> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Istraživanja živih organizama rijeke Krke potvrdila da se metali više nakupljaju u ribljim nametnicima nego u probavilu riba
- URL: https://www.morski.hr/istrazivanja-zivih-organizama-rijeke-krke-potvrdila-da-se-metali-vise-nakupljaju-u-ribljim-nametnicima-nego-u-probavilu-riba/
- Published: 2023-06-22T09:51:20.000Z
- Updated: 2023-06-22T09:51:20.000Z
- Author: Ivelina Gašpar
- Tags: Znanost, Institut Ruđer Bošković

**Tim znanstvenica iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša te Zavoda za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković (IRB) i partneri iz Francuske, Češke i Škotske nedavno su proveli istraživanje o utjecaju otpadnih voda i onečišćenja metalima na bioraznolikost rijeke Krke proučavajući endemsku vrstu ribljih nametnika kukaša. Ovo istraživanje je po prvi puta u svijetu ukazalo na detaljniju raspodjelu i lokalizaciju elemenata u različitim dijelovima tijela kukaša. Rad je objavljen u uglednom časopisu Science of the Total Environment.** 

\- Do sad nije bilo poznato kako se metali nakupljaju u ovim organizmima, ali zahvaljujući kombinaciji modernih metoda elektronske mikroskopije i spektrometrije, naš je tim uspio po prvi puta lokalizirati odabrane elemente u kukašima - objašnjava dopisna autorica na radu **dr. sc. Vlatka Filipović Marijić** iz Laboratorija za biološke učinke metala IRB-a.

Kukaši su crijevni nametnici u mnogih kralješnjaka, pa tako i riba, koji nemaju vlastiti probavni sustav i oslanjaju se na apsorpciju esencijalnih hranjivih tvari, uključujući i metale, kroz površinu riba. Karakteristične strukture kukaša su rilo, kojim se pričvršćuju za stijenku probavila, te kukice i trnovi koji također imaju ulogu u pričvršćivanju.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2023/06/kukas_i1200.jpg)

Endemska vrsta kukaša iz rijeke Krke, Dentitruncus truttae Sinzar, 1955.

U prethodnim istraživanjima kukaši su se pokazali kao organizmi koji imaju iznimnu sposobnost akumulacije metala čime potencijalno ponekad i štite svoje domaćine, ali sam mehanizam zaštite, kao i učinkovite akumulacije metala, nije bio poznat. Stoga je svojem istraživanju ovaj tim znanstvenika odabrao rijetku endemsku vrstu kukaša iz rijeke Krke, Dentitruncus truttae Sinzar, 1955, koja je zabilježena samo u nekim područjima Bosne i Hercegovine, Italije te Hrvatske.

U ovom su radu znanstvenici po prvi puta istraživali lokalizaciju odabranih elemenata (ugljika, kalcija, bakra, željeza, dušika, natrija, kisika, fosfora, olova, sumpora, selena i titanija) u tri dijela tijela kukaša odnosno trnovima na trupu, unutarnjem dijelu rila te unutarnjoj površini tijela ovih specifičnih organizama, što čini prvi korak prema razjašnjavanju unosa elemenata u prirodnim uvjetima.

U istraživanju su se koristili kombinacijom metodama transmisijske elektronske mikroskopije (TEM) i masene spektrometrije sekundarnih iona (NanoSIMS), što je bila prva primjena u parazitologiji. TEM omogućava lokalizaciju unutarstaničnih struktura i točnije definiranje područja za analizu NanoSIMS-om na nanometarskoj razini te se unutarstanične strukture snimljene pomoću TEM-a mogu povezati s oslikavanjem elemenata dobivenim pomoću NanoSIMS-a. 

\- Koncentracije metala potvrdile su saznanja o višoj akumulaciji u kukaša nego u probavilu riba, a kemijski sastav kukaša u svim odabranim strukturama je ukazao na najveću količinu ugljika, kalcija, dušika, natrija, kisika i sumpora, kao važnih i esencijalnih elemenata u svim živim stanicama. Akumulacija je uglavnom bila izraženija u trnovima i tegumentu, kao strukturama uključenim u apsorpciju esencijalnih elemenata i hranjivih tvari. Od elemenata u tragovima u svim istraživanim strukturama je prevladavalo željezo, dok smo bakar uspjeli lokalizirati u trnovima i rilu, ali ne i u površinskom tegumentu što govori o različitim funkcijama tih struktura. Dobiveni rezultati daju vrijedne podatke za znanstvenu zajednicu i okolišnu parazitologiju te predstavljaju preliminarne rezultate u svijetu za bilo koju vrstu kukaša - navodi dr. sc. Marijić. 

\- Ubuduće, trebalo bi usporediti distribuciju elemenata u kukašima čiji su domadari izloženi različitim razinama onečišćenja, odnosno i s onečišćenih i čistih lokacija, kao i između različitih vrsta kukaša te se uspješna lokalizacija većeg broja elemenata u tragovima očekuje u nametnicima izloženim višim koncentracijama metala, nego što je u krškoj rijeci Krki - zaključuje **dr. sc. Tatjana Mijošek**, poslijedoktorandica u Laboratoriju za biološke učinke metala IRB-a.

Ovo zanimljivo istraživanje provedeno je u suradnji s kolegama s IPREM Instituta i Sveučilišta u Bordeauxu u Francuskoj, Instituta za parazitologiju u Češkoj te kompanije WellFish Diagnostics u Škotskoj. Dodatno, zajednička suradnja sa znanstvenicima s IPREM Instituta u Pau omogućila je i znanstveno usavršavanje mladih hrvatskih znanstvenika u novim tehnikama visoke rezolucije. Rad je proveden u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost 'Akumulacija, unutarstanično mapiranje i učinci metala u tragovima u akvatičkih organizama (AQUAMAPMET; IP-2014-09-4255)' voditeljice **dr. sc. Marijane Erk** iz Laboratorija za bioanalitiku, navode iz Instituta Ruđer Bošković.

I.B.