> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# KAD NADZOR KASNI, A "MORE NE ČEKA": Lučke kapetanije i ispostave između sigurnosti plovidbe i zaštite pomorskog dobra
- URL: https://www.morski.hr/kad-nadzor-kasni-a-more-ne-ceka-lucke-kapetanije-i-ispostave-izmedu-sigurnosti-plovidbe-i-zastite-pomorskog-dobra/
- Published: 2026-08-05T13:15:49.000Z
- Updated: 2026-08-05T13:15:49.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Sigurnost plovidbe, Lučke kapetanije

**Svakog ljeta Jadran postane pozornica dviju usporednih priča. Jedna je turistička razglednica – sunce, jedra, jahte, otoci. Druga je manje vidljiva, ali jednako stvarna: *priča o krhkom sustavu nadzora koji pokušava držati korak s prometom koji iz godine u godinu raste brže nego institucije koje ga nadziru.*** 

Ovaj tekst polazi od jednog konkretnog, nedavnog uzorka – akcije ["Sigurna plovidba 2026 Zadar"](https://www.morski.hr/objavljeni-rezultati-sigurne-plovidbe-sklepali-akciju-u-samo-jednoj-kapetaniji-a-vec-susjedni-otocani-upozoravaju-na-totalni-slom-sustava/) – i od niza pritužbi građana, udruga i medija na rad Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i lučkih kapetanija, da bi postavio jedno šire pitanje: *je li postojeći model upravljanja sigurnošću plovidbe i zaštitom pomorskog dobra još uvijek prilagođen stvarnom opsegu korištenja Jadrana?*

Poruka ovog teksta nije da institucije ne rade svoj posao. Poruka je preciznija i, čini se, poštenija prema činjenicama: ***postoji rastući jaz između onoga što se od lučkih kapetanija očekuje i onoga što im organizacijski model, broj ljudi i raspodjela ovlasti trenutačno dopuštaju.*** 

*Taj jaz ne rješava se prozivanjem pojedinaca, nego otvorenim postavljanjem pitanja o strukturi.*

### Pravni okvir koji kasni za samim sobom

Krenimo od najformalnijeg sloja problema. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama donesen je 2023\. godine (Narodne novine, NN 83/2023-1293) i stupio je na snagu 29\. srpnja 2023\. Prema navodima iz analiziranog materijala, tri godine kasnije – dakle upravo u vrijeme pisanja ovog teksta – ***dio provedbenih pravilnika i uredbi potrebnih za punu primjenu zakona još nije donesen*** ​. 

Posljedica nije apstraktna: gradovi i općine, kako se navodi, tvrde da ne mogu redovito održavati plaže, rive i šetnice a da pritom ne riskiraju kršenje vlastitog zakona, dok mediji taj procjep opisuju kao **"pravni vakuum"** ​.

Ovdje treba jasno razlikovati dvije razine tvrdnji. Da je zakon donesen 2023\. i da je na snazi, činjenica je koju je moguće neovisno provjeriti kroz službenu objavu u Narodnim novinama. Da provedbeni propisi kasne i da to stvara "pravni vakuum", tvrdnja je preuzeta iz novinskih izvora i izjava institucija citiranih u analiziranom materijalu – **vjerodostojna, ali novinarska, ne sudski ili upravno utvrđena činjenica**. *Ta razlika nije kozmetička: cijela analiza koja slijedi gradi se na uočavanju obrasca, a ne na dokazanoj krivnji bilo koje institucije ili pojedinca*.

Kašnjenje provedbenih propisa ima strukturnu posljedicu koja se provlači kroz cijeli esej: **kada zakon postoji, ali njegova operativna razrada ne, teret nesigurnosti pada na najslabiju kariku** – na komunalne službe koje moraju kositi travu na plaži bez jasnog uputstva, na lučke kapetanije, ispostave koje moraju tumačiti nedorečene odredbe, i na građane koji ne znaju je li određeni zahvat na obali dopušten ili ne.

