> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Kapetan Miklaušić: "Studije bez svrhe - Kako se u Hrvatskoj luke grade bez odgovora na temeljna pitanja javnog interesa" - URL: https://www.morski.hr/kapetan-miklausic-studije-bez-svrhe-kako-se-u-hrvatskoj-luke-grade-bez-odgovora-na-temeljna-pitanja-javnog-interesa/ - Published: 2026-01-25T13:22:33.000Z - Updated: 2026-01-25T13:22:33.000Z - Author: Jurica Gašpar - Tags: Pomorstvo, luke **Jedan od najozbiljnijih problema aktualnih studija utjecaja na okoliš za lučke zahvate u Hrvatskoj jest „*potpuni izostanak“* razmatranja stvarne, javno dostupne i provjerljive potrebe nadležnih županijskih (lučkih) uprava za novim vezovima i infrastrukturom.** ### Trenutno su mnoge luke prazne ili poluprazne – postavlja se pitanje opravdanosti izgradnje i potrošenih sredstava U dokumentima koji bi trebali predstavljati temelj za odluke u javnom interesu ne odgovara se ni na osnovna pitanja: koliki je stvarni manjak vezova, koje vrste vezova nedostaju (komunalni, ribarski, operativni, tranzitni), kakav tip operativne obale je potreban i koji su točno lučki sadržaji koji služe javnoj funkciji. Drugim riječima – **„čemu luka zapravo služi“ i kome je namijenjena** – u pravilu ostaje potpuno nedefinirano. ### Procjena okoliša bez procjene funkcije U praksi procjene utjecaja na okoliš sustavno se zanemaruje **sadržaj podgradnje i nadgradnje luke**, iako upravo oni generiraju najveće prostorne, ekološke i društvene učinke. Studije se svode na tehničko-biološki opis zahvata, bez stvarne rasprave o funkciji, namjeni i opravdanosti luke. Takav pristup potpuno izokreće svrhu procjene utjecaja na okoliš. Umjesto zaštite prostora i javnog interesa, postupak postaje **administrativna forma kojom se legitimira već unaprijed odlučen zahvat**. **„Je li ikada provedena provjera ijednog izgrađenog projekta, zajedno s analizom stvarnih posljedica nakon njegove realizacije ?“** ### Stručna povjerenstva bez alata i ovlasti Otvara se pitanje:**jesu li članovi stručnih povjerenstava uopće osposobljeni i ovlašteni raspravljati o lučkim sustavima, osobito o lukama uređene Pomorskim zakonikom Republike Hrvatske, koji još uvijek nije jasno razrađen jer nedostaju provedbeni akti i uredbe, dok su postojeća zakonska rješenja, nedorečena ili u praksi neprovediva?** Projekti se često procjenjuju u **pravnom i planskom vakuumu**, bez jasnog odnosa prema lučkom zakonodavstvu, prostornim planovima višeg reda i stvarnim potrebama lokalne zajednice. ### Regulatorni vakuum kao alat manipulacije Takav vakuum, svjesno ili nesvjesno, proizvodi kaos. Projekti koji su **de facto marine** predstavljaju se kao luke javnog prometa. Rasprava o tržišnoj opravdanosti i javnoj potrebi izbjegava se, a procjena utjecaja na okoliš koristi se kao zamjena za strateško planiranje – što joj nikada nije bila svrha. Još je problematičnije što aktualne studije ne razmatraju ključna pitanja svakodnevnog onečišćenja i sigurnosti: - nema sustavnog rješenja za **zbrinjavanje crnih i sivih voda s plovila**, pa se one i dalje ispuštaju u more; - izostaje analiza **zauljenih voda i prališta**; - mnogi obalni gradovi i dalje nemaju riješenu ili imaju preopterećenu **kanalizacijsku mrežu**; - zbog **prekomjerne betonizacije** oborinska voda s uljima, teškim metalima i ostalim onečišćenjima završava izravno u moru; - u brojnim lukama ne poštuju se ni osnovni standardi **protupožarne zaštite i hidrantske mreže**, iako su to prostori povećanog rizika. ### Bageri umjesto studija Jedinice lokalne samouprave često **izbjegavaju izradu studija i planova**, pribjegavajući ad hoc radovima bagerima. Takve prakse dokumentirane su u medijima i na društvenim mrežama – ali bez stvarnih posljedica po investitore ili naručitelje radova. ### **Bez svrhe nema vjerodostojnosti** Bez jasnog odgovora na pitanje **kome, čemu i u kojem kapacitetu luka služi**, nijedna studija utjecaja na okoliš nije vjerodostojna. Odluke donesene na temelju takvih dokumenata ne štite okoliš ni javni interes, već legaliziraju prostorni i institucionalni nered. Ako se procjena utjecaja na okoliš nastavi koristiti kao zamjena za strateško promišljanje, Hrvatska će gubiti ono najvrjednije – obalni prostor, povjerenje javnosti i smisao same ideje javne luke. D.G. **PROČITAJTE JOŠ:** [Kapetan Miklaušić: “Hrvatska obala pod pritiskom – može li opstati?”“Hrvatska obala može ostati zaštićena i održiva samo kroz sustavno upravljanje i dugoročne strategije, gdje priroda i lokalno stanovništvo dolaze prije profita.” Hrvatska obala jedno je od najvažnijih prirodnih i gospodarskih bogatstava države. Turizam čini gotovo 20 % BDP-a i pokreće plavo gospodarstvo, ali gužve, masovni turizam i neadekvatna infrastruktura ozbiljno![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-2912.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/Gu--va-i-preoptere--enost-obale---UI.png)](https://www.morski.hr/kapetan-miklausic-hrvatska-obala-pod-pritiskom-moze-li-opstati/) [Još jedan kapetan za Morski HR o novoj lastovskoj luci: Sigurnost luke Ubli i PSO model u Hrvatskoj - Sukob operativne prakse i administrativnog sustavaNovoizgrađeni trajektni pristan u luci Ubli na Lastovu posljednjih mjeseci izazvao je ozbiljnu stručnu i javnu polemiku vezanu uz sigurnost priveza i operativnu funkcionalnost luke. U središtu rasprave nalazi se sukob između iskustva zapovjednika u stvarnim pomorskim uvjetima i projektantsko-administrativnog pristupa koji se oslanja na formalnu ispunjenost propisanih procedura. Zapovjednik![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-2913.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/Luka-Ubli-1.jpg)](https://www.morski.hr/jos-jedan-kapetan-za-morski-hr-o-novoj-lastovskoj-luci-sigurnost-luke-ubli-i-pso-model-u-hrvatskoj-sukob-operativne-prakse-i-administrativnog-sustava/)