> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # IZRAČUNALI SMO Da Plenković pošalje inspekciju na obalu, država bi mogla uzeti preko 3,7 milijardi eura! Evo gdje leži novac... - URL: https://www.morski.hr/izracunali-smo-da-plenkovic-posalje-inspekciju-na-obalu-drzava-bi-mogla-uzeti-preko-3-7-milijardi-eura-evo-gdje-lezi-novac/ - Published: 2026-05-28T15:15:24.000Z - Updated: 2026-05-28T20:10:50.000Z - Author: Jurica Gašpar - Tags: Devastacija obale, Pomorsko dobro **Dok Vlada Republike Hrvatske bez ozbiljne analize priprema novi porezni udar na one koji pošteno prijavljuju dobit i zapošljavaju radnike, ključni uzroci praznog proračuna ostaju netaknuti. Siva ekonomija, bezakonje, samovolja i trajna devastacija prostora na Jadranu svake godine odnose ne stotine milijuna, već zapanjujuće milijarde eura koji, umjesto u državnoj blagajni, završavaju u privatnim džepovima. Da su radari Andreja Plenkovića i Tomislava Ćorića okrenuti u pravom smjeru, umjesto „pile naopako”, država bi spasila svoj najvrjedniji resurs.** Tragom tog problema, analizirali smo službene brojke te procjene s terena i izračunali koliko bi država zaradila samo da njeni službenici napuste urede i kazne naplate izravno na mjestu zločina. U velikoj analizi koja slijedi, divljaštvo na obali podijelili smo u pet ključnih kategorija, a računica za samo jednu ljetnu sezonu razotkriva razmjere institucionalnog sljepila. ## A) Bespravna gradnja Prema analizama lokalnih samouprava, samo u Istri se barata brojkom od preko 50.000 bespravnih objekata. Kada tome pridodamo Kvarner, otoke i cijelu Dalmaciju, realna i konzervativna procjena ukupnog broja bespravnih objekata i ozbiljnih ekološko-građevinskih prekršaja na čitavom Jadranu penje se na oko **130.000 zahvata u prostoru**. Kada bismo primijenili scenarij "radikalnog uvođenja reda" – dakle, trenutno izdavanje rješenja o rušenju, naplatu kazni investitorima (nalogodavcima), izvođačima radova te retroaktivnu naplatu štete za okoliš na bazi procijenjenih **bespravnih objekata i zahvata** – došli bismo do astronomskih, gotovo nezamislivih brojki. ### Makro-izračun za čitavu hrvatsku obalu - naplata za rušenje 130.000 ilegalno sagrađenih objekata U izračun su uzete prosječne, zakonom propisane kazne, s pretpostavkom da je dio objekata manji (poljski objekti, kamp-parcele), a dio veći (vile, apartmanske zgrade, betonirane plaže). **1\. Kazne za nalogodavce / investitore** Pretpostavljamo kombinaciju fizičkih i pravnih osoba (stranih i domaćih državljana) koje su svjesno kršile zakon. Izračun: 130.000 investitora × prosječna kazna od 10.000 EUR **\= Prihod države** **1.300.000.000 EUR** (1,3 milijarde) EUR! Ali, idemo mi i dalje... **2\. Kazne za građevinske izvođače** U velikom broju slučajeva radove izvode neprijavljene "divlje" tvrtke ili se gradi u vlastitoj režiji bez papira. Pretpostavimo da se u 45% slučajeva (\~58.500 objekata) može locirati i kazniti službeni izvođač (tvrtka ili obrt). Izračun: 58.500 izvođača × prosječna kazna od 15.000 EUR **\=** Prihod države: **877.500.000 EUR.