> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# JE LI KRK PREDVODNIK? Ribarski turizam i drugi hrvatski ribarski gradovi
- URL: https://www.morski.hr/je-li-krk-predvodnik-ribarski-turizam-i-drugi-hrvatski-ribarski-gradovi/
- Published: 2026-10-28T14:32:47.000Z
- Updated: 2026-10-28T14:32:47.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Ribolov, Turizam, Brijuni i Kvarner, Krk

KRK - **Grad Krk objavio je da je izradio nacionalno izvješće *o pravnom i strateškom okviru* za razvoj ribarskog turizma u Hrvatskoj, koje nažalost nisam uspio pronaći u javnim izvorima.**

Prema navodima Grada Krka izvješće je nastalo u sklopu prekograničnog projekta PESTOUR, a otvara pitanje koje nadilazi jedan otok: *slijede li Krk i drugi hrvatski ribarski gradovi?* Ovaj esej brani tezu da je odgovor složeniji od jednostavnog „da“ ili „ne“. *Krk je preuzeo neuobičajenu ulogu *jer je počeo ispitivati propise*, a ne samo promovirati ponudu.* Ipak, ribarski turizam u Hrvatskoj ne počinje s Krkom, a drugi su ribarski gradovi i općine sličnim ciljevima pristupali vlastitim putovima. Esej se oslanja na priloženi dokument, službene propise i javno dostupne izvore.

### Projekt PESTOUR i uloga Grada Krka

PESTOUR je prekogranični projekt Hrvatske i Italije u sklopu programa Interreg VI-A Italija – Hrvatska. Prema podacima iz priloženog dokumenta, provodi se od 1\. veljače 2026\. do 31\. srpnja 2027., a ukupni proračun iznosi 247.020 eura. Vodeći partner je općina Lizzanello u Apuliji, a Grad Krk ima predviđeni proračun od 83.180 eura, od čega 80 % pokriva Europski fond za regionalni razvoj. Krkova je zadaća uključiti hrvatske ribare i lokalne dionike, ***dokumentirati primjere dobre prakse i sudjelovati u izradi preporuka.***

Važno je razumjeti što je objavljeno, a što nije. Potvrđeno je da je izvješće izrađeno i da će služiti za usporedbu hrvatskog i talijanskog sustava. *Nije potvrđeno ni koje su točno zakonske prepreke u njemu utvrđene, ni hoće li preporuke dovesti do izmjena propisa*. Cjelovit tekst izvješća nisam pronašao u javnim izvorima, pa je svaka procjena njegova učinka zasad preuranjena.

### Pravni okvir stariji od projekta

Ribarski turizam u Hrvatskoj nije pravna novost. Zakon o morskom ribarstvu iz 2010\. godine već je propisao da se ribolovni turizam smije obavljati samo na temelju ovlaštenja koje izdaje ministarstvo (Narodne novine 56/2010). U važećem tekstu zakona ovlaštenje se izdaje na zahtjev vlasnika plovila upisanog u povlasticu za gospodarski ribolov na moru (članak 36.). *U praksi je ribolovni turizam izlazak na more s profesionalnim ribarom koji ima takvo ovlaštenje, a ne rekreativni ribolov turista, što naglašavaju i stručnjaci WWF-a Adria (Cimerfraj 2022)*. Broj putnika na takvom plovilu u pravilu ne prelazi dvanaest (Zubaj 2023).

Iz toga proizlazi da Krkova inovacija nije ideja, nego pitanje. Kategorija postoji više od petnaest godina, a projekt pita zašto je ribarima teško ili neisplativo koristiti se njome. Službeni projektni materijali kao zajedničke prepreke Hrvatske i Italije navode administrativnu složenost, sigurnosne zahtjeve za plovila i *nejasnoće u propisima*. Apulija pokazuje da samo postojanje propisa nije dovoljno: 2023\. godine imala je tek 29 plovila s dozvolom za ribarski turizam, oko 2,3 % regionalne flote, *pa je pokrenula projekt pojednostavljenja postupaka*.

