> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Izložba na riječkom Korzu - Talijanski koncentracijski logori u Hrvatskom primorju 1941.-1943.
- URL: https://www.morski.hr/izlozba-na-rijeckom-korzu-talijanski-koncentracijski-logori-u-hrvatskom-primorju-1941-1943/
- Published: 2023-09-04T19:42:54.000Z
- Updated: 2023-09-04T19:42:54.000Z
- Author: Ivelina Gašpar
- Tags: Rijeka, Izložba

RIJEKA - **Na postamentima na Korzu ispred zgrade Grada Rijeke otvorena je izložba Talijanski koncentracijski logori u Hrvatskom primorju 1941.-1943.**

Na otvorenju izložbe okupljenima su se obratili **Marko Filipović,** gradonačelnik Rijeke, **Vojko Obersnel**, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke, **Sabrina Žigo**, muzejska savjetnica u Muzeju grada Rijeke i **Biserka Grgurić**, supruga **Mladena Grgurića**, nekadašnjeg ravnatelja muzeja i kustosa izložbi Talijanski koncentracijski logori u Hrvatskom primorju 1941\. – 1943\. koja je 2005.g. bila postavljena u Muzeju grada Rijeke.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2023/09/Izlo-ba-Talijanski-koncentracijski-logori-u-Hrvatskom-primorju-1941.-1943.-8.jpg)

Foto: Grad Rijeka

Izložba Talijanski koncentracijski logori u Hrvatskom primorju 1941\. – 1943\. prvobitno je postavljena u Muzeju grada Rijeke 2005\. godine. Postav na Korzu hommage je njenom autoru Mladenu Grguriću (1948\. – 2023.), dugogodišnjem kustosu i ravnatelju Muzeja grada Rijeke. 

\- 8\. rujna obilježava se 80 godina od kapitulacije fašističke Italije a time i zatvaranja talijanskih koncentracionih logora koji su bili razasuti duž čitave naše obale, a na našem području bila su četiri takva logora. Izložbom se također odaje počast nedavno preminulom Mladenu Grguriću, bivšem kustosu i ravnatelju Muzeja grada i članu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke - kazao je Vojko Obersnel, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke. Obersnel je naglasio kako je kroz te logore, do kapitulacije Italije prošlo više od 23.000 logoraša, od kojih je više od 1.500 umrlo ili bilo streljano, a među logorašima je bilo i preko 3.000 djece mlađe od 16 godine. Dio zatvorenika je prebacivan i u logor Gonars te druge talijanske logore na području Italije. Obersnel je također najavio je i veliki komemorativni skup na lokaciji logora Kampor na Rabu, nekadašnjeg najvećeg koncentracijskog logora, koji će se održati 9\. rujna.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2023/09/Izlo-ba-Talijanski-koncentracijski-logori-u-Hrvatskom-primorju-1941.-1943.-3.jpg)

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2023/09/Izlo-ba-Talijanski-koncentracijski-logori-u-Hrvatskom-primorju-1941.-1943.-9.jpg)

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2023/09/Izlo-ba-Talijanski-koncentracijski-logori-u-Hrvatskom-primorju-1941.-1943.-10.jpg)

Foto: Grad Rijeka

O samom postavu izložbe kao i o Mladenu Grguriću govorila je Sabrina Žigo, muzejska savjetnica u Muzeju grada Rijeke naglasivši njegovu kolegijalnost, čestitost i principijelnost. 

\- Mladen Grgurić istraživao je, predstavio i publicirao više značajnih tema vezanih uz riječku povijest, a središnji mu je interes bilo razdoblje Drugog svjetskog rata i ranog poraća. Kao vrsni muzealac jednakim je marom bio posvećen ne toliko vidljivim, ali jednako važnim poslovima dokumentiranja, čuvanja i zaštite muzejskih predmeta – kulturne baštine našeg kraja. Čestito i principijelno vodio je Muzej u turbulentnom vremenu početkom 1990-ih i tranziciji tadašnjeg Muzeja narodne revolucije u Muzej grada Rijeke, braneći ne samo opstojnost muzejske djelatnosti već i djelatnik, čija su radna mjesta bila ugrožena. Bio je blag, ljubazan i susretljiv kolega i prijatelj, poznat po nadimku Braco - rekla je Žigo.

Gospođa Biserka Grgurić, supruga Mladena Grgurića je kazala kako je „Braco“, kako su Mladena Grgurića svi zvali bio čovjek koji je volio muzej u kojem je radio, volio ovaj grad kojeg je kao povjesničar nastojao što bolje upoznati i istražiti. Bilo mu je bitno da ono što je radio bude stručno, dokumentirano i istinito. Smetalo ga je iskrivljavanje povijesti i njeno korištenje u politikantske svrhe, kazala je Grgurić.

A.B.