> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Mali modularni reaktori, atomska energija i budućnost pomorstva: Put prema održivoj energetskoj tranziciji
- URL: https://www.morski.hr/mali-modularni-reaktori-atomska-energija-i-buducnost-pomorstva-put-prema-odrzivoj-energetskoj-tranziciji/
- Published: 2026-04-26T11:01:54.000Z
- Updated: 2026-04-26T11:01:54.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Energetika, Brodogradnja, Pomorstvo

**Mali modularni reaktori (SMR – Small Modular Reactors) predstavljaju inovativnu generaciju nuklearnih elektrana koje, unatoč manjoj snazi, nude značajno poboljšanu sigurnost, fleksibilnost i prilagodljivost suvremenim energetskim izazovima. U kontekstu globalne energetske nesigurnosti, ubrzanih klimatskih promjena i imperativa smanjenja emisija ugljikovog dioksida, nuklearna energija ponovno zauzima ključno mjesto u strategijama energetskog razvoja diljem Europe i svijeta.**

Za razliku od tradicionalnih, velikih nuklearnih elektrana, SMR sustavi tipično proizvode između 50 i 300 MW električne energije po jedinici. Njihova modularna konstrukcija omogućuje tvorničku proizvodnju i bržu implementaciju. Ključna prednost leži u pasivnim sigurnosnim sustavima koji osiguravaju automatsko hlađenje bez potrebe za ljudskom intervencijom, čime se značajno povećava razina sigurnosti. Nadalje, SMR-ovi omogućuju gotovo nultu emisiju CO₂ tijekom rada, što ih čini atraktivnim rješenjem za dekarbonizaciju energetskog sektora. Zbog ovih karakteristika, njihova primjena se proširuje izvan elektroenergetike, obuhvaćajući industriju, luke, brodogradnju i pomorstvo.

Pitanje koje se danas postavlja nije više o potrebi za nuklearnom energijom, već o tome možemo li bez nje osigurati stabilnu, ekološki prihvatljivu i dugoročno održivu energetsku budućnost.

### Europska iskustva i uloga članica EU

Europske zemlje pokazuju raznolika, ali sve više konvergentna iskustva u primjeni nuklearne energije, prepoznajući njezinu ulogu u postizanju energetske neovisnosti i klimatskih ciljeva.

**Francuska**

Francuska je desetljećima predvodnik u korištenju nuklearne energije, koja čini najveći dio njezine električne energije. Ovaj model osigurava energetsku stabilnost, relativno niske cijene električne energije i jednu od najnižih emisija CO₂ po proizvedenom kilovat satu u Europi (KW). Francuski pristup dokazuje da nuklearna energija može biti strateški temelj nacionalne energetske sigurnosti.

**Švedska**

Švedska uspješno kombinira hidroenergiju i nuklearnu energiju, demonstrirajući pragmatičnu energetsku politiku u kojoj ekologija i nuklearna tehnologija koegzistiraju. Švedsko iskustvo potvrđuje da je stabilna bazna energija neophodna za uspješnu zelenu tranziciju i održavanje industrijske konkurentnosti.

**Rumunjska**

Rumunjska aktivno razvija projekte malih modularnih reaktora u suradnji s američkim i europskim partnerima. Ova inicijativa pokazuje kako države srednje veličine mogu iskoristiti međunarodno znanje i tehnologiju za jačanje vlastite energetske neovisnosti, što je važna poruka i za Hrvatsku.

**Italija**

Iako je Italija godinama bila politički suzdržana prema nuklearnoj energiji, danas se vodi ozbiljna rasprava o povratku nuklearne tehnologije, posebno kroz SMR sustave. Fincantieri, jedan od najvećih europskih brodograđevnih sustava, aktivno razmatra nuklearni pogon kao realnu opciju za brodove budućnosti (2040\. – 2045.), uključujući i potencijalne nuklearne nosače zrakoplova.

**Španjolska**

Španjolska i dalje koristi nuklearne elektrane kao važan dio stabilne proizvodnje električne energije. Unatoč političkim diskursima o smanjenju njihove uloge, industrijski sektor prepoznaje ključnu ulogu stabilne energije za dugoročnu konkurentnost.

### Budućnost pomorstva: Brodovi 2040-ih

Europska brodogradnja sve ozbiljnije razmatra razvoj brodova s nuklearnim pogonom i primjenom SMR tehnologije. Predvode Italija (kroz Fincantieri), Norveška (s razvojnim projektima za brodove s nultom emisijom), Švedska (s industrijskim inicijativama) i Rumunjska (s razvojem nuklearne infrastrukture).

