> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Kapetan Milo Miklaušić: Hoće li ljeto 2026. ponovno staviti priobalje i otoke pod snažan pritisak?
- URL: https://www.morski.hr/kapetan-milo-miklausic-hoce-li-ljeto-2026-ponovno-staviti-priobalje-i-otoke-pod-snazan-pritisak/
- Published: 2026-01-13T16:59:44.000Z
- Updated: 2026-01-13T16:59:44.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Nautika, Turizam, Ekologija, Kolumne

**Hoće li ljeto 2026\. ponovno staviti priobalje i otoke pod snažan pritisak? Nažalost, sve upućuje na to da hoće. Iako smo u siječnju 2026., iskustva iz prethodnih sezona jasno su pokazala razmjere problema, a suštinske promjene do danas nisu provedene u mjeri koja bi spriječila ponavljanje prošlogodišnje zbrke. Ljeto 2025\. potvrdilo je koliko brzo dolazak velikog broja turističkih brodova, čarter plovila i privatnih plovila i jahti može preopteretiti male otoke, uvale i obalna naselja.** 

Gužve na sidrištima, buka, neadekvatna infrastruktura te ispuštanje crnih i sivih voda postali su svakodnevica, dok lokalne zajednice ponovno nisu koristile dostupne instrumente za upravljanje vlastitim prostorom.

Od tada su najavljene određene izmjene propisa i pojedina infrastrukturna ulaganja, no u praksi su one još uvijek parcijalne i nedovoljno koordinirane. Za većinu zaštićenih morskih i obalnih područja ne postoje važeći dokumenti koji bi jasno definirali prihvatne kapacitete i način upravljanja prostorom. Ondje gdje su takvi planovi nekad doneseni, oni su zastarjeli i ne odgovaraju današnjem intenzitetu domicilnog, nautičkog i turističkog prometa.

Posljedica je izostanak jasnih granica i pravila: ne zna se koliko brodova i plovila smije boraviti u pojedinoj uvali ili akvatoriju, gdje i pod kojim uvjetima je sidrenje dopušteno, koliko dugo te tko je zadužen za nadzor i provedbu. Prostor se stoga koristi stihijski, bez sustavne kontrole i dugoročne vizije, na štetu prirode i lokalnih zajednica.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/01/Brodovi-u-uvali-Mljet-Kriljani---Morski-HR.jpg)

Dodatni problem stvaraju luke i vezovi koji se grade s određenim kapacitetom, no taj broj se često ne poštuje. Luke se prekrcavaju, zakoni se krše, a sigurnost plovila i ljudi dovedena je u pitanje. Nakon jačih nevremena, poput juga, infrastruktura – podgradnja i nadgradnja – trpi kontinuirane štete. Tko konstruira, tko izvršava izgradnju i sanaciju, te tko nadzire ovu imovinu Republike Hrvatske, ostaje nejasno, dok redovno stručno održavanje i obnova lučke opreme ostaju zapostavljeni, što dodatno ugrožava sigurnost i funkcionalnost luka.

Upravljanje segmentom nautičkog turizma u širem smislu i dalje je neuređeno, jer Ministarstvo turizma ne prati kvalitetu nautičkih usluga i aktivnosti unutar županijskih lučkih uprava (ŽLU), i to unatoč tome što je broj vezova u ŽLU i do tri puta veći od broja vezova u marinama.

Brodari, vlasnici plovila i iznajmljivači djeluju u prostoru pravne nesigurnosti, dok se teret posljedica prebacuje na mještane i okoliš.

Infrastruktura obale i otoka i dalje ne prati stvarne potrebe. Sustavi odvodnje, opskrbe vodom i električnom energijom, kao i organizirani prihvat otpada te crnih i sivih voda u lukama i naseljima, nisu riješeni na razini koja bi omogućila siguran i održiv prihvat brodova i plovila tijekom godine. 

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/01/Sidrenje---Depositphotos.jpg)

Foto: Depositphotos

Novi vezovi u fazi planiranja ili gradnje neće biti u punoj funkciji prije ili tijekom ljeta 2026., što znači da se pritisak ponovno prelijeva na uvale i neformalna sidrišta, **dok država, odnosno privatni kapital, ne može pratiti izgradnju luka tempom kojim se povećava broj plovila.**

Marine su u velikoj mjeri pasivne, čekajući dodjelu novih koncesija, dok ulaganja u zastarjelu i neodržavanu opremu te u sam akvatorij ostaju minimalna. Do daljnjeg, bez nove koncesije, značajnija modernizacija i unapređenje funkcionalnosti luka ne ostvaruje se, a to sigurno neće biti moguće u 2026.