### Studija slučaja: Što pokazuje jedna subota u Zadru

Analitička snaga ovog eseja ne dolazi iz apstraktne tvrdnje da je **"nadzor slab"**, nego iz jednog konkretnog uzorka koji je moguće brojčano raščlaniti. U subotu, u sklopu akcije "Sigurna plovidba 2026 Zadar", inspekcija je do 18 sati pregledala 31 plovilo u zadarskom akvatoriju i utvrdila 19 povreda propisa – od čega čak 16 zbog nepoštivanja propisane brzine, dva slučaja prekrcanosti i po jedan slučaj plovidbe bez valjanih dokumenata te bez važećeg tehničkog pregleda ​​. Izrečeno je ukupno 9.954 eura kazni, od čega je naplaćeno 8.601 eura ​.

*Aritmetika je jednostavna*, ali rječita: 19 od 31 pregledanog plovila, odnosno 61,3 posto uzorka, imalo je neku vrstu nepravilnosti ​. Od svih utvrđenih povreda, 84 posto odnosilo se na jedan te isti obrazac ponašanja – prekoračenje brzine, uključujući primjer koji navodi lučki kapetan: ***jahte od oko 20 metara koje su u Pašmanskom kanalu, gdje je dopuštena brzina osam čvorova, plovile brzinama iznad 20 čvorova*** ​. 

*Riječ je, drugim riječima, o problemu ljudskog ponašanja, a ne o tehničkom stanju flote – što je važna distinkcija jer sugerira da rješenje nije (samo) u strožim tehničkim pregledima, nego u prisutnosti nadzora i u ozbiljnosti sankcija.*

Metodološki oprez je ovdje nužan i treba ga eksplicitno imenovati: uzorak od 31 plovila nije slučajan uzorak cjelokupnog pomorskog prometa, nego ciljana akcija usmjerena upravo na rizična područja i ponašanja. Visok udio prekršaja stoga ne dokazuje da je "61 posto svih plovila na Jadranu neispravno" – takva bi tvrdnja bila neutemeljena ekstrapolacija. *Ono što uzorak ipak legitimno pokazuje jest da tamo gdje se doista gleda, nalazi se znatno više nego što bi se očekivalo od sustava *koji "u prosjeku" funkcionira dobro*.*

Vrijedi navesti i službeni okvir u kojem Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ovaj rezultat tumači: kao dokaz da se "*zahvaljujući pojačanim kontrolama... nastavlja trend smanjenja broja pomorskih nesreća*" ​. To je legitiman institucionalni zaključak, ali logički ne isključuje drugi, jednako istinit zaključak: *da unatoč padu broja nesreća, razina rizičnog ponašanja među sudionicima u prometu ostaje visoka.* Manje nesreća ne znači nužno i visoku sigurnosnu kulturu – *to su dvije različite varijable, i miješanje jedne s drugom najčešći je analitički propust u ovakvim izvještajima.*

### Od Zadra do cijelog Jadrana: oprez s brojkama, ali ne i sa zaključkom

Kad se rezultat jedne subote pokuša staviti u razmjer s cijelim Jadranom – po kojem sezonski plovi i do 120.000 plovila u različitim režimima korištenja (nautički turizam, privatna plovidba, čarter, ribarstvo) – iskušenje je veliko: *jednostavno pomnožiti udio od 61,3 posto s ukupnim brojem plovila i dobiti dojmljivu, ali zavodljivu brojku od oko 122.600 "rizičnih" plovila*.

Takva bi projekcija bila metodološki neodrživa i treba je izričito odbaciti kao dokaz – uzorak nije reprezentativan, akcija je bila namjerno usmjerena na rizičnija područja, a ne nasumično odabrana. Ono što je, međutim, legitimno jest koristiti čak i znatno konzervativnije pretpostavke – *recimo da tek 5 do 10 posto ukupne flote ima ozbiljan sigurnosni problem – kako bi se pokazalo da i uz oprezne brojke govorimo o rasponu od 10.000 do 20.000 potencijalno rizičnih plovila*. 