** **3\. PDV na usluge rušenja i zbrinjavanja otpada** Država nalaže rušenje. Dio vlasnika ruši sam, a dio ruši država preko ugovornih tvrtki na trošak vlasnika. Prosječni trošak uklanjanja i zbrinjavanja građevinskog otpada po lokaciji je oko 5.000 EUR. Ukupni legalni građevinski promet bio bi 650 milijuna eura, na što država uzima 25% PDV-a. Izračun: 25% PDV-a na 650.000.000 EUR građevinskih radova = Prihod države: **162.500.000 EUR** **4\. Naknade za ekocid i vraćanje u prvobitno stanje** Ovo uključuje kazne za uništavanje pomorskog dobra, krčenje šuma, betoniranje obale i ilegalne septičke jame. Sanacija obale je skupa, pa je ekološka kazna/pristojba postavljena na prosječnih 10.000 EUR po lokaciji. **Izračun:** 130.000 lokacija × 10.000 EUR = Prihod države= **1.300.000.000 EUR** (1,3 milijarde) ### Ukupna bilanca za cijeli Jadran Kada zbrojimo sve segmente radikalne primjene zakona na razini cijele obale, dolazimo do sljedeće tablice: | **Kategorija** | **Izračun za čitavu obalu (EUR)** | | -------------------------------- | ------------------------------------------- | | **Kazne za investitore** | 1.300.000.000 EUR | | **Kazne za izvođače** | 877.500.000 EUR | | **Porez (PDV) od rušenja** | 162.500.000 EUR | | **Odšteta za okoliš (Sanacija)** | 1.300.000.000 EUR | | 🔴 **UKUPAN POTENCIJAL** | **3.640.000.000 EUR (3,64 milijarde eura)** | ## B) Uzurpacija pomorskog dobra Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama te postroženi kazneni zakoni predviđaju rigorozne kazne. Za bespravnu gradnju, nasipavanje plaža ili postavljanje ilegalnih molova i ležaljki bez koncesije, kazne za pravne osobe idu i do **33.000 EUR**, a za fizičke osobe i obrtnike u tisućama eura. - **Procjena prekršaja po sezoni:** 10.000 aktivnih prekršaja (ilegalni mulovi, "privatizirane" plaže, ilegalni šankovi, betoniranja). - **Prosječna kazna:** 5.000 EUR. - **Potencijalni prihod države: \~50.000.000 EUR** ## C) Sigurnost plovidbe (Nautički prekršaji) Glisiranje preblizu obali (unutar 300 metara), vožnja bez dozvole, sidrenje na nedopuštenim mjestima i crno iznajmljivanje brodica (black charter). Kazne za glisiranje blizu obale kreću se od **400 do 3.000 EUR**. - **Procjena prekršaja po sezoni:** Lučke kapetanije trenutno u par akcija naplate stotine tisuća eura. S potpunom pokrivenošću, realno je očekivati barem 20.000 naplaćenih kazni u sezoni. - **Prosječna kazna:** 1.000 EUR. - **Potencijalni prihod države: \~20.000.000 EUR** ## D) Ekološki prekršaji i zagađenje Ispuštanje crnih tankova (fekalija) s jahti i brodova u uvalama, bacanje smeća i sidrenje na posidoniji. Kazne za zagađenje mora za pravne osobe mogu doseći astronomske iznose (i preko **50.000 EUR**). - **Procjena prekršaja po sezoni:** 2.000 utvrđenih prekršaja. - **Prosječna kazna:** 5.000 EUR. - **Potencijalni prihod države: \~10.000.000 EUR** ## E) Kazne za lokalne čelnike i općine Prema zakonu, ako općina ili grad (gradonačelnik/načelnik) ne spriječi devastaciju ili ne zaposli pomorskog redara, kazne za lokalnu samoupravu su od **6.600 do 33.000 EUR**, a za same čelnike do **6.600 EUR**. - **Potencijalni prihod od neodgovornih općina:** **\~2.000.000 EUR** **Ukupna gruba procjena prihoda od kazni po sezoni:** **oko 82.000.000 EUR.** > *Napomena: Ovo je konzervativna procjena koja obuhvaća samo izravne kazne, bez popratnih prihoda od legalizacije, poreza na crni najam i naknada za koncesije koje bi prekršitelji morali platiti.