> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Kakve će posljedice na poljoprivredu ostaviti preblaga zima?
- URL: https://www.morski.hr/kakve-ce-posljedice-na-poljoprivredu-ostaviti-preblaga-zima/
- Published: 2023-01-06T15:24:04.000Z
- Updated: 2023-01-06T15:24:04.000Z
- Author: Ivelina Gašpar
- Tags: Klimatske promjene, poljoprivreda

**Sve je vidljiviji utjecaj klimatskih promjena na naš svakodnevni život. Nakon vrućeg, sušnog ljeta - jesen je donijela nekoliko obilnih kiša. Zime zasad nema, već naprotiv, temperature i uz more i na kontinentu na početku siječnja više su i do 10 stupnjeva od prosjeka.** 

Sve to utječe i na životinjski i biljni svijet. Koje su biljne kulture najotpornije, a koje gube bitku s klimatskim promjenama? Kakve će posljedice na poljoprivredu ostaviti ova preblaga zima, pogotovo ako poslije ipak dođu hladni dani?

O tome je za HRT govorio **Goran Fruk** s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. 

\- Priroda se pobrinula da i biljke i životinje budu prilagođene pojedinim područjima, pa tako i kod nas, kulture koje mi uzgajamo nisu naviknute na ove temperature. Ovisi od vrste do vrste - nekima treba više, nekima manje niskih temperatura da bi procesi u biljci se dogodili onako kako trebaju. Najčešće se između 5 i 7 °C smatra prag aktivnih temperatura. Nama, za naše kulture, posebice voćke je bitno da su temperature ispod 5 °C određeni broj dana - rekao je.

Na ove promjene su najosjetljivije zeljaste biljke, no tu ovisi i sama fiziologija, dodao je.

Marelici i kruški, objašnjava, dovoljno je oko 400 sati niskih temperatura da bi mogle krenuti u proljeće. One to mogu vrlo brzo skupiti i tijekom 12 mjeseca ako je dovoljno niska temperatura. 

\- U ovakvo vrijeme, gdje imamo 15, 16 °C, one lagano počinju kretati, to se ne primijeti odmah, to ćemo vidjeti kroz bubrenje pupova. Događa se i fluktuacija vremena, opet će doći niske temperature gdje će pupovi stradati i napraviti štetu. Biljka će preživjeti, ali nastaje šteta jer gubimo rod za ovu godinu - rekao je.

Aktivnosti voćke se događaju iznad 5 °C, pa je moguće da voćke počinju listati. Nada se da neće krenuti i cvjetovi, iako je, objašnjava, uobičajeno da prvo kreću cvjetovi, onda tek listovi. 

\- Nikako nam to nije dobro. Ako zahladi, ti listići su mladi i mekani i oni će stradati, a onda voćki treba puno više da se pokrene. Ako će biti toplo vrijeme, puno više joj treba da ona aktivira svoje spavajuće pupove koji su, recimo, rezerva u takvim stresnim situacijama. Na kraju nam se dogodi da uz takvo toplo vrijeme vegetacija može kasniti mjesec do dva - rekao je.

Na pitanje koje biljne vrste su najotpornije na klimatske promjene, Fruk kaže da su to jabuke. 

\- Može se dogoditi problem s maslinama - one zahtijevaju niske temperature da bi stvorile cvjetne pupove, dodao je za [HRT.](https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/kakve-ce-posljedice-na-poljoprivredu-ostaviti-preblaga-zima--10542014?ref=morski.hr)

I.G.