*Uz ograničen broj inspektora i plovila kojima raspolažu lučke kapetanije, i ta konzervativna brojka predstavlja golem organizacijski izazov.*

Tome treba dodati i geografsku neravnomjernost pritiska: promet se ne raspoređuje ravnomjerno po cijeloj obali, nego se koncentrira u nekoliko žarišnih točaka – zadarski arhipelag, splitsko područje, Hvar, Brač, Korčula, dubrovačko područje, ulazi u luke i marine. Upravo u tim zonama dolazi do najopasnije kombinacije: velikih jahti, glisera, jet-skija, izletničkih brodova i kupača na istom prostoru. Jedan te isti prekršaj brzine ima posve različitu težinu na otvorenom moru i u uskom kanalu blizu kupališta.

### **Rascjepkana odgovornost: Tko je zapravo nadležan?**

Drugi obrazac koji se ponavlja u pritužbama građana i medija nije nužno sporost pojedine institucije, nego nejasnoća *o tome koja je institucija uopće nadležna*. Kad građanin uoči ograđenu plažu, betoniranu obalu ili bespravni ponton, mora se snaći **između lučke kapetanije, pomorskih redara, Državnog inspektorata, komunalnih redara, policije i lučkih uprava** ​. 

Ta rascjepkanost ovlasti sama **po sebi usporava postupanje**, čak i kada svaka pojedina služba djeluje unutar svojih zakonskih granica – *dojam neučinkovitosti tako može nastati i bez ičije stvarne krivnje.*

Taj problem osobito je vidljiv u slučaju spora oko koncesije plaže ispod hotela Hilton Costabella, o kojem je 7\. srpnja 2026\. na HRT Radio Rijeci govorio Branko Kundih. Njegova je izjava vrijedna doslovnog navođenja jer precizno ocrtava granicu ovlasti lučke kapetanije:

***"Lučka kapetanija nije koncipirana niti ustrojena da rješava imovinsko-pravne sporove niti da tumači koncesijske ugovore. Njezina je primarna zadaća sigurnost plovidbe i provedba propisa iz svoje nadležnosti."*** ​

Kundih dalje ističe da problem nije u samoj lučkoj kapetaniji, ***nego u nedorečenosti zakonskog okvira***, da je konkretna koncesija dodijeljena prema starom zakonu pa se stečena prava ne mogu jednostavno ukinuti donošenjem novog zakona, te da – iako ograđivanje i zaključavanje plaže smatra etički spornim – pravno pitanje treba sagledavati kroz sadržaj konkretnog ugovora o koncesiji, a spor rješavati kroz nadležna tijela i sudove, a ne "piljenjem lokota" ​.

Ova izjava je analitički vrijedna upravo zato što razdvaja tri razine koje javnost često spaja u jednu:

- etičku ocjenu situacije,
- pravnu analizu konkretnog ugovora
- institucionalnu nadležnost.

Kad građani očekuju da lučka kapetanija "riješi" spor o koncesiji, *oni joj zapravo pripisuju ovlasti koje ona zakonski nema* – što otvara pitanje je li problem u kapetaniji ili u tome što joj javnost (i ponekad zakonodavac) pripisuje širu ulogu od one za koju je stvarno ustrojena.

### Od operativne službe prema administrativnom sustavu

Sve navedeno vodi prema širem, strukturnom pitanju koje nadilazi pojedinačne slučajeve: transformira li se uloga lučkih kapetanija, tiho i postupno, iz prvenstveno operativne (sigurnost plovidbe, spašavanje, nadzor prometa) u pretežito administrativnu (postupanje po prijavama, koordinacija s inspekcijama, tumačenje koncesijskih odnosa)?

Lučke kapetanije i lučke ispostave izvorno su zamišljene *kao operativne službe*. Danas se, međutim, njihov djelokrug sve više širi na zaštitu pomorskog dobra, postupanje povodom nezakonitih zahvata na obali, nadzor koncesioniranih područja i koordinaciju s brojnim drugim tijelima. Rizik koji se ovdje otvara nije trivijalan: *ako operativna služba, čija je osnovna svrha spašavanje života na moru i nadzor sigurnosti plovidbe, sve više energije troši na administrativne postupke, upravo ta osnovna, sigurnosna zadaća može ostati zakinuta*.

