> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# JESTE LI ZNALI? Da se Afrika nije u prošlosti „gibala“ ne bi nastalo Sredozemno more!
- URL: https://www.morski.hr/jeste-li-znali-da-se-afrika-nije-u-proslosti-gibala-ne-bi-nastalo-sredozemno-more/
- Published: 2019-03-02T09:21:03.000Z
- Updated: 2019-03-03T22:01:00.000Z
- Author: Jurica Gašpar

**U petoj rubrici “Jeste li znali?”, koju priprema Gordana Igrec, nešto više o fenomenu nastanka Jadrana i Sredozemlja.**

Da – **se na Dugom otoku**, usred strmoglavih padina i zadivljujućeg zaljeva Telašćice, **ugnijezdilo** predivno **jezero Mir**. Ne razlikuje se od mora samo bojom nego i toplinom. Ponekad ljeti, kad kupačima u moru postane hladno, u Miru je ugodno toplo, no na zimu mu temperature padaju i do 5 stupnjeva. Jezero je nastalo nakon zadnjeg ledenog doba kada je došlo do podizanja morske razine za otprilike 120 metara. Dužina mu je otprilike 900 metara, a najveća širina za otprilike 300 metara.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2017/06/Dugi-otok-000204-e1522706752414.jpg)

Photo: Boris Kačan

Da – **prema istraživanjima UNESCO-a** iz 2003.godine **Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu vodenih izvora na vrlo visokome 5.mjestu** u Europi, a na 42.mjestu u svijetu. Ukupni vodni resursi na teritoriju Hrvatske iznose oko 25 milijardi kubnih metara u godini. Obnovljive zalihe podzemnih voda u Hrvatskoj procjenjuju se na oko 9 milijardi kubnim metara u godini. Od toga se koristi oko 4,5 posto zaliha, odnosno oko 400 milijuna metara kubičnih u godini. No zbog sezonske raspodjele oborina i topljenja snijega, ljeti vode često manjka, posebice u obalnome, krškom području.

Da – se **na poluotoku Gradini u Rogoznici nalazi jezerce** eliptičnog oblika koje je dobilo naziv Zmajevo uho. Ispunjeno je slanom vodom i duboko usječeno u stijene obrasle makijom i nižim raslinjem. S morem je povezano špiljom čiji se otvor može vidjeti na površini vode. Špilja se naziva Zmajevo uho, te je veća i dulja od samog jezera. Uz egzotično ime vežu se brojne priče i legende.

Da – **Mljet nema samo poznata jezera, već i blata**. U najnižim dijelovima polja kod Blata umjesto loze i povrća šušti trska. Ovdje se nataložila voda, pa je nastala prava mala močvara. Na Mljetu su to blatine kod Sobre, Blata, Prožure i Kozarice, koja je djelomično meliorirana. Hodanje za ljude je nesigurno, no životinje i biljke tu nalaze raj. Plivaju patke, liske, mlakuše, a uz rubove krekeću žabe i mirno plove kornjače.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2018/06/Mljet-000023-e1530366981798.jpg)

Photo: Boris Kačan

Da – je **jedna od najžilavijih lokvi**, ona (Diviška lokva) **u krškom dijelu Krka** pored Baške, **usred labirinta suhozida**. Stočari održavaju upravo takve lokve i kao vodu za piće njihovu blagu, ali uz „gusterne“ i samim ljudima na otocima i Dalmatinskoj zagori u suhim ljetnim mjesecima. Lokve su male vodene površine u inače bezvodnom kršu, razasute svuda po obali i otocima.

Da – **je Jadransko more u odnosu na ostala svjetska mora, poprilično – slano**. Slanost u površinskom sloju prosječno iznosi 38,30 posto, a nešto je manja na sjeveru zbog pritjecanja velikih talijanskih rijeka koje razrjeđuju more.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2017/06/More-pu-C4-8Dina-ocean-horizont-m-e1517244086439.jpg)

Photo: Morski.hr

Da – je **cijelo područje Sredozemnog mora ostatak negdašnjeg oceana Tetisa**, smještenog u tadašnjem tropskom području. Afrička ploča se, međutim, snažno gurala na sjever i smanjivala Tetis, čiji je ostatak današnje Sredozemno more.

**PROČITAJTE JOŠ:[ JESTE LI ZNALI? Najbolja poznavateljica života pomoraca je Finkinja, Jatta Molilanen](https://www.morski.hr/jeste-li-znali-najbolja-poznavateljica-zivota-pomoroca-finkinja-jatta-molilanen/)**

Priredila: Gordana Igrec