> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Lastovski statut za Dan Općine Lastovo
- URL: https://www.morski.hr/lastovski-statut-za-dan-opcine-lastovo/
- Published: 2024-09-23T12:31:02.000Z
- Updated: 2024-09-23T12:31:02.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Splitsko plovno područje, Lastovo

LASTOVO - **Općina Lastovo i ove godine svoj dan slavi danima i nizom prigodnih događanja započetih subotnjim nastupom Ženske klape Ladesta i proslavom njihove 10\. godišnjice djelovanja s meštrom Janesom Vlašićem. U ponedjeljak 23\. rujna u 18 h otvara se u Društvenom centru Lastovo izvanredna izložba dvojice fotografa -ekoaktivista, Miljenka Marukića i Romana Ibriševića, „Hrvatska kakva se rijetko viđa“, a u srijedu 25\. rujna u Palacu je predavanje Tonka Barčota iz Državnog arhiva Dubrovnik naslova „Lastovo u Prvom svjetskom ratu o 110\. godišnjici početka“. Sam 26\. rujna rezerviran je za već XI. međunarodni jesenski cross „Sv. Kuzma i Damjan“ te predstavljanje reizdanja „Lastovskog statuta“ i ples u Sali za kraj.**

Autorica nove uvodne studije i urednica prijevoda, akademkinja Nella Lonza koja će reizdanje i predstaviti u četvrtak u 20 h ispred Crkve sv. Kuzme i Damjana gdje je i donesen, o njegovu značaju piše sljedeće: “Točno 30 godina nakon prvog izdanja, Književni krug Split i Općina Lastovo objavili su drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje Lastovskog statuta. U odnosu na prvo izdanje, prijevod je osuvremenjen i u popratni tekst su upisane nove znanstvene spoznaje. Zbog proteka vremena i društvenih promjena, tekst se danas i drugačije čita, posebno privlačeći temama kao što je briga o održivosti. 

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2024/09/Izvor-Oreb---1-.JPG)

Foto: Romano Ibrišević

Velika je rijetkost da jedna toliko malena zajednica, kao što je bila lastovska u srednjem vijeku, dobije svoju pravnu zbirku toliko rano (1310\. godine). No, sredina je bila zrela za pisani zbornik prava jer se pismenost u pravnoj sferi na otoku već uvelike uobičajila. Bogatstvom pisane građe - a mahom su to pravni dokumenti - Lastovo odskače i kad ga se usporedi s malim zajednicama drugdje u Europi. Ta je pisana baština dobrim dijelom sačuvana i stoji na raspolaganju istraživačima lastovske prošlosti, a Statut je njezin najsažetiji izraz.

Današnjeg bi čitatelja moglo začuditi i to da je Statut ostao na snazi pet stoljeća. Djelomice je to stoga što se društvo vrlo sporo mijenjalo pa u dugom razdoblju moglo oslanjati na isto, ne previše izmijenjeno pravo. No - važnije - Statut je bio simbol identiteta svoje zajednice, koja se mogla podičiti starinom autonomije i svojeg Statuta.

Originalni rukopis Lastovskog statuta iz 1310\. nije sačuvan. Za time možemo žaliti, no to je slučaj s mnogim starim statutima baš zato što su bili doneseni rano, u vrijeme kad je pravni pejzaž još bio podvrgut snažnim preoblikovanjima, pa su se zbog izmjena i dopuna stari prijepisi zamijenjivali novima. Ostala su nam tako sačuvana čak tri službena prijepisa iz 14\. 15\. i 16\. stoljeća, sva tri pisana na skupocjenoj pergameni. Otplovili su u nekom trenutku s otoka i ušli u fond knjižnica i arhiva u Zagrebu, Rimu i Dubrovniku, daleko od svoje postojbine. Danas, međutim, to nije nenadoknadivi gubitak, jer se rukopisi vraćaju u digitalnom obliku, na radost istraživačima i kao jezgra budućeg interpretativnog centra posvećenog Lastovskom statutu. 

U tih pet stoljeća primjene Statuta Lastovo je živjelo u sklopu dubrovačke "krovne države". Udaljenost je taj odnos činila posebno krhkim i osjetljivim, pa je otočanima ostavljena široka autonomija, čiji je najvažniji izraz Statut. Iz nekih se njegovih odredbi, primjerice zabrani knezu da stječe nekretnine, prima darove i bavi se trgovinom, vidi da su dubrovačke vlasti shvaćale da otočku zajednicu moraju štititi od zlouporaba i samovolje kneza kojega su slali da upravlja otokom i time čuvati ozračje zadovoljstva, smanjujući rizik od pobuna i odmetanja. 

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2024/09/White---Red.jpeg)

Foto: Miljenko Marukić

No, Statut nije samo instrument vezan uz upravljanje i primjenu prava već, poput neke čitanke, na jednom mjestu donosi raznolike podatke o životu na otoku kroz petsto godina - od prirode, preko gospodarstva i prava do obiteljskih odnosa. U njemu se poimenice spominje mnogo domaćih ljudi i niz toponima, od kojih neki žive i danas. Statut nam prenosi da se svakodnevica tada odvijala ponešto drugačijim ritmovima u kojima su takt odmjeravale i prirodne i duhovne pojave. U statutu se govori o stoci, o žitaricama, voću, maslinama i trsovima, nastoji se očuvati krhku ravnotežu između poljodjelstva i stočarstva i očuvati otočke prirodne resurse. Dakako, more je tema koja se spominje na mnogim mjestima: škoji, more i podmorje, lov mrežicama i vađenje koralja, ribe na ribarnici i usoljene koje se izvozilo preko mora. Navedimo za ovu priliku jednu zgodnu odredbu iz 1497.: "Glede borova koji su na morskoj obali za odmor naših mornara i vas otočana, želimo da izdate proglas da se nitko ne usudi sasjeći neki od tih borova pod prijetnjom globe od pet perpera za svaki put, a ako tko prekrši i potpadne pod tu globu, odmah je utjerajte bez oprosta jer to je naša volja i namjera." 

No, nema sve u Statutu lokalno izvorište. Osim rješenja koja su poniknula upravo u toj i za tu otočku sredinu, prepoznaju se izrazi i rješenja koja ga vezuju uz baštinu rimskog i kanonskog prava prema po kojima se tada ravnala cijela razvijena Europa. Time je on ujedno i iskaz općih vrijednosti europske civilizacije i biljeg otočkog vlastitog kontinuiteta i identiteta.”

D.G.