* ## Ljudstvo (Koliko bi inspektora bilo dovoljno?) Hrvatska obala je iznimno razvedena (preko 6.000 km obalne crte s otocima). Trenutni broj inspektora (građevinskih, pomorskih, rudarskih, inspektora lučkih kapetanija) je kronično nedostatan – često na cijelu županiju dolazi tek nekoliko ljudi, zbog čega se na teren izlazi tek po prijavi (ili ni tada). Da bi se uvela **stroga i preventivna kontrola**, sustav bi morao biti postavljen trostepeno: ### Potreban broj ljudi na terenu: | **Sektor nadzora** | **Opis posla** | **Potreban broj ljudi** | | ------------------------------------------------ | ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ | ------------------------------------------------------------------- | | **Pomorski redari (Lokalna razina)** | Svaka obalna općina/grad mora imati barem 2-4 redara na terenu koji svakodnevno pješice ili brodicom obilaze plaže i pomorsko dobro. | **\~350 redara** (za \~130 obalnih općina i gradova) | | **Lučke kapetanije & Pomorska policija** | Kontrola na moru (glisiranje, sidrenje, crni tankovi). Potrebno je više posada koje su konstantno u plovidbi u svakom akvatoriju. | **\~200 inspektora / članova posada** (dodatno na postojeće stanje) | | **Državni inspektorat (Građevinski i ekološki)** | Interventni timovi s ovlastima pečaćenja gradilišta, izdavanja rješenja o rušenju na licu mjesta i drakonskih kazni. | **\~150 inspektora** raspoređenih u 7 obalnih županija | **Ukupno optimalno pojačanje:** **oko 700 obučenih i opremljenih ljudi na terenu duž cijelog Jadrana.** ### Isplativost investicije (ROI) Zapošljavanje 700 novih ljudi s konkurentnim, visokim plaćama (kako bi se smanjio rizik od korupcije – npr. bruto trošak od 3.000 EUR mjesečno po zaposleniku) državu bi na godišnjoj razini koštalo oko **25 do 30 milijuna eura** (uključujući troškove goriva, brodova, dronova i opreme). Uz procijenjenu sezonsku zaradu od kazni od preko **80 milijuna eura**, ovaj bi se sustav: 1. Isplatio sam od sebe već u prva dva mjeseca sezone. 2. Generirao čist profit u proračun za sanaciju devastirane obale. 3. **Dugoročno postigao najvažniji cilj:** Preventive radi, broj prekršaja bi drastično pao već iduće sezone jer bi prekršitelji shvatili da je vjerojatnost hvatanja i kažnjavanja gotovo 100%. --- I kad povučemo crtu, na temelju svih uključenih podataka, izračun ukupnog prihoda za državu sastoji se od zbroja dviju ključnih stavki: makro-izračuna za bespravnu gradnju (točka A) te ukupne procjene ostalih kazni po sezoni (točke B, C, D i E). 1. **Bespravna gradnja (Stavke 1, 2, 3 i 4):** - Kazne za nalogodavce: 1.300.000.000 EUR - Kazne za izvođače: 877.500.000 EUR - PDV na usluge rušenja: 162.500.000 EUR - Naknade za ekocid: 1.300.000.000 EUR - **Podzbroj za bespravnu gradnju:** 3.640.000.000 EUR 2. **Ostali prekršaji po sezoni (Uzurpacija, sigurnost plovidbe, ekologija, općine):** - **Podzbroj za sezonske kazne:** 82.000.000 EUR ### Ukupan procijenjeni prihod za državu: 3.640.000.000 EUR + 82.000.000 EUR = 3.722.000.000 EUR Ukratko da uopće postoji želja za uvođenjem reda prema postojećim zakonima Republike Hrvatske, ukupan potencijalni prihod za državu iznosio bi **3,722 milijarde eura**! ### Koliko je to novca? Cijela država na svoje tekuće poslovanje, materijale, energiju i usluge (izvan plaća i mirovina) troši oko 4,0 milijarde eura godišnje. Iznos od 3,7 milijardi eura pokriva zbroj triju golemih sektora u 2026\. godini: kompletan proračun Ministarstva obrane (1,63 mlrd €), sva kapitalna ulaganja u odgoj i obrazovanje (518 mil. €) te sva ulaganja u ravnomjerni regionalni razvoj (600 mil. €) – uz još preko milijardu eura ostatka. Država za plaće svih zaposlenih u javnim i državnim službama izdvaja 8,8 milijardi eura. Iznos od 3,7 milijardi eura pokrio bi plaće za gotovo 42 % cjelokupnog javnog aparata (liječnici, profesori, policija, administracija)... i tako dalje... i tako dalje... Najveća prepreka ovom scenariju nikada nije bio nedostatak novca ili računice, već isključivo politička volja i tromost sustava. Jurica Gašpar