> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# JESMO LI "PRODALI GAĆE"? Znanstvenici u Zadru: "Naše uvale, otoci i gradovi moraju ostati mjesta života, a ne postati izmučen i potrošen turistički proizvod! "
- URL: https://www.morski.hr/jesmo-li-prodali-gace-nase-uvale-otoci-i-gradovi-moraju-ostati-mjesta-zivota-a-ne-postati-izmucen-i-potrosen-turisticki-proizvod-2/
- Published: 2025-02-19T13:22:58.000Z
- Updated: 2025-02-19T13:28:34.000Z
- Author: Josip Tokić
- Tags: Turizam, Zadar, znanstvenici

**Prigodno, s obzirom na, ogromnu devastaciju koja se ovih dana u ime kapitala događa u gradu Zadru, ovdje se održao jedan iznimno bitan znanstveni kolokvij.** 

Ime mu je **"**Turističke zone: Razvojni paradoks hrvatskog turizma“, i njeme se želi potaknuti raspravu o izdvojenim građevinskim područjima i njihovim učincima na razvoj, zaštitu okoliša te korištenje prirodnih i kulturnih resursa

Kolokvij je organiziralo znanstveno vijeće za turizam i prostor HAZU u suradnji s Institutom za turizam i Sveučilištem u Zadru . Predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU, akademik Nikola Bašić, izrazio je zabrinutost smjerom u kojem ide razvoj turizma i turističkih zona, koje često „troše“ najveći resurs koji imamo, prostor.

\- Prostor zajednici ne služi samo kao boravište, nego i za sve aktivnosti koje u njemu društvo mora realizirati. Problem je kada on u jednom trenutku prestane biti habitas, a postane prostor proizvodnje. Mi smo prihvatili turizam kao ključni dio naše ekonomije, ali tako da prostor bude scena za turistički događaj, a ne da ga on izobliči i potroši, što se sada događa. Turističke zone su u pravilu oni najvrjedniji prostori litorala i pretvaraju se u područja nekretninske proizvodnje. Naš nacionalni resurs broj jedan tako postaje resurs tuđih ekonomija - upozorio je Bašić.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/02/turizam--3-.JPG)

Foto: Sveučilište u Zadru

Otvarajući kolokvij rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić poželio je da se dihotomija oko razvoja i očuvanja prostora sretno posloži i u primjeru našega turizma, što nije nedostižan cilj.

\- Prostor je izrazito dragocjen resurs *per se* i treba voditi računa da se postigne harmonija između razvojnih potreba i zaštite prostora. Turizma kao intenzivna aktivnost, a u okvirima Hrvatske i posebno priobalja pretežita gospodarska aktivnost, ima mnoge implikacije. Nadam se da ćemo otvoriti nove istraživačke teme i u konačnici izdati znanstvenu publikaciju - rekao je rektor Faričić.

### Ima li ovdje pameti?

Zanimljivo izlaganja o opravdanosti aktualnog planiranja turističkih zona na otocima Zadarske županije u kontekstu društveno-gospodarskih i prostornih ograničenja imala je prof. dr. sc. Anica Čuka s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru. Očuvanje resursa, lokalne baštine i kvalitete života lokalnog stanovništva veliki je izazov posebice na otocima, gdje je stanovništvo sve starije a prostor sve više zauzet turističkim sadržajima. 

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/02/turizam--1-.JPG)

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/02/turizam--4-.JPG)

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/02/turizam--7-.JPG)

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/02/turizam--2-.JPG)

Foto: Sveučilište u Zadru

Nedavno istraživanje dramatično je upozorilo na primjer Baleara, koji imaju 14,9 turista po stanovniku, a na našim otocima taj broj je daleko veći. Na otoku Pagu, primjerice, u 2022\. godini bilo ih je čak 54,7 po stanovniku, na Viru 29,9, na Dugom otoku 19,5\. Turizam se pritom često ne odvija u turističkim zonama nego u apartmanima i rezidencijalnim područjima, a brojke su još i gore zbog puno smještaja na crno ili u zonama koje su na papiru poljoprivredne, sa zasađenim maslinicima koji su tamo samo forma, dok se među njima grade vile s bazenima.

\- Ne treba nam turizam baš u svakoj uvali. Na Molatu se planiraju četiri zone s ukupno tisuću kreveta, kada bi se izgradile i 60 dana u godini imali turiste, koji bi u njima odsjeli po sedam dana, imali bismo 45 turista po jednom stanovniku. Pritom Molat nema vodovod, ovisi o vodonoscu, nema odvodu, liječnika, pitanje je u konačnici treba li otoku tisuću postelja. Na Pašmanu su predviđene zone s ukupno 11.200 postelja, to bi donijelo 96 tisuća novih turista i 44 turista po stanovniku. Na to treba dodati činjenicu da je stanovnika čak i manje, jer su često tamo samo administrativno prijavljeni, a turista više jer nisu svi registrirani - istaknula je Čuka, za kraj uputivši snažmnu poruku: *„Ako i ne moramo prostor čuvati za nove naraštaje, moramo ga čuvati iz poštovanja prema precima koji su ga sačuvali za nas“.*

J.T.

PROČITAJTE JOŠ: 

[Zadar kakvog ne poznajem - Ni pjesme, ni srdela, ni suvenira, pa ni hrvatskog jezika... Gdje je nestala duša Kalelarge?U večernjoj šetnji zadarskim Poluotokom sretoh tako sinoć tek jednu jedinu domicilnu osobu koju poznajem. Dvadeset godina ostavio sam u tom gradu i normalno je da domaće ljude srećeš gotovo na svakom koraku. No ovo je prvi put da tako nije bilo. Grad je krcat strancima, na ulicama,![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-789.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/zadar-nocu1.jpg)](https://www.morski.hr/zadar-kakvog-ne-poznajem-ni-pjesme-ni-srdela-ni-suvenira-pa-ni-hrvatskog-jezika-gdje-je-nestala-dusa-kalelarge/)