> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Lučke kapetanije i pomorski redari pod lupom: Tko zapravo kontrolira u kakvom su stanju naše luke? - URL: https://www.morski.hr/lucke-kapetanije-i-pomorski-redari-pod-lupom-tko-zapravo-kontrolira-u-kakvom-su-stanju-nase-luke/ - Published: 2026-06-26T17:19:50.000Z - Updated: 2026-06-26T17:19:50.000Z - Author: Jurica Gašpar - Tags: Pomorsko dobro, luke **Ovaj tekst analizira pravni okvir upravljanja i nadzora nad pomorskim dobrom u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na kontrolu stanja lučke podgradnje i nadgradnje. Temeljem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23), pomorsko dobro predstavlja opće dobro pod posebnom zaštitom države. Rad istražuje podjelu nadležnosti u sustavu nadzora, ulogu Lučke kapetanije i njezinih ispostava, te obveze koncesionara u održavanju infrastrukture.** Posebna pažnja posvećena je problemu zanemarivanja lučke podgradnje u korist komercijalne nadgradnje, te se predlažu rješenja temeljena na sustavnom upravljanju imovinom. ### **Uvod u pravni status pomorskog dobra** Pomorsko dobro u Republici Hrvatskoj nije u vlasništvu države, jedinica lokalne samouprave niti privatnih subjekata, već predstavlja opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku koje uživa njezinu osobitu zaštitu . Svrha važećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23) nije isključivo omogućavanje gospodarskog korištenja, *već uspostava integralnog,* *kvalitetnog i transparentnog sustava zaštite, upravljanja i korištenja tog dobra* . Sve što je trajno spojeno s pomorskim dobrom, uključujući gatove, obale, lukobrane i operativne obale, čini neodvojivi dio tog sustava. U tom kontekstu, lučka infrastruktura ne smije se promatrati kao ***privatna imovina koncesionara***, ***već kao javna imovina dana na korištenje pod strogo definiranim uvjetima.*** **Razlikovanje lučke podgradnje i nadgradnje** Za razumijevanje obveza održavanja i nadzora, ključno je razlikovati lučku podgradnju od nadgradnje. Zakon jasno definira ove dvije kategorije, što ima izravne implikacije na sigurnost i investicijske prioritete. U praksi se često bilježi disbalans u ulaganjima. Koncesionari su skloniji investirati u komercijalno isplativu nadgradnju (restorani, recepcije), dok podgradnja ostaje "**nevidljivi trošak**". Posljedica takvog pristupa je akumulacija infrastrukturnog duga koja može rezultirati ozbiljnim incidentima, poput urušavanja gatova. ### Sustav nadzora nad pomorskim dobrom Novi zakonodavni okvir uspostavlja višeslojni sustav nadzora nad pomorskim dobrom, dijeleći nadležnosti između državne i lokalne razine . ### Uloga Lučke kapetanije i ispostava Lučke kapetanije predstavljaju temeljnu instituciju u sustavu sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra. Njihova uloga nije ograničena samo na kontrolu plovidbe, već se proteže i na nadzor stanja infrastrukture. Prema Zakonu, poslove inspekcijskog nadzora pomorskog dobra obavljaju ovlašteni službenici Ministarstva i inspektori lučke kapetanije (inspektori pomorskog dobra) . Inspektori su ovlašteni provoditi nadzor nad primjenom zakonskih odredbi, što uključuje i kontrolu stanja objekata na pomorskom dobru. Nadalje, Lučka kapetanija ima ključnu ulogu u preventivnom djelovanju. Za zahvate na pomorskom dobru, mjesno nadležna lučka kapetanija utvrđuje posebne uvjete u postupcima prostornog uređenja i gradnje. *Također, tijelo koje upravlja lukom dužno je donijeti pravilnik o redu u luci, na koji prethodnu suglasnost daje upravo nadležna lučka kapetanija . Time se osigurava da su sigurnosni standardi integrirani u same temelje upravljanja lukom.* ### Nadzor nad izvršenjem koncesijskih ugovora Davatelj koncesije (Vlada Republike Hrvatske, županijska skupština ili lučka uprava) ima primarnu obvezu nadzirati izvršava li koncesionar svoje obveze. ***Koncesija ne predstavlja samo pravo na ostvarivanje dobiti, već sa sobom nosi i ozbiljne obveze.*** "Odluka o koncesiji sadrži prava i obveze ovlaštenika koncesije uključujući i obvezu održavanja i zaštite pomorskog dobra." Ugovorom o koncesiji i studijom gospodarske opravdanosti detaljno se definiraju obveze koje *uključuju održavanje infrastrukture, ulaganja u lučku podgradnju, osiguravanje sigurnosti korisnika te provođenje pregleda i sanacija*. Ako davatelj koncesije ne provodi redoviti nadzor nad ovim obvezama, dolazi do propusta u upravljanju javnom imovinom. ### Pomorski redari Kao novost u sustavu nadzora, Zakon uvodi institut pomorskih redara. Oni djeluju na razini jedinica lokalne samouprave i zaduženi su za nadzor reda na pomorskom dobru u općoj upotrebi . Iako njihova primarna zadaća nije kontrola statičke stabilnosti lučke infrastrukture, oni predstavljaju važnu kariku u cjelokupnom sustavu zaštite pomorskog dobra na lokalnoj razini. ### Pravne praznine i potreba za sustavnim upravljanjem imovinom Unatoč jasnom načelnom okviru, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne propisuje izričito tehničke detalje održavanja. Ne postoje eksplicitne odredbe o obveznim godišnjim vizualnim pregledima, petogodišnjim statičkim pregledima ili obveznim podmorskim pregledima pilota i temelja. Ova pravna praznina prepušta se pravilima struke, građevinskim propisima i specifičnim uvjetima iz koncesijskih ugovora. U slučaju incidenta, pravno najrelevantnije pitanje nije sama činjenica oštećenja, **već je li koncesionar ispunjavao svoju temeljnu obvezu održavanja i zaštite pomorskog dobra.** Za adekvatnu kontrolu stanja nadgradnje i podgradnje, potrebno je implementirati pristup sličan onome koji primjenjuju klasifikacijska društva (npr. Hrvatski registar brodova - CRS). Ozbiljan sustav upravljanja lukom ili marinom trebao bi obuhvaćati: 1.Plan upravljanja imovinom (Asset Management Plan) 2.Redovite vizualne i podmorske preglede 3.Periodične stručne statičke procjene 4.Javno dostupan registar stanja lučke infrastrukture ### Zaključak Zakonska regulativa u Republici Hrvatskoj jasno postavlja pomorsko dobro kao opće dobro pod posebnom zaštitom države. Uloga Lučke kapetanije u inspekcijskom nadzoru i izdavanju suglasnosti ključna je za održavanje sigurnosti lučke infrastrukture. Međutim, stvarna kontrola stanja nadgradnje i podgradnje ovisi o sinergiji između inspekcijskih tijela, davatelja koncesije koji mora nadzirati izvršenje ugovornih obveza, te samog koncesionara koji mora preuzeti odgovornost za redovito i stručno održavanje povjerene mu javne imovine. Tek uvođenjem obveznih, standardiziranih protokola za procjenu stanja podgradnje može se spriječiti degradacija javnog dobra i osigurati dugoročna sigurnost lučke infrastrukture. Milo Miklaušić, kap.