Cilj ovih projekata nije samo tehnološki prestiž, već ostvarivanje konkretnih gospodarskih i ekoloških koristi:

• Smanjenje emisija stakleničkih plinova

• Smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima

• Sigurnost opskrbe energijom

• Konkurentnost europskih luka i brodogradilišta

Prvi ozbiljni komercijalni projekti očekuju se tijekom 2040-ih godina.

### Povijesni kontekst: NS Savannah

Povijesni primjer civilne primjene nuklearnog pogona je NS Savannah, prvi nuklearno pogonjeni trgovačko-putnički brod na svijetu. Porinut je 1959\. godine u Sjedinjenim Američkim Državama u sklopu programa „Atoms for Peace“ \[6\].

Savannah je bio opremljen tlačnovodnim reaktorom snage 74 MW toplinske energije i uspješno je demonstrirao tehničku izvedivost nuklearnog pogona u civilnom pomorstvu. U službi je bio od 1962\. do 1971\. godine, nakon čega je povučen. Važno je naglasiti da povlačenje nije bilo zbog opasnosti ili havarije, već zbog visoke ekonomske neisplativosti u razdoblju iznimno jeftine nafte, visokih troškova održavanja i potrebe za specijaliziranom posadom, kao i političkih prepreka u međunarodnim lukama. Danas, u uvjetima energetske tranzicije i dekarbonizacije, ideja nuklearnog pogona u pomorstvu ponovno dobiva na važnosti.

### Iskustva s Nuklearnom elektranom Krško i Hrvatska

Hrvatska ima dugogodišnje izravno iskustvo s nuklearnom energijom kroz suvlasništvo u Nuklearnoj elektrani Krško. Ova elektrana osigurava stabilan dio hrvatske opskrbe električnom energijom. Krško je primjer da nuklearna energija nije samo teorijski koncept, već svakodnevna praksa utemeljena na strogoj kontroli, disciplini i stručnosti. Unatoč čestim katastrofičnim scenarijima u javnosti, desetljeća stabilnog rada Krškog bez apokaliptičnih posljedica svjedoče o visokoj razini sigurnosti.

Nadalje, Hrvatska aktivno razmatra ulogu nuklearne energije u svojoj budućoj energetskoj strategiji. Prema Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030\. s pogledom na 2050\. godinu, naglasak je na dekarbonizaciji i energetskoj neovisnosti, pri čemu nuklearna energija iz Krškog ostaje ključni stup stabilnosti \[13\]. Noviji strateški ciljevi sugeriraju da bi nuklearni izvori trebali pokrivati najmanje 30% ukupnih energetskih potreba do 2040\. godine, uz razmatranje implementacije SMR tehnologije kao rješenja za zamjenu zastarjelih termoelektrana.

Znanstvena zajednica u Hrvatskoj, predvođena stručnjacima s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) i Instituta Ruđer Bošković, kontinuirano prati razvoj nuklearnih tehnologija i sudjeluje u obrazovanju kadrova nužnih za sigurno upravljanje nuklearnim sustavima.

### Zbrinjavanje nuklearnog otpada

Pitanje zbrinjavanja nuklearnog otpada legitimno je i često postavljano. Važno je razumjeti da:

• Količina visokoradioaktivnog otpada je relativno mala.

• Skladištenje se provodi pod strogim nadzorom i regulativom \[11\].

• Postoje razvijene tehnologije dubokog geološkog odlaganja \[11\].

• *Nuklearni otpad nije problem koji se skriva, već tehnički izazov koji se sustavno rješava kroz znanstvena istraživanja i inovacije.*

U Hrvatskoj se pitanjem zbrinjavanja radioaktivnog otpada bavi Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, koji provodi aktivnosti u skladu s nacionalnom strategijom i međunarodnim standardima \[17\]. Mnogo je opasnije nekontrolirano spaljivanje fosilnih goriva, čije posljedice svi udišemo, nego strogo kontroliran nuklearni otpad koji se nalazi pod stalnim nadzorom.

### Energija ili svijeća („šterika“): Izbor za budućnost

Središnje pitanje svake ozbiljne energetske politike glasi: želimo li sigurnu energiju budućnosti temeljenu na znanosti i tehnologiji, ili ćemo ostati na simbolici „šterike“ – svijeće, koja označava energetsku nesigurnost i zaostalost? Odbijanje znanja, tehnologije i razvoja vodi u energetsku nesigurnost. Prihvaćanje obrazovanja, odgovornosti i suradnje s državama koje već imaju iskustva u nuklearnoj energiji donosi stabilnost, sigurnost i razvoj.

Hrvatska može smatrati srećom ako joj partneri nude znanje, tehnologiju i stručnu suradnju u području nuklearne energije. To nije gubitak suvereniteta, već znak povjerenja i prilika za napredak i prosperitet.

