Istraživanja zagrebačkog Arheološkog muzeja u špilji Rači na otoku Lastovu
LASTOVO – Stručnjaci iz Arheološkog muzeja u Zagrebu proveli su višednevno istraživanje lastovske špilje Rače, jednog od najznačajnijih arheoloških nalazišta na ovom otoku. Kreće analiza prikupljenih uzoraka.
Špilja Rača smještena je iznad Radaž dola u brdu Rača glava, istočno od zaljeva Skrivena luka (Portorus), i predstavlja najznačajnije poznato arheološko nalazište na Lastovu za razumijevanje procesa koji su se odvijali na otoku u razdoblju pretpovijesti, ali i vremenu dolaska Grka kada istočna jadranska obala postupno postaje dio antičkog svijeta.
Arheološka istraživanja manjeg opsega već su se provodila u Rači 40-ih i 50-ih godina prošlog stoljeća. Primjerice, 1953. godine akademik Grga Novak proveo je iskapanje u ulaznom djelu objekta pri čemu su istraženi arheološki slojevi datirani od razdoblja kasnog neolitika/eneolitika, preko brončanog i željeznog doba do helenizma i rimskog doba. Rezultati istraživanja predstavljeni su u kraćem tekstu Arheološka istraživanja na otocima Lastovu i Korčuli u 1953. godini objavljenom u Ljetopisu JAZU, broj 60.
Od tada nisu provedena sustavna arheološka istraživanja u Rači, ali brojne plitko iskopane jame i izbačen
sediment svjedoče o povremenim aktivnostima ilegalnih kopača koje su dovele do znatne devastacije nalazišta.
Gotovo 70 godina od Novakovih iskapanja, Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s Odjelom za antropologiju i arheologiju Sveučilišta u Bristolu pokrenuo je nova istraživanja u špilji Rači u okviru Erasmus+ projekta Finds Stories: Addressing Mobility through Object and People Biographies. Ovogodišnje istraživačke aktivnosti, provedene u razdoblju od 29. lipnja do 10. srpnja, odvijaju se u koordinaciji s Parkom prirode Lastovsko otočje.
Na početku ovogodišnje kampanje izvršeno je geodetsko snimanje objekta, fotografiranje, površinski pregled, a zabilježene su sve vidljive devastacije arheoloških slojeva. Špilja se sastoji od pet dvorana, a tragovi ljudske aktivnