> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Kakve će snimke istraživački dron Blucy isporučiti s prve istraživačke misije u Jadranu?
- URL: https://www.morski.hr/kakve-ce-snimke-istrazivacki-dron-blucy-isporuciti-s-prve-istrazivacke-misije-u-jadranu/
- Published: 2021-04-29T13:52:27.000Z
- Updated: 2021-04-30T06:01:30.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Ekologija, istraživanje, Jadran, podmorje, Znanost, dron

SPLIT – **Drugog dana konferencije “Inovativna rješenja za održivost Jadranskog mora” predstavljen je autonomni podvodni dron Blucy koji će u prvo istraživanje krenuti sredinom svibnja u Splitu**

Sudeći prema nizu zanimljivih tema koje su predstavljene drugog dana konferencije, kada autonomni podvodni dron Blucy krene u istraživanje morskog dna sredinom svibnja u Splitu, na snimkama kamere koje će isporučiti istraživačima moguće da budu predstavnici ‘velike četvorke’: četverozupka, tamna mramornica, plavotočkasta trumpetača i plavi rak. To su invazivne vrste egzotičnih riba od kojih su pojedine jestive pa čak i ukusne, dok druge ugrožavaju ili štetno utječu na bioraznolikost. Jučer ih je na konferenciji predstavio prof. Jakov Dulčić i sudeći po rastu temperature Jadrana, ukoliko ne pokrenemo program sustavne zaštite, izgledno je da ćemo egzotične ribe u našem moru viđati sve češće što bi moglo imati značajne posljedice na ravnotežu morskog ekosustava. Možda ćemo se u budućnosti prilikom izvlačenja ribe koja je zgrizla udicu češće zapitati: „A koja je ovo riba?“.

Pozitivni primjeri iz dosadašnje prakse zaštite mora i oceana postoje, iako se broje u promilima. Naime, na globalnoj razini do 2020\. g. bio je cilj zaštititi 20% površine svjetskih mora i oceana, no trenutno smo na manje od 8%.

– Na Mediteranu situacija izgleda nešto bolje jer 9,68% Mediteranskog mora nosi neku vrstu zaštite, od čega ipak samo 0,03% zaštićenih područja osim plana upravljanja koji se provodi, također i sustavno monitorira i prati rezultate, odnosno ispunjava li zaštita zadane ciljeve – istaknuo je **Mosor Prvan**, stručni suradnik za zaštitu mora u WWF Adriji.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/04/SushiDrop_foto_Iva_Perincic_1-1-e1619711436478.jpg)

Foto: Iva Perinčić

Situacija u hrvatskom dijelu Jadranskog mora je ipak nešto bolja. Odličan primjer iz prakse o zaštiti Jabučke kotline predstavio je Igor Isajlović s IZOR-a. Jabučka kotlina je ključno mrjestilište koćarskih vrsta u našem moru i dugi niz godina je bila i najvažnije ribolovno područje za hrvatske i talijanske ribare. Prvi put je zaštićena 2015\. g. i u samo godinu dana rezultati su bili impresivni, međutim po isteku tih 12 mjeseci zaštite došlo je do naglog otvaranja područja i svi pozitivni efekti su poništeni. Poučeni time, 2017\. godine ponovno je proglašena zaštićenim područjem bilateralno s Italijom, u trajanju od tri godine.

Sljedeći je cilj postavljanje trajne zaštite obzirom da riba ne poznaje granice zaštite pa se pozitivni efekti reflektiraju znatno šire, a osim ugroženih morskih staništa, pozitivan je i efekt na gospodarstvo. Cijelo to područje zaštićene ribolovne zone Jabučke kotline je svega oko 3% ukupne površine Jadranskog mora, a područje totalne zabrane izlova u Jabučkoj kotlini čini oko 1% (oko 1400 km2) i neovisno što je riječ o tako malom području, zaštita je dala neočekivano dobre rezultate. Zahvaljujući odličnim rezultatima ove zaštite koje su Hrvatska i Italija samoinicijativno provele, Europska Unija je prepoznala model kao primjer dobre prakse te je po njemu napravljen pilot projekt za daljnju implementaciju na područje Južnog i Sjevernog Jadrana. U tijeku su pregovori da po istom principu Albanija i Italija zaštite dio Otranta, potom da se zaštite podvodni kanjoni u blizini Barija i područje otvorenog Sjevernog Jadrana u svrhu zaštite lista, jakobove kapice i drugih organizama.

Na konferenciji koju su po hibridnom modelu organizirali strateški projekt InnovaMare i projekt SushiDrop, i koju je u dva dana pratilo preko 700 sudionika, odgovor na pitanje kako zaustaviti pretjerani izlov i zaštititi morska staništa bez ugroze za gospodarstvenike koji od ribolova žive ponudio je ribar, Joško Pedišić. On je svoju primarnu djelatnost preusmjerio na turističko koćarenje. Riječ je o jednodnevnom izletu u sklopu kojeg posjetitelji plove, upoznaju se s načinom lova ribe koćom, konzumiraju ulov na brodu, druže se s posadom i educiraju se o važnosti brige o moru. Financijski efekt je jednak, istaknuo je Joško Pedišić, a pozitivni efekti na okoliš višestruki:

– Ribolovni napor kod klasičnog koćarenja traje 15 sati, dok on pri turističkom koćarenju traje svega sat i pol tj. deset puta manje, što prati i potrošnja goriva. Kod klasičnog koćarenja potroši se 500 litara u usporedbi sa 140 litara nafte prilikom turističkog koćarenja, uz dnevnu neto dobit od 1100 eura u usporedbi s 400 eura dnevne dobiti pri klasičnom kočarenju – istaknuo je.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/04/SushiDrop_foto_Iva_Perincic_1-e1619711456449.jpg)

Foto: Iva Perinčić

Osim najsuvremenije optičke, u Blucy dron ugrađena je i najbolja akustična tehnologija. Dron kojega su znanstvenici Sveučilišta u Bologni izradili u sklopu projekta SUSHI DROP, u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo (IZOR), udrugom Sunce i Splitsko-dalmatinskom županijom opremljen je sustavom vođenja, kontrole i navigacije koji mu omogućuje samostalno istraživanje u trajanju do šest sati na dubinama od preko 200 m, bez ljudskog nadzora.

Modularna arhitektura podržava brzu prilagodbu na konfiguraciju terena tako da ćemo zahvaljujući Blucy napokon imati sveobuhvatne podatke o stvarnom stanju na velikim dubinama i područjima koja su za ronioce bila prerizična za istraživanje. Do sada se morsko dno, do ograničene dubine analiziralo fizičkim vađenjem organizama dok ćemo zahvaljujući inovacijama iz područja robotike i senzorike ubuduće to raditi neinvazivnim metodama te moći preciznije pratiti riblje stokove i zaštititi bioraznolikost Jadranskog mora.

Sponzorirani sadržaj

**PROČITAJTE JOŠ:**

> [ROBOTI U OČUVANJU JADRANA: Kako visoka tehnologija može pomoći u zaštiti biološke raznolikosti](https://www.morski.hr/roboti-u-ocuvanju-jadrana-kako-visoka-tehnologija-moze-pomoci-u-zastiti-bioloske-raznolikosti/)