Tome se pridružuju i objektivni trendovi koji povećavaju opterećenje sustava neovisno o organizacijskim odlukama: rast broja plovila, širenje čarterske industrije, sve veći broj stranih nautičara, porast broja brzih i skupih plovila *te pojačan pritisak na obalni prostor*. Drugim riječima – *opseg posla raste brže nego što se mijenja organizacijski model koji taj posao treba obavljati.*

Iz ovoga proizlazi i metodološka pouka za svaku sličnu analizu javnih politika: najslabija je tvrdnja ona koja krivnju personalizira ("Ministarstvo mora je neučinkovito" ili "kapetanija ne radi svoj posao"). 

Znatno je čvršća, i činjenično bolje utemeljena, *tvrdnja koja problem smješta u organizacijski model: postoje pokazatelji da sadašnji ustroj i kapaciteti sustava nadzora teško prate rast intenziteta pomorskog prometa, osobito tijekom turističke sezone, i da problem nije nužno u radu pojedinih službenika, nego u organizacijskom modelu, raspoloživim resursima i širini dodijeljenih nadležnosti.* 

*Ta razlika nije samo stilska – ona određuje i kakvo bi rješenje uopće bilo primjenjivo: personalizirana kritika traži smjenu ljudi, dok strukturna dijagnoza traži reorganizaciju, dodatna sredstva i jasnije zakonsko razgraničenje ovlasti*.

### **Zaključak i poruka**

*Poruka ovog teksta može se sažeti u tri rečenice.*

**Prvo**, pojedinačni pokazatelji – kašnjenje provedbenih propisa uz Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, visok udio prekršaja u ciljanim akcijama nadzora, rascjepkana nadležnost među institucijama i granice ovlasti lučkih kapetanija u imovinsko-pravnim sporovima poput slučaja Costabella – nisu izolirani incidenti, nego dijelovi jednog te istog obrasca: *sustav osmišljen za drugačiji, manji intenzitet pomorskog prometa suočava se s prometom koji je narastao brže od njegove organizacijske sposobnosti da ga prati.*

**Drugo**, taj zaključak ne dokazuje da su institucije neuspješne niti da pojedinci ne rade svoj posao – dokazuje da postoji ozbiljan nesrazmjer između opsega odgovornosti koji je sustavu povjeren i sredstava kojima za tu odgovornost raspolaže, te da je taj nesrazmjer vrijedan sustavnog, a ne prigodnog preispitivanja.

**Treće**, i najvažnije: cilj svake buduće reorganizacije ***ne bi smio biti puko povećanje administrativne kontrole***, nego vraćanje težišta na izvornu svrhu lučkih kapetanija – ***brzu reakciju, vidljivu prisutnost na moru i pravovremenu zaštitu sigurnosti plovidbe i pomorskog dobra kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku*** ​​. 

Ako se taj zaokret ne dogodi, realan je rizik da operativna služba postupno postane pretežito **administrativni sustav** – *onaj koji troši energiju na dokumentaciju dok stvarni izazovi na moru rastu brže od njegove sposobnosti da im učinkovito odgovori*.

Milo Miklaušić, kap.