Koordinacija nadležnih tijela i dalje kasni. Odluke se često donose ad hoc, odgovornosti su fragmentirane, a na terenu ne postoji jedinstven sustav upravljanja pomorskim prostorom. Iako postoje propisi i mehanizmi kažnjavanja, svjedoci smo njihovog kršenja, a provedba je nedovoljna i neujednačena. Državni službenici, s druge strane, nisu zakonski ni stručno osposobljeni za podnošenje tužbi, izdavanje sankcija ili vođenje pravnih postupaka. U slučajevima kada tužena stranka pokrene pravnu akciju, službenici često gube pred sudom zbog nedostatka specifičnog znanja o pravnim procedurama. Pored toga, mnogi sporovi imaju političku dimenziju, što dodatno otežava objektivnu i učinkovitu provedbu nadležnosti.

Ova kombinacija pasivnosti u privatnom sektoru i institucionalnih ograničenja dovodi do kroničnog nedostatka održivog upravljanja pomorskim prostorom. Sve to vodi jasnim posljedicama. Uvale su preplavljene plovilima, osjetljivi morski ekosustavi dodatno su ugroženi, a kvaliteta života lokalnog stanovništva ozbiljno narušena. Raste osjećaj da lokalne zajednice nemaju kontrolu nad vlastitim prostorom, dok se ekonomski interesi kratkoročno stavljaju ispred dugoročne održivosti.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/01/Marina-Pi--kera-Kornati-2---Velimir-Be--i--.JPG)

Foto: Velimir Bešić

Ljeto 2026\. vrlo će vjerojatno ponoviti obrasce iz prethodnih godina, možda u još intenzivnijem obliku, s većim izazovima za prirodu i lokalne zajednice. Rješenja neće doći preko noći. Ovo je proces koji zahtijeva strpljenje, sustavnost i koordinaciju – prvi korak trebao bi se napraviti već sada, kako bi se u sljedeće tri , četri godine uspostavili funkcionalni temelji, a u sljedećih deset do petnaest godina stvarno zaštitila obala od stalnog pritiska i degradacije.

Takva promjena nije samo tehničko pitanje; traži znanje, političku volju, društvenu odgovornost i istinsku želju za dugoročnom promjenom. Najveći poticaj može doći od samih ljudi – stanovništva koje kroz organizirani i kontinuirani pritisak na svoje jedinice lokalne samouprave, pa nadalje prema višim razinama vlasti, zahtijeva sustavno upravljanje prostorom i zaštitu zajedničkog dobra. Kada se govori da treba početi odmah, **misli se upravo na provođenje postojećih zakona Republike Hrvatske**, jer bi to bio prvi korak koji bi se mogao osjetiti već ove godine.

U konačnici, pitanje nije samo koliko plovila ili turista prostor može podnijeti, već koliko smo spremni kao društvo preuzeti odgovornost za održivost, sigurnost i budućnost prostora kojem pripadamo. 

Pritisak stoga nije prijetnja, nego alat – instrument kojim lokalne zajednice mogu oblikovati i čuvati svoje okruženje, dajući mu smisao koji nadilazi trenutnu sezonsku gužvu. Bez sustavnog pristupa, turistička sezona ponovno će se pretvoriti u borbu za prostor, u kojoj će priroda i lokalne zajednice ponovno biti gubitnici.

kap. Milo Miklaušić

**PROČITAJTE JOŠ:**

[BETON UMJESTO KORISTI Kapetan Milo Miklaušić za Morski HR: “Kako javne luke hrane turizam, a domaći ostaju bez pristupa moru?”Milo Miklaušić, zapovjednik je s više od 30 godina plovidbenog staža te kapetan pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Tijekom svoje karijere imao je prilike upravljati plovnim objektima u zemlji i u inozemstvu, kao i obnašati uloge menadžera fenomiranih pomorskih kompanija. Posljednjih nekoliko godina aktivno proučava rad Županijskih lučkih uprava,![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-2837.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/Miklau--i---vezovi-2.jpg)](https://www.morski.hr/beton-umjesto-koristi-kapetan-milo-miklausic-za-morski-hr-kako-javne-luke-hrane-turizam-a-domaci-ostaju-bez-pristupa-moru/)