> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# ISTRAŽIVANJE POKAZALO: Hrvati jedu tri puta manje ribe od Portugalaca!
- URL: https://www.morski.hr/istrazivanje-pokazalo-hrvati-jedu-tri-put-manje-ribe-od-portugalaca/
- Published: 2018-01-17T18:01:25.000Z
- Updated: 2023-10-22T10:47:04.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Gastro, riba, Živi svijet, konzumacija ribe

**Hrvati jedu zabrinjavajuće malo ribe, pokazalo je najnovije istraživanje Eurofisha – međunarodne organizacije za razvoj ribarstva i akvakulture u Europi, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede. Prosječno kućanstvo troši manje od 1 kg ribe po obroku, a s ukupnom potrošnjom od samo 18,4 kg po stanovniku, daleko smo ispod europskog rekordera Portugala, čiji prosječan stanovnik godišnje konzumira čak 55,3 kg ribe!**

Riba pripada skupini namirnica životinjskog porijekla koja je bogata proteinima i visoko nezasićenim omega-3 masnim kiselinama, te redovno konzumiranje ima blagotvorni učinak na ljudsko zdravlje. Iako je svježa riba široko dostupna u Europi, konzumacija u većini država članica Europske Unije (EU-28) je ispod preporučenih količina. Trenutna konzumacija na nivou EU iznosi otprilike 12 milijuna tona godišnje, od čega na uvoz otpada 60 %. Svjetska konzumacija ribe iznosi 20,1 kg po stanovniku u 2015 . Prema podacima Europskog tržišnog opservatorija za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA), europski prosjek konzumacije iznosi 25,5 kg po stanovniku, no postoje velike razlike između pojedinih država članica, pa tako konzumacija u Portugalu iznosi rekordnih 55,3 kg, dok Španjolska drži drugo mjesto s 46,2 kg po stanovniku . Iako su Hrvati većim dijelom, prema mentalitetu, kulturi, načinu života i prehrani, bliski ostalim stanovnicima Mediterana, još su skromni potrošači ribe. Konzumacija ribe u Hrvatskoj je vrlo niska, te ona prema EUMOFA izvoru iznosi 18,4 kg po stanovniku u 2015., dok prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), konzumacija ribe kod hrvatskih potrošača iznosi od 8 do 9 kg po stanovniku u 2012.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2017/12/20170728_125825.jpg)

Photo: Željko Višić

Uzimajući u obzir dugu tradiciju ribarstva koje je neodvojivi dio identiteta obalnog i otočnog stanovništva, navedene količine su neopravdano niske. Pored toga što ribarstvo opskrbljuje tržište sa zdravom hranom, ono predstavlja zaštitni znak tradicijskog načina življenja na Jadranu. Unatoč očiglednoj važnosti ribe u prehrani, ona je često zanemarena u diskusijama o nutritivnim vrijednostima i zdravstvenim blagodatima, stoga dobivanje jasne slike o konzumaciji ribe i njenoj ulozi u prehrani kod Hrvata predstavlja svojevrsni izazov.

U 2015\. godini, Hrvatska je prema podacima Uprave ribarstva, Ministarstva poljoprivrede, imala ukupnu proizvodnju proizvoda ribarstva i akvakulture od 89.138 tona , te je prema podacima DZS neto izvoznik, odnosno izvozi (818 304 tis. kn) više ribe nego što uvozi (159 015 tis. kn) – što daje temelje za povećanje količine aktualne konzumacije ribe. U Hrvatskoj je do sada provedeno svega nekoliko pojedinačnih istraživanja o konzumaciji ribe, uz korištenje različitih metoda, što dovodi u pitanje usporedivost raspoloživih podataka i onemogućava utvrđivanje trendova.

**Upravo zbog toga se nametnula potreba za provođenjem cjelovitog istraživanja koje će dati odgovor na pitanje je li i zbog čega je trenutna konzumacija ribe u RH ispod prosjeka EU**, kakvo je opće znanje i stav Hrvata prema konzumaciji ribe, a posebice prema konzumaciji ribe iz uzgoja. U cilju dobivanja najaktualnijih reprezentativnih podataka i spoznaja o konzumaciji ribe na području cijele Hrvatske, Eurofish, međunarodna organizacija za razvoj ribarstva i akvakulture u Europi, je proveo istraživanje tržišta i izradio izvještaj pod nazivom „Konzumacija ribe u Republici Hrvatskoj“ na zahtjev Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske koji je bio podnesen tijekom redovne, 15\. sjednice Upravnog vijeća Eurofish-a u Kopenhagenu 2016 godine, kojeg je RH redovna članica.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2017/10/20170916_140912.jpg)

Photo: Željko Višić

#### **Navike i preferencije potrošača pri konzumaciji ribe u Hrvatskoj**

**Velika većina ispitanika konzumira ribu (87 %)**. Izrazito visoki postotak konzumacije ribe zabilježen je u regiji Istra i Primorje (97 %), dok je takva tendencija niža u kontinentalnim regijama Sjeverne (78 %) i Središnje Hrvatske (82 %). Manji dio ispitanika ne konzumira ribu i to prvenstveno jer im se ne sviđa okus/miris (54 %) ili nemaju naviku (27 %). Cijena predstavlja važan faktor za manji dio populacije (17 %). U svim regijama je zabilježeno da ispitanici konzumiraju ribu zbog dobrog okusa (58 %) i dobrog utjecaja na zdravlje (47 %).