**PROČITAJTE JOŠ:**

[OBJAVLJENI REZULTATI “SIGURNE PLOVIDBE” Sklepali akciju u samo jednoj kapetaniji, a već susjedni otočani upozoravaju na totalni slom sustava!Kad su se vratili kućama i zbrojili statistike iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture izvijestili su o oakciji “Sigurna plovidba 2026\. Zadar”. Ova akcija, kako joj i samo ime govori, za razliku od prethodnih godina nije bila širokog karaktera niti je obuhvatila sve, već samo jednu ispostavu lučke kapetanije. Samo![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-b9a3229a-7fc3-4132-bb2f-7f0f8dd694d7.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/Lu--ke-kapetanije-1a666f29-99eb-4705-8c6c-eaff56e75b84.jpg)](https://www.morski.hr/objavljeni-rezultati-sigurne-plovidbe-sklepali-akciju-u-samo-jednoj-kapetaniji-a-vec-susjedni-otocani-upozoravaju-na-totalni-slom-sustava/)

[GODIŠNJA PREDSTAVA ZA JAVNOST Šefovi Ministarstva sutra stižu u kontrolu zadarskog akvatorija pred kamerama kažnjavati prekršiteljeJednogodišnji izlet pred kamerama šefova Odjela sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture najavljen je za subotu 11\. srpnja u zadarskom akvatoriju. Pojačani nadzor sigurnosti plovidbe održat će se u subotu, 11\. srpnja pod nazivom „Sigurna plovidba 2026 ZADAR“, u vremenu od 09.00 do 18.00 sati, u zadarskom![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-ed9a771d-f9e7-41d7-8467-ce95b8a193b1.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/Kapetanija-jedrilica---Morski-HR-00ad8194-be50-4720-9628-f02d3f85aa2a.jpg)](https://www.morski.hr/godisnja-predstava-za-javnost-sefovi-ministarstva-sutra-stizu-u-kontrolu-zadarskog-akvatorija-pred-kamerama-kaznjavati-prekrsitelje/)

[KRAH AKCIJE „SIGURNA PLOVIDBA“: Dok su novinari snimali ‘pojačani nadzor’, kapetaniji pred nosom potonuo gliser, dovoze turiste bez dozvole, vežu se na interventni gat...OŠLJAK - Nasukani gliser na otočnu plažu, prijevoz putnika bez koncesijskih odobrenja direktno na plažu, privezivanje glisera i ostalih plovila na interventni vez namijenjen hitnim službama... Sve se ovo događa DANAS, na dan kad je Odjel sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture najavio “pojačani” nadzor Jadrana, a novinare i kamere![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-9a56e876-145b-4438-ae96-e57a0df1dbf8.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/O--ljak-be85a95a-62a0-4dd7-80cc-2b3378d90ed7.jpg)](https://www.morski.hr/krah-akcije-sigurna-plovidba-dok-su-novinari-snimali-pojacani-nadzor-kapetaniji-pred-nosom-potonuo-gliser-dovoze-turiste-bez-dozvole-vezu-se-na-interventni-gat/)

### ***Literatura:***

*Napomena o izvorima: sljedeći popis oslanja se na navode i citate sadržane u analiziranom materijalu. Za novinske izvore koji u materijalu nisu bili popraćeni potpunim bibliografskim podacima (točan datum objave, autor, URL), navedeni su samo podaci koji su bili dostupni u izvornom materijalu; prije formalnog akademskog ili novinarskog citiranja te podatke valja dodatno provjeriti na izvornim portalima.*

 Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, Narodne novine, NN 83/2023-1293, na snazi od 29\. srpnja 2023.

 Štrbac, K. / M.M. / Dnevnik HRT / Hina, "U sklopu akcije 'Sigurna plovidba 2026 Zadar' 16 prekršajnih sankcija", 11\. srpnja 2026.

 Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, priopćenje o rezultatima akcije "Sigurna plovidba 2026 Zadar", srpanj 2026.

 Kundih, B., izjava za HRT Radio Rijeka, 7\. srpnja 2026., o slučaju koncesije plaže ispod hotela Hilton Costabella.

 tportal.hr, navodi o "pravnom vakuumu" u provedbi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (naslov i točan datum članka nisu bili navedeni u izvornom materijalu; potrebna dodatna provjera).

 Index.hr i Morski.hr, novinski prilozi o uzurpaciji pomorskog dobra, ograđivanju plaža i bespravnim zahvatima na obali (naslovi i datumi nisu bili navedeni u izvornom materijalu; potrebna dodatna provjera).