Otočani s Cresa i Lošinja pokrenuli peticiju za spas netaknute uvale od ribogojilišta: "Privatnim kapitalom i pogodovanjem se uništava malo mjesto i priroda!"

CRES/MALI LOŠINJ - Grupa građana s područja otoka Lošinja Cresa pokrenula je inicijativu kojom upozoravaju da će postavljanje marikulture - ribogojilišta u akvatoriju Ustrinjske uvale, imati nesagledive posljedice za ekosustav, otok i turizam. Privatni gospodarski subjekt izradio je projektnu dokumentaciju koja se sada postavlja na bazu prostornih planova Primorsko-goranske županije, te Gradova Cresa i Malog Lošinja s krajnjim ciljem instalacije ribogojilišta u Ustrinjsku uvalu (Ustrinjska uvala podijeljena je granicom između Grada Cresa i Grada Malog Lošinja).

Zbog svega, otočani su pokrenuli peticiju, čije obrazloženje prenosimo u cijelosti:

- Pokrećemo inicijativu potpisivanjem peticije kojoj je za cilj preispitati te spriječiti postavljanje marikulture – ribogojilišta u akvatoriju Ustrinjske uvale.

Privatni gospodarski subjekt izradio je projektnu dokumentaciju koja se sada postavlja na bazu prostornih planova Primorsko-goranske županije te Gradova Cresa i Malog Lošinja s krajnjim ciljem instalacije ribogojilišta u Ustrinjsku uvalu (Ustrinjska uvala podijeljena je granicom između Grada Cresa i Grada Malog Lošinja).

Prema dostupnim informacijama radi se o postavljanju glomazne infrastrukture – kaveza za uzgoj ribe, sidrenih elemenata, zaštitnih oznaka te sve ostale prateće opreme na lokacije oko registriranih prirodnih te zaštićenih plaža Porat, Baneštrovica, Veli Žal do Sadića te predjela Ugrade – gotovo sve uvalice unutar Ustrinjske uvale.

Iz već instaliranih primjera poznato je da na mjestima gdje su postavljena ribogojilišta, područja postaju komercijalno ograđena odnosno štićenog pristupa za korisnike okolnog prostora.


Praktički radi se o komercijalnim bazenima gospodarskog značaja slično gospodarsko-lučkim područjima gdje je moguće i daljnje komercijalno širenje djelatnosti. Upravo se radi na tome da Ustrinjska uvala i spomenute uvalice postaju dio navedenoga i od jedne od najljepših uvala na otoku Cresu postane industrijalizirana i komercijalno eksploatirana uz daljnje mogućnosti
širenja komercijalnih djelatnosti te popratne infrastrukture.


Ovakva investicija koju slobodno možemo nazvati i “ekocidom” smatra se suprotno planovima razvoja Ustrina kao prirodne uvale s kupalištima, razvojem turizma u skladu s prirodom, s pratećim djelatnostima autohtonog primorskog sela te nadasve zaštite krajolika uz očuvanje prirodne i kulturne baštine.


U članku 45. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) o zaštićenom obalnom području (ZOP) navodi se sljedeće:
– ZOP je područje od posebnog interesa za Državu
– ZOP obuhvaća područje obalnih jedinica lokalne samouprave – planiranje i korištenje prostora ZOP-a se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i
gospodarski učinkovitog razvoja provodi uz ograničenja u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte – Granice i područje prostora ograničenja prikazuju se na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj
ortofotokartama.


Članak 46. Zakona kaže da se u ZOP-u prostornim planiranjem mora:

1. očuvati i sanirati ugrožena područja prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu šuma i autohtone vegetacije

2. odrediti mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te osobito zaštititi resurse pitke vode

3. osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, pomorskog dobra.                                   

4. očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez formiranja građevinskih područja

5. uvjetovati razvitak infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika

6. ograničiti međusobno povezivanje i dužobalno proširenje postojećih građevinskih područja, odnosno nova građevinska područja planirati izvan površina koje su u naravi šume

7. sanirati napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna područja prvenstveno pejzažnom
rekultivacijom ili ugostiteljsko-turističkom i sportsko-rekreacijskom namjenom.


Formiranje ribogojilišta u tako označenom zaštićenom obalnom pojasu, u konkretnom slučaju Ustrina, prostoru evidentnog ograničenog morskog strujanja te malih dubina zasigurno bi narušilo ekologiju mora uz trajne
posljedice.

Površina mora za marikulturu i područje za određivanje lokacije za marikulturu trebala bi se odrediti temeljem istraživanja i temeljem procjena utjecaja na okoliš te provesti javna rasprava naročito uvažavajući mišljenja lokalnog stanovništva, stoji u peticiji.

PLANIRANA LOKACIJA USTRINJSKE UVALE EVIDENTNO PREDSTAVLJA POGREŠNO UVRŠTAVANJE MARIKULTURE U PROSTORNI PLAN DJELATNOSTI GDJE UTJECAJ NA OKOLIŠ ZASIGURNO DEMANTIRA OPRAVDANOST PODRUČJA ZA KORIŠTENJE MARIKULTURE - RIBOGOJILISTA.

Odrednice kojima se često spominje razvoj te revitalizacija malih otočnih mjesta OVIM SE PLANOM I ZAHVATOM POTPUNO SUPROTNO  SVRSTAVA U DJELATNOST  KOJOM  SE PRIVATNIM KAPITALOM  TE POGODOVANJEM UNIŠTAVA  MALO MJESTO  TE MOGUĆNOST  ODNOSNO DUŽNOST OČUVANJA KULTURNE BAŠTINE  UZ ODRŽIVI RAZVOJ JEDINSTVENIH OČUVANIH PRIMORSKIH SELA I KRAJOLIKA. 


Činjenica je da na otoku Cresu nema ljepših uvala, prirodnih plaža od Ustrinjske i one podno Lubenica tako da ne znamo kome toliko smeta i da je želi uništiti, a to će se uvođenjem marikulture i dogoditi.

DAJTE SVOJ POTPIS I SPRIJEČIMO EKOCID DOK JOŠ MOŽEMO!!

Ovom peticijom želimo i tražimo od Primorsko-goranske županije, Gradova Cres i Mali Lošinj da se u Županijskim i Gradskim prostornim planovima trajno briše mogućnost gospodarske djelatnosti bilo kakve marikulture na području Ustrina te ostalih prilaznih područja. Također neprihvatljivo nam je formiranje sve kopnene i morske infrastrukture koju bi mogla za sobom donijeti marikultura u Ustrinjskoj uvali ili da bi ju podupirala.

Neka uz Vašu pomoć Ustrine ostanu dio netaknute prirode te mjesto poštivanja zakona za dobrobit svih, stoji u peticji ove inicijative, koju možete potpisati OVDJE.

D.G.