatskoj-je-6-vrsta-od-cega-3-morske-izuzetno-su-ugrozene/
- Published: 2021-05-23T08:04:46.000Z
- Updated: 2021-05-23T16:38:09.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Ekologija, zaštićena vrsta, Živi svijet, kornjače

**Međunarodni dan kornjača obilježava se 23\. svibnja s ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite ove najstarije danas živuće skupine gmazova. Kopnene kornjače ugrožene su prvenstveno nestankom njihovih prirodnih staništa, zbog unošenja stranih invazivnih vrsta kao i lova zbog hrane i prodaje. Morske kornjače stradavaju zbog posljedica zagađenja mora različitim otpadom, posebno plastičnom ambalažom koju progutaju zamijenivši je za hranu te u ribarskim mrežama ili od posljedica ranjavanja brodskim propelerom.**

Na području Hrvatske obitava 6 zavičajnih vrsta kornjača i jedna invazivna strana vrsta s dvije podvrste. Sve zavičajne vrste su strogo zaštićene sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Tri nastanjuju more, to su glavata želva, zelena želva i sedmopruga usminjača. Kopneno područje Hrvatske nastanjuju kopnena kornjača, barska kornjača i riječna kornjača.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2020/12/Morska-kornja-C4-8Da.jpg)

Foto: Pixabay

Riječna kornjača je najugroženija od svih navedenih na području Hrvatske. Ova vrsta nastanjuje vrlo ograničeno područje, a to je krajnji jug Hrvatske. Možemo je pronaći tek na nekoliko lokaliteta na području Konavoskog polja, lokvama u Majkovima i Prljevićima te području Neretve. Ova vrsta je primarno ugrožena uništavanjem staništa na kojem živi, a to su vodena staništa mirnijeg toka.

Veliku opasnost opstanku zavičajnih kornjača, posebice barske kornjače, predstavlja i unos invazivnih stranih podvrsta, crvenouhe i žutouhe kornjače, u naše prirodne ekosustave. One su česti kućni ljubimci koje neodgovorni vlasnici puštaju u prirodu i na taj način ugrožavaju opstanak barske kornjače. Crvenouha kornjača se nalazi na popisu 100 najopasnijih invazivnih vrsta te je njen uvoz zabranjen na području Europske unije. Lako se prilagođava, prezimljava, a dokazano je i razmnožava u našim barama i jezerima.

S druge strane kopnena kornjača je osim zbog gubitka pogodnog staništa, ugrožena sakupljanjem, odnosno uzimanjem iz prirode, što predstavlja trajni gubitak za prirodu i narušava ravnotežu u ekosustavu. Veliki broj sakupljenih kornjača bude ozlijeđen tijekom hvatanja i transporta, nakon čega se dio jedinki često drži kao kućni ljubimac, a od neki primjeraka izrađuju se okviri naočala, kopče i slično.

Od morskih kornjača, u Jadranu je najčešća glavata želva, a sjeverni Jadran predstavlja jedno od najznačajnijih područja ishrane ove vrste. Preostale dvije vrste samo su povremeni posjetitelji. Sve vrste morskih kornjača ugrožene su stradavanjem slučajnim ulovom u mreže stajaćice te raznim onečišćenjima.

Građani odgovornim ponašanjem mogu uvelike doprinijeti očuvanju kornjača i to na način da ne kupuju kornjače u trgovinama kućnim ljubimcima bez potvrde o porijeklu životinje iz uzgoja, ne uzimaju kornjače iz prirode i ne puštaju stranu vrstu kornjače u prirodu. Također, njihovom očuvanju građani mogu doprinijeti i povećanom pažnjom u cestovnom i pomorskom prometu. Ukoliko pronađu ozlijeđenu, bolesnu ili uginulu kopnenu kornjaču to mogu dojaviti [Zavodu za zaštitu okoliša i prirode](https://mingor.gov.hr/kontakti-4929/zavod-za-zastitu-okolisa-i-prirode/5722?ref=morski.hr).

D.G.