> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Kapetan Milo Miklaušić: "Jadran nije samo domena 482 mini-kruzera, današnji vezni kapaciteti ne mogu primiti sve brodove!"
- URL: https://www.morski.hr/kapetan-milo-miklausic-jadran-nije-samo-domena-482-mini-kruzera-danasnji-vezni-kapaciteti-ne-mogu-primiti-sve-brodove/
- Published: 2025-11-02T15:15:01.000Z
- Updated: 2025-11-02T15:15:00.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Pomorstvo, Turizam, Krilo Jesenice, Split

SPLIT - **Ovih su dana u splitskoj gradskoj luci,** [**započeli radovi na rekonstrukciji i proširenju ključnog Gata svetog Petra**](https://www.morski.hr/zapoceli-veliki-radovi-na-rekonstrukciji-i-prosirenju-gata-svetog-petra-u-splitskoj-luci/)**, što je stvorilo veliki problem malim brodarima, kojima ova lokacija uglavnom služi kao polazišna i završna točka za jednotjedna ili dvotjedna krstarenja Jadranom. Sljedeće dvije godine bit će im onemogućen pristup na dvije godine, koliko će trajati radovi, a istovremeno će se odvijati radovi i na gradnji zasad divlje luke u Krilu Jesenice, u kojoj je smještena većina mini-kruzera, zbog čega će brodarima s tog područja biti onemogućeno stalno privezivanje na tri godine.** 

Privatnim brodarima Lučka uprava nudi razna mjesta oko Splita, a u samom Splitu i atraktivnu jahtašku Zapadnu obalu. Samo, za nju se industrija koja je lani 'okrenula' čak 370 milijuna eura, žali da im je - SKUPA! 

### Zarađuju milijune, skup im je komercijalni privez i žele u centar grada

Požalili su se tako brodari [na stranicama svoje udruge](https://malibrodari.hr/pocinju-radovi-u-luci-a-turisticki-brodovi-nemaju-kamo-ako-to-ne-mozemo-dobiti-a-onda-kvragu/?ref=morski.hr) na cijene smještaja plovila na splitskoj zapadnoj obali ili u komercijalnim privezima:

\- A sigurno, 200 il 300 posto, i više, tri il četiri puta nego ovo - upozorava **Arsen Ercegović**, potpredsjednik Udruge hrvatskih brodara.

Druga solucija je teretna Sjeverna luka.

\- I kad smo u Sjevernoj luci, bez obzira što nije reprezentativna, znamo kako izgledaju teretne luke, svaki taj gost može uzeti taksi, može za 5 minuti doći ovdje na Rivu. Može doć javnim prijevozom. I smatramo da je to minimum minimuma. I ako to ne možemo dobiti, a onda kvragu - ljuti se Ercegović.

### Osim mini-kruzera, treba iznaći rješenja i za druge brodove

Važno je napomenuti da Jadran nije samo domena „malih“ 482 kruzera; tu su i izletnički brodovi, taxi, ronilački i druga komercijalna plovila, koja zahtijevaju planiranje, nadzor i organizaciju 447 luka, čime se stvarni broj plovila u sustavu uveliko povećava.

Sektorski problemi nisu samo logistički, već i prostorni – broj vezova, veličina plovila, a sve lokacije nisu univerzalne niti jednako turistički relevantne.

Da je sustav funkcionirao, danas ne bismo imali problem nedostatka vezova, kako sezonskih tako i vansezonskih. Postojeći problem potrebno je razriješiti dok još postoji mogućnost.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/11/Splitska-luka-mini-kruzeri.jpg)

Mini kruzeri u centru splitske trajektne luke - Foto: Morski HR

### Moraju li svi biti „blizu kolača“?

Jedno od mogućih rješenja je strateško mapiranje cijele jadranske obale, identificiranje prioritetnih luka i uvođenje sustava koji omogućuje ravnomjernu raspodjelu vezova i pristajanja.

Napominjem da vezovi, bilo za velike brodove ili mala plovila, postoje, ali problem se neće riješiti samo izgradnjom novih obala, jer brodogradnja i kapital napreduju brže od izgradnje vezova.

Posebno je pitanje sigurnosti i smještaja brodova izvan sezone, jer mnogi brodovi nisu u raspremi, a vezovi van sezone često nisu namijenjeni niti sigurni za istu namjenu. Tu se postavlja pitanje funkcije operativnih obala u 447 luka pod nadležnošću lučkih uprava – i moraju li svi biti „blizu kolača“, posebno u srednjem Jadranu.

Jadranski vezni kapaciteti danas ne mogu primiti sve brodove, što pokazuje da se problem ne svodi samo na logistiku. Zakon je dobar i jasan, ali nažalost nije primjenjivan jednako za sve, a mnogi ga tumače prema vlastitim interesima. Poštivanje zakona i sigurnosti – uključujući obveze prema zimskoj posadi, zimovanje brodova i minimalne standarde – trebalo bi biti prioritet i u nadležnosti MMPI, klase i inspektorata, koji bi trebali osigurati da se problem učinkovito i što prije razriješi.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/11/Trogir-gomila-brodova-kriljani-1---Morski-HR.jpg)

Gužva mini-kruzera u Trogiru

### Može li svatko tko želi imati „brod“ moći nekoordinirano koristiti sve gradske luke?

Sektor ostaje ključan za hrvatski turizam i izvozne prihode; njegova koordinacija trebala bi biti u nadležnosti Ministarstva turizma, a ne raznih „cehova“. Njegova održivost ovisi o jasnim pravilima, zakonskoj usklađenosti i planiranju vezova te gradnji brodova u skladu s vrstom i namjenom plovila, kao i s područjem djelovanja tvrtke ili obrta vlasnika, a ne samo upisom broda.

Svakako je potrebno osigurati da svi brodovi imaju siguran smještaj tijekom cijele godine, a ne samo u sezoni, posebno pri ukrcaju putnika i tijekom razgleda gradova.

Ne zaboravimo da je zakonodavac zabranio sidrenje u uvalama, što podržavam, no istovremeno je time smanjena dnevna održivost mini kruzera u uvalama i povećan pritisak na obalne vezove (operativne obale).

Još se nameće pitanje: može li svatko tko želi imati „brod“? moći nekoordinirano koristiti sve gradske luke?, uključujući i one gdje već posluju domicilni brodovi (izletnički, taxi, ronilački, ribarski), ili bi se broj domicilnih brodova trebao ograničiti kako bi se spriječio pritisak glasnijih „cehovskih“ zahtjeva drugih korisnika – dok mjerodavni šute i ne rješavaju problem?

kap. Milo Miklaušić