> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# JUBILEJ KOD ZADARSKIH ARBANASA I U ZEMUNIKU: Tri stoljeća glagoljaške baštine, identiteta i pjesme
- URL: https://www.morski.hr/jubilej-kod-zadarskih-arbanasa-i-u-zemuniku-tri-stoljeca-glagoljaske-bastine-identiteta-i-pjesme/
- Published: 2026-09-30T09:20:10.000Z
- Updated: 2026-09-30T09:20:10.000Z
- Author: Josip Tokić
- Tags: Zadar, Tradicija i kultura

**ZADAR Povodom obilježavanja 300\. obljetnice postojanja zadarske gradske četvrti Arbanasi (Jeričin varoš) i zemuničkog zaselka nekada poznatog kao Ericovo selo, lokalna zajednica slavi i tri stoljeća neprekinutoga župnog života u novome zavičaju. Ova značajna obljetnica podsjeća na duboke korijene, specifičan identitet i bogatu glagoljašku tradiciju koju su doseljenici s područja Barske dijeceze donijeli na zadarsko područje.**

### Od barskog prazavičaja do zadarskih zidina

Kada su se doseljenici iz Bara i Šestana 1726\. godine pod vodstvom posljednjeg šestanskog župnika, glagoljaša Nadala Obradovića, uputili prema Zadru, sa sobom su donijeli i specifično starocrkvenoslavensko bogoslužje. Novoustanovljena arbanaška župa Blažene Gospe od Loreta tako je od samog početka postala glagoljaška, pridruživši se zemuničkoj župi Svete Kate koja je taj status imala od ranije. Prvi u nizu glagoljaša koji je nastavio vjerski život u novoj sredini bio je Mikele od Tokšinih.

Posebno mjesto u povijesti zauzima činjenica da je glagoljaško pjevanje Arbanasa bilo točka ujedinjenja. Prema zapisima Tullia Erbera, Arbanasi su – bez obzira na političku pripadnost, bili to tolomaši ili pravaši – zajedno pjevali glagoljašku misu u crkvi Sv. Mihovila u Gradu. To se osebujno pjevanje iz barskog prazavičaja po stilu i izričaju razlikovalo od glagoljaškog pjevanja susjednih zadarskih župa.

### Jezična posebnost i šćavet-pjevanje

Uz specifično liturgijsko pjevanje, doseljenici su donijeli i svoj jedinstveni hrvatski govor (*rvôcka bjeseda*), karakterističan za najjužnije katoličke župe Barske dijeceze. Dok je u obližnjim zadarskim predgrađima i otocima domominirao staromorski govor, u Arbanasima se razvila prožetost lokalnih jezičnih osobina i južnjačkih govornih elemenata.

Povezanost s jatikavskim bunjevačkim govorom Zemuničana posebno se očitovala u izvanbogoslužnom *šćavet-pjevanju*, dok je u liturgijskom starocrkvenoslavenskom pjevanju vladalo veće jedinstvo, definirano službenim misalima za „Dalmaciju i Arbaniju“.

### Velikani glagoljaštva i Zmajevićevo sjemenište

Nadbiskup Vicko Zmajević, podrijetlom iz Perasta, prepoznao je snagu vjere i tradicije novopridošlih vjernika te je utemeljio Glagoljaško sjemenište, računajući upravo na doseljene barske dijecezane i njihov zavjet da će svake godine dati sinove u svećenički poziv.

Kroz stoljeća, Arbanasi su dali brojna istaknuta imena glagoljaškog i crkvenog života. Među njima se ističu dr. Ivan od Petanovih Brišćanin (šibenski biskup), dr. Ivan Prenđa (zadarski nadbiskup) te don Ivo Nikpalj, dok su pisani trag u glagoljici ostavili svećenici poput don Šime Stipčevića i don Petra Ćurkovića.

Glagoljaško pjevanje na ovim prostorima ima i svoju širu, davnu povijest. Zapisi bilježe da su još 1177\. godine Zadrani dočekali papu Aleksandra III. pjevanjem „sklavonskih lauda i kantika“, što predstavlja najstariji spomen glagoljaškog pjevanja na istočnoj obali Jadrana.

### Čuvari baštine: Korizmeni napjevi na tragu Jerka Bezića

Tradicija nastavlja živjeti i danas kroz djelovanje Župnog zbora crkve Gospe Loretske „Vicko Zmajević“. Zbor predano čuva narodnu glazbenu baštinu, s posebnim naglaskom na korizmeno vrijeme i izvorno pjevanje napjeva *Puče moj* i *Gospin plač*.

Članovi zbora koji danas čuvaju ovu tradiciju na oltaru i koru su: Krešo Perović, Albino Kotlar, Ana Mazija Modrinić, Eugen Jović, Karlo Petani, Tonći Krstić, Mate Vladović, Marko Vidučić, Josip Krpeta, Dominik Petani, Pjero Kalmeta, Romeo Mužanović, Mario Duka, Nela Vanjak, Tina Nikpalj, Sonja Petani, Jakov Perović, Eduardo Kotlar, Ivica Čirjak, Tomislav Dadić, Alma Duka, Milena Petani, Dubravka Matešić, Miranda Vukić, Sandrina Bajlo i Marina Kardum.

Tragom poznatog muzikologa Jerka Bezića, koji je još 1964\. godine u Arbanasima snimio korizmeno glagoljaško pjevanje, Društvo zadarskih Arbanasa danas pokreće novi pothvat snimanja i arhiviranja ovih jedinstvenih napjeva, osiguravajući da se tri stoljeća stara baština sačuva i za buduće naraštaje.

I sada ona glavna vijest - danas, 30\. rujna s početkom u 18 sati predstavlja se CD snimka "Glagoljaško pivanje u Arbanasima", i to u Sjedištu Društva zadarskih Arbanasa - DZA (Gradska knjižnica Zadar - Ogranak “Aleksandar Stipčević” - Arbanasi) [Ulica Nadbiskupa Vicka Zmajevića 12a, Zadar](https://www.google.com/maps/search/Ulica+Nadbiskupa+Vicka+Zmajevi%C4%87a+12a,+Zadar?entry=gmail&source=g). 

J.T.