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2018/01/U-C5-A1ate-na-gradele.jpg)

Photo: Jurica Gašpar

Ukupno gledajući, **svježi proizvodi se najviše konzumiraju (88 %)**, pogotovo u jadranskim regijama; Dalmaciji, Istri i Primorju. Oko 2/3 ispitanika konzumira smrznutu ribu (65 %), dok nešto više od polovice (56 %) preferira konzervirane / prerađene proizvode. Smrznuti proizvodi se češće konzumiraju u Sjevernoj Hrvatskoj i Zagrebu. Pored ostalih proizvoda ribarstva (10 %), odnosno školjaka, glavonožaca ili rakova, **riba je glavni izbor (84 %)** za većinu potrošača, i to u svim regijama.

**Stanovnici Hrvatske najčešće konzumiraju oslića (40 %), srdelu ( 38 %) i šarana (24 %)**, dok je redoslijed na razini regija drugačiji. Tako u Slavoniji i Središnjoj Hrvatskoj se na jelovniku najčešće nalazi šaran, u Sjevernoj Hrvatskoj i Zagrebu prvo mjesto zauzima oslić, dok stanovnici Dalmacije i Istre i Primorja favoriziraju srdelu. Desetina ispitanika koji preferiraju ostale ribarske proizvode, najčešće konzumiraju lignju (68 %) i hobotnicu (34 %).

**Hrvatski potrošači konzumiraju ribu kod kuće jednom ili nekoliko puta tjedno (71 %)**, s učestalijom konzumacijom jednom tjedno (44 %) i s izraženijom frekvencijom u jadranskim regijama – Dalmaciji, Istri i Primorju. Za razliku od konzumacije kod kuće, riba se uglavnom konzumira **izvan kuće samo nekoliko puta godišnje (75 %)**.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2018/01/Riba-na-gradele.jpg)

Photo: Pixabay

**Prosječno kućanstvo troši manje od 1 kg (45 %) ili 1–2 kg (47 %) ribe po obroku**, što iznosi otprilike 0,4 kg po članu kućanstva. U većini kućanstava s djecom sva djeca konzumiraju riba (71 %) ili samo neka od djece (19 %).

**2/3 potrošača kupuje ribu na ribarnici**, dok nešto više od polovice to prakticira u trgovačkim centrima. Ribarnice su najčešće mjesto za kupnju u jadranskim regijama, i to prvenstveno radi bolje kvalitete i svježine ribe (49 %), te pristupačnosti lokacije (33 %). Generalno, potrošači smatraju ponudu ribe prosječnom.

**Pri kupnji, većina potrošača preferira ribu podrijetlom iz Hrvatske (55 %)**, dok manji dio radije bira ribu iz vlastite regije (29 %). Preferencija potrošača za odabir ribe iz vlastite regije je najzastupljenija u jadranskim regijama. Razlozi koji utječu na preferiranje kupnje ribe podrijetlom iz Hrvatske su prvenstveno povezani s dobrom kvalitetom i prepoznatljivim dobrim okusom. Cijena (45 %) i kvaliteta (39 %) predstavljaju glavne faktore koje potrošači uzimaju u obzir tijekom obavljanja kupnje.

#### **Stav potrošača prema ribi**

**Hrvatski potrošači preferiraju divlju ribu (62 %) naspram ribe iz uzgoja (13 %)**. Zanimljivo je da je ova razlika manje izražena u kontinentalnim regijama; Slavoniji, Sjevernoj i Središnjoj Hrvatskoj. Morska riba je znatno popularnija (60 %) u odnosu na slatkovodnu ribu (22 %) na nivou cijelog uzorka ispitanika, dok je situacija drugačija na razini regija, gdje potrošači u Slavoniji i Središnjoj Hrvatskoj preferiraju uglavnom slatkovodnu ribu. Informacije o važnosti konzumacije ribe se najčešće dobivaju preko vlastitog iskustva (47 %) i televizije (35 %). Polovica ispitanika je zainteresirano za kušanje novih proizvoda. **Niža cijena (54 %) i bolja dostupnost, kao i širi izbor ribe (23 %) bi potaknuli stanovnike Hrvatske na učestaliju nabavu ribe.**

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2017/08/Uzgajali-C5-A1te.jpg)

Photo: Boris Kačan

#### **Općenito znanje o ribi iz uzgoja**

**Većina ispitanika smatra da je riba iz uzgoja masnija (69 %) i slabije kvalitete (51 %) od divlje.** Potrošači drže da je riba iz uzgoja skupa (45 %) i da izgled te okus nisu prirodni (35 %). Općenito gledajući, znanje o ribi iz uzgoja nije procijenjeno kao visoko, s obzirom da se četvrtina ispitanika izjasnila kao nedovoljno informirana o ribi iz uzgoja, dok je 44 % informirano. Uglavnom, potrošači u Hrvatskoj smatraju da bi ih za češću kupnju ribe iz uzgoja potaknuli elementi kao što su niža cijena (65 %), bolja vidljivost podrijetla ribe (64 %), bolja kvaliteta (61 %), šira ponuda (58 %) i veća količina informacija (58 %). Navedeni faktori imaju nižu tendenciju utjecaja na odluku potrošača u jadranskim regijama, a pogotovo u Dalmaciji.

#### **Stav potrošača prema informacijama na proizvodima ribarstva**

Manje od trećine potrošača smatra informacije na deklaracijama jasnim i razumljivim (31 %), lako dostupnim (30 %) i istinitim (26 %). Dostupne informacije o ribi se smatraju umjereno jasnima, kompletnim i povjerljivim. **Za većinu potrošača datum trajnosti je najvažnija informacija** pri kupnji ribe (53 %), nakon čega slijedi podrijetlo ili područje ulova (26 %), stoji između ostalog u rezultatima istraživanja Eurofisha, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.

I.B.