### Drugi gradovi: baština umjesto regulative

Hrvatski ribarski gradovi i općine nisu čekali Krk. Najvažniji poticaj dolazio je iz lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu (FLAG), kojih je u prethodnom razdoblju u Hrvatskoj osnovano čak četrnaest (Novi list). Turistička zajednica grada Raba prijavila je na natječaj LAGUR-a Tramuntana projekt Virtualnog muzeja ribarstva, pomorstva i brodograditeljstva, koji je 31\. prosinca 2020\. odobren u iznosu od 1,1 milijun kuna (Turistička zajednica grada Raba 2021). Isti je natječaj podržao i projekt „Čovik i more – ribarska i pomorska baština Lopara“, kojem je dodijeljeno 2.465.367,70 kuna (Novi list 2021). Turistička zajednica Općine Medulin provodi projekt Medulin Riviera Fishermen Tales, koji je FLAG Istarska batana odabrao za financiranje 22\. prosinca 2021\. Na Malom Lošinju FLAG Vela vrata financirao je projekte valorizacije pomorske i ribarske baštine (Turistička zajednica Grada Malog Lošinja). Tradicija je i dulja: ribarski muzej u Vrboskoj na Hvaru otvoren je 1972\. godine, a ribarske zbirke postoje i u Komiži te u Jadranovu (Zubaj 2023).

Zajednička je crta tih projekata da ih uglavnom vode turističke zajednice i općine te da njihov proizvod čine muzeji, interpretacijski centri i priče o baštini. Ribari su u njima suradnici i čuvari znanja, ali ne nužno poduzetnici koji turiste vode na vlastitom brodu. To je valorizacija ribarske baštine, *a ne ribarski turizam u užem, zakonskom smislu*. 

***Krk se u tom pogledu razlikuje jer problemu pristupa s pravne i administrativne strane***. Osim toga, i sam je dio iste mreže: prema pisanju Novog lista, s Rijekom je pokrenuo osnivanje FLAG-a za ribarstvo.

### Jesu li drugi slijedili Krk?

U dostupnim izvorima nisam pronašao nijedan hrvatski grad ni općinu koji bi se priključili PESTOUR-u ili samostalno izradili slično pravno i strateško izvješće. Taj nalaz treba tumačiti oprezno. Projekt je počeo tek početkom 2026., a izvješće je dovršeno u listopadu iste godine, pa je prerano očekivati sljedbenike. Osim toga, nisam pronašao ni javne podatke o tome koliko je ovlaštenja za ribolovni turizam u Hrvatskoj izdano i koliko ih se stvarno koristi. Bez tih podataka ne može se pouzdano reći ni koliko je potreba za reformom velika.

Strože gledano, pitanje je pogrešno postavljeno. Drugi gradovi nisu slijedili Krk jer su istodobno išli drugim putem, a Krk će ih, ako ih ikada povede, voditi tek u sljedećoj fazi. Ta faza uključuje radionice, razgovore s ribarima i digitalne alate za suradnju. Ako se preporuke objave i ako budu primjenjive, mogle bi koristiti svim obalnim zajednicama jer propisi vrijede za cijelu zemlju, a ne samo za jedan otok.

### Zaključak

Krk nije pionir ribarskog turizma u Hrvatskoj, ali je prvi koji je, *koliko se može utvrditi, to pitanje postavio na razini nacionalnih propisa.* Rab, Lopar, Medulin, Mali Lošinj i drugi gradovi razvijali su ribarsku baštinu i sadržaje uz potporu FLAG-ova, no ne i novi pravni okvir za ribare. Hoće li ih Krk povesti, ovisi o tri stvari: hoće li cjelovito izvješće postati javno dostupno, hoće li preporuke biti konkretne i hoće li ribari dobiti jednostavniji i jasniji postupak. Do tada je najpoštenije reći da se hrvatski ribarski gradovi ne slijede, nego se dopunjuju: jedni čuvaju baštinu, a drugi pokušavaju ukloniti zapreke da ta baština ribarima donese prihod.

Milo Miklaušić, kap.