Jednostavno rješenje može smanjiti broj smrti od toplinskih valova u gradovima
Sadnja više drveća u urbanim područjima radi snižavanja ljetnih temperatura mogla bi za trećinu smanjiti smrtnost izravno povezanu s vrućinama i toplinskim valovima, što se posebno odnosi na južnu i istočnu Europu gdje su gradovi s najvišom stopom smrtnosti uzrokovanom vrućinama, objavili su znanstvenici u srijedu.
Modeli su pokazali da bi povećanje pokrivenosti gradova drvećem na 30 posto prosječno smanjilo temperaturu 0,4 stupnja Celzija u tim gradovima tijekom vrućih ljetnih mjeseci, izvijestili su u The Lancetu. Od 6700 preuranjenih smrti pripisanih višim temperaturama u 93 europska grada tijekom 2015., jedna se trećina mogla spriječiti, prema rezultatima istraživanja. Trenutačno je prosječno nešto manje od 15 posto urbanih sredina u Europi pokriveno nekom vrstom raslinja.
- Studija je prva koja predviđa broj preuranjenih smrti zbog viših temperatura u gradovima koje bi se mogle spriječiti dodatnim zelenim ‘pokrivačima’ - rekla je glavna autorica Tamara Iungman, znanstvenica na Barcelonskom institutu za globalno zdravlje.
- Već znamo da su visoke temperature u urbanim sredinama povezane s negativnim zdravstvenim ishodima, poput kardiorespiratornog zatajenja, prijema u bolnicu i preuranjene smrti - rekla je.
- Naš je cilj informirati lokalne vlasti i donositelje odluka o prednostima strateške integracije zelene infrastrukture u urbano planiranje kako bismo promicali održivije, otpornije i zdravije urbano okruženje - objašnjava Iungman.
Gradovi bilježe više temperature od predgrađa ili sela zbog takozvanog efekta urbanog toplinskog otoka. Ta dodatna toplina prvenstveno je uzrokovana nedostatkom vegetacije, ispušnim plinovima iz klimatizacijskih sustava, zajedno s tamnim asfaltom i građevinskim materijalima koji apsorbiraju i zadržavaju toplinu.
Klimatske promjene pojačale su problem. Prošle je godine Europa doživjela najtoplije ljeto u povijesti i drugu najtopliju godinu.
Zdravstvene koristi
Toplinski valovi diljem svijeta dosežu rekordne vrhunce, a trajanje im se povećalo u posljednjim desetljećima. Danas hladnoća još uvijek uzrokuje više smrti u Europi nego vrućine. Ali klimatski modeli predviđaju da će bolesti i smrt povezani s vrućinom predstavljati veći teret zdravstvenim službama u roku od jednog desetljeća.
- To postaje sve hitnije jer Europa doživljava sve ekstremnije temperaturne fluktuacije uzrokovane klimatskim promjenama - rekla je Iungman.
Znanstvenici su procijenili stope smrtnosti za osobe starije od 20 godina između lipnja i kolovoza 2015., što je obuhvatilo ukupno 57 milijuna stanovnika. Ti su podaci analizirani u odnosu na dnevne prosječne gradske temperature u dva scenarija za koja su izrađeni modeli. Prvi je usporedio gradsku temperaturu sa i bez urbanih toplinskih otoka. Drugi model simulirao je smanjenje temperature ako je pokrivenost drvećem povećana na 30 posto.
U prosjeku je temperatura u gradovima tijekom ljeta 2015. bila 1,5 stupnjeva Celzija viša nego u okolnim selima. Grad s najvećom razlikom od 4,1C bio je Cluj-Napoca u Rumunjskoj. U svim gradovima 75 posto ukupnog stanovništva živjelo je u područjima toplijim za najmanje jedan stupanj, dok je 20 posto imalo temperature najmanje dva stupnja više.
Općenito, gradovi s najvišom stopom smrtnosti uzrokovanom temperaturom bili su u južnoj i istočnoj Europi. “Ovo je važan dio istraživanja”, komentirao je Laurence Wainwright, predavač na Smith School of Enterprise and the Environment Sveučilišta u Oxfordu. “Urbana sadnja drveća – u pravoj mjeri, na pravim mjestima – vjerojatno dovodi do skromnog, ali stvarnog smanjenja smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u mnogim urbanim područjima.”
Ranije studije pokazale su da zelene površine mogu imati dodatne zdravstvene prednosti kao što su smanjenje kardiovaskularnih bolesti, demencije i lošeg mentalnog zdravlja, kao i poboljšanje kognitivnog funkcioniranja djece i starijih osoba, prenosi N1.
Hina