> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # KORNATI SLAVE 44. ROĐENDAN Ovo su činjenice o rajskom arhipelagu koje vjerojatno niste znali - URL: https://www.morski.hr/kornati-slave-44-rodendan-ovo-su-cinjenice-o-rajskom-arhipelagu-koje-vjerojatno-niste-znali/ - Published: 2024-08-13T13:38:36.000Z - Updated: 2024-08-14T09:38:38.000Z - Author: Jurica Gašpar - Tags: Šibenski arhipelag, Zadarski arhipelag, NP Kornati, Kornati KORNATI – **Priču o Kornatima priča spoj prirode i ljudskog djelovanja. Ovaj arhipelag proglašen je Nacionalnim parkom prije točno 44 godine i povodom rođendana donosimo neke činjenice koje možda niste znali.** – Kornatsko otočje koje broji 147 otoka, otočića i hridi je najgušća otočna skupina na Sredozemlju. Otočje se sastoji od 4 otočna niza, od kojih su dva Kornatski i Piškerski u granicama Nacionalnog parka (89 otoka, otočića i hridi). ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2024/08/Depositphotos_308109476_L.jpg) Foto: [Depositphotos](https://depositphotos.com/?ref=morski.hr) – Otoci su u Nacionalnom parku svrstani u dva niza – Kornatski i Piškerski. – Ime su dobili po najvećem otoku, Kornatu. – Zašto su Kornati goli? Nekada su na Kornatima rasle guste šume hrasta crnike i česmine koja je zbog potrebe za pašnjacima i obradivom zemljom sječena još za vrijeme Ilira, a tisućljetno iskorištavanje tih prostora rezultiralo je obešumljenošću i pretvaranjem otoka u kamenjar. – Iako će u očima pojedinih promatrača otoci biti kao kakav „pejzaž s Mjeseca“, ovdje je do sada zabilježeno više od 650 biljnih vrsta. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2024/08/Depositphotos_247634184_L.jpg) Foto: [Depositphotos](https://depositphotos.com/?ref=morski.hr) – Kamenjar je ugodan dom rijetkim vrstama poput ptica, sisavci su rijetkost, a jedina zvijer koja živi na Kornatima je kuna bjelica (Martes foina). – Život na Kornatima se vrtio oko polja Tarca na otoku Kornatu.Utvrda Tureta ili Toreta podignuta je u šestom stoljeću. Neko je vrijeme i otok nosio to ime. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2024/08/Kornati-3---Morski-HR.jpg) – Još 1824\. godine na otoku Piškeri se spominje postojanje 13 kuća, skladišta za ribu i sol, bačve i razne ribarske potrepštine. Sve do pada Mletačke Republike vlasnici naselja i kornatskog ribolova bili su saljski ribari. Mletački poreznici smjestili su se odmah u blizini, u malom kaštelu na Panituli. Na Piškeri je danas samo pet kuća, ali stoji crkva iz 1560\. godine. To je mala crkvica dimenzija 14,8 x 8 m. Podignuta je samo za ribare i jedina je takva na Jadranu. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2024/08/Crkvica-Kornati---Morski-HR.jpg) – Na otocima je ukupno oko 300 kuća. U cijelosti, Kornati su privatni posjed. Devedeset posto vlasnika žitelji su otoka Murtera. – Murterini su krajem 19\. stoljeća od vlastele otkupili otoke i posjede ogradili suhozidima. Suhozidi su spomenici nevjerojatnoj ljudskoj radišnosti, umijeću i strpljivosti. Često se protežu od obale do obale. Razlog je da ovce ne bi prelazile na tuđi posjed. Samo je na otoku Kornatu oko 260 kilometara suhozida, a na cijeloj površini Nacionalnog parka impresivnih 330 kilometara. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2024/08/Kornati-4---Morski-HR.jpg) – Prvi pisani prijedlog za proglašenje Nacionalnog parka Kornati stiže 1965\. godine, a nakon izrada elaborata i proglašenja rezervata prirodnih predjela, Sabor SR Hrvatske je proglasio Zakon o Nacionalnom parku Kornati koji je stupio na snagu 13\. kolovoza 1980\. godine. – Površini Parka iznosi 216,78 km², a najveća širina otočja unutar granica Parka jest 6 kilometara. – Na Kornatima se nalazi jedna zanimljiva geološka pojava – klizište, poznato pod nazivom Magazinova škrila. Uzrok je najvjerojatnije snažan zemljotres. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2024/08/Kornati-klifovi---Morski-HR.jpg) Foto: Morski HR – Najviši vrh Kornata je Metlina, 237 m. – Pejzaži su možda najdojmljiviji na pučinskoj strani otoka gdje se iznad mora izdižu strmci. Najviši je na Klobučaru (80 m), Mani (65 m), Rašipu Velikom (64 m), Obručanu (50 m) i Piškeri (45 m). Podmorski nastavci poniru u more i devedeset metara duboko. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2024/08/Kornati-2---Morski-HR.jpg) – Podmorje Kornata izrazito je čisto i prozirno jer svjetlost duboko prodire što stvara specifično stanište ribama i raznim vrstama vrlo lijepih koralja. Do danas je na području Parka zabilježeno 353 vrste algi i 3 vrste morskih cvjetnica te oko 850 vrsta životinja među kojima 61 vrsta koralja, 177 vrsta mekušaca, 127 vrsta mnogočetinaša, 61 vrsta desetonožnih rakova, 64 vrste bodljikaša i 185 vrsta riba. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2024/08/Tajerske-sestrice---Pixabay.jpg) Foto: Pixabay – Jedini svjetionik na Kornatima su Tajerske sestrice. Ujedno je i jedini šumoviti otočić na Kornatima, a nalazi se na ulazu u prolaz Mala Proversa, što je plovni put prema Malom Ždrelcu i Zadru. Svjetionik je izgrađen 1876\. godine, a lako je prepoznatljiv o crveno-bijelim prugama na željeznom tornju. [NP Kornati](http://www.np-kornati.hr/?ref=morski.hr), [Parkovi Hrvatske](https://www.parkovihrvatske.hr/nacionalni-park-kornati?ref=morski.hr)