### Zaključak

Nuklearna energija nije protivnik ekologije; ona je njezin saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i za održivu budućnost. Mali modularni reaktori, bogata iskustva europskih država, pouzdan rad Nuklearne elektrane Krško, povijest broda NS Savannah – putničkog broda na nuklearni pogon – te razvoj budućih brodova 2040-ih godina jasno pokazuju da budućnost pripada onima koji razumiju tehnologiju i prihvaćaju inovacije, a ne onima koji se vode strahom i neznanjem.

NS Savannah nije bio samo simbol mirnodopske uporabe nuklearne energije, već i važan dio Kostrenske povijesti zahvaljujući Erazmu Tićcu, brodograđevnom inženjeru iz Žurkova kraj Kostrene. Rođen 1904\. godine, Tićac se školovao u Kostreni i Bakru, a profesionalnu karijeru ostvario je u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je radio za projektantsku tvrtku George G. Sharp Inc. Upravo je on postao glavni projektant broda NS Savannah, jednog od najvažnijih simbola tehnološkog napretka i mirnodopske primjene nuklearne energije.

*Neznanje nije zaštita, već prostor za manipulaciju. U vremenu kada se strah često zloupotrebljava više od same tehnologije, najvažnija investicija nije samo u energiju, već i u edukaciju. Kroz informirano odlučivanje i proaktivno djelovanje.*

Milo Miklaušić, kap.

### Literatura:

\[1\] World Nuclear Association. [Small Modular Reactors (SMRs)](https://world-nuclear.org/information-library/nuclear-power-reactors/small-modular-reactors/small-modular-reactors.aspx?ref=morski.hr).  
\[2\] International Atomic Energy Agency (IAEA).[Small modular reactors (SMR)](http://www.iaea.org/topics/small-modular-reactors?ref=morski.hr).  
\[3\] Originalni tekst korisnika.  
\[4\] U.S. Department of Energy.[Benefits of Small Modular Reactors (SMRs)](https://www.energy.gov/ne/benefits-small-modular-reactors-smrs?ref=morski.hr).  
\[5\] Interesting Engineering.[Italy could deploy world's first nuclear carrier for 6th-gen ...](https://interestingengineering.com/military/worlds-first-nuclear-jet-carrier?ref=morski.hr).  
\[6\] NS Savannah Association.[Preserving the Worlds First ...](https://www.ns-savannah.com/?ref=morski.hr).  
\[7\] ASME.[NS Savannah, Historical Landmark](https://www.asme.org/about-asme/engineering-history/landmarks/87-ns-savannah?ref=morski.hr).  
\[8\] Nuklearna elektrana Krško.[Godišnja poslovna izvješća](https://www.nek.si/hr/publikacije/godisnja-poslovna-izvjesca?ref=morski.hr).  
\[9\] World Nuclear News.[Croatia aims for 30% nuclear energy by 2040](https://www.world-nuclear-news.org/articles/croatia-aims-for-30-nuclear-powered-energy-by-2040?ref=morski.hr).  
\[10\] International Trade Administration.[Croatia Energy Policy Shift Towards Nuclear Power](https://www.trade.gov/market-intelligence/croatia-energy-policy-shift-towards-nuclear-power?ref=morski.hr).  
\[11\] OECD Nuclear Energy Agency.[Management and Disposal of High-Level Radioactive Waste](https://www.oecd-nea.org/jcms/pl%5F34120/management-and-disposal-of-high-level-radioactive-waste?ref=morski.hr).  
\[12\] Savšek-Safić, S. (2008).[Stabilnost nuklearne elektrane Krško](https://hrcak.srce.hr/clanak/36351?ref=morski.hr). Hrčak - Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa.  
\[13\] Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH.[Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030\. s pogledom na 2050\. godinu](https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020%5F03%5F25%5F602.html?ref=morski.hr).  
\[14\] N1 Hrvatska.[Stručnjak o gradnji nuklearke u Hrvatskoj: Nemamo puno izbora](https://n1info.hr/vijesti/strucnjak-o-gradnji-nuklearke-u-hrvatskoj-nemamo-puno-izbora-a-dvije-dobre-lokacije-vec-imamo/?ref=morski.hr).  
\[15\] Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER).[Zavod za visoki napon i energetiku - Nuklearno inženjerstvo](https://www.fer.unizg.hr/predmet/nukinz%5Fb?ref=morski.hr).  
\[16\] Institut Ruđer Bošković (IRB).[Povijest i istraživanja u nuklearnoj fizici](http://fulir.irb.hr/2435/1/Institut%5FRuder%5FBoskovic%5F1950%5F1970.pdf?ref=morski.hr).  
\[17\] Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja RAO i istrošenoga nuklearnog goriva NEK.[Službene stranice i izvješća](https://www.fond-nek.hr/?ref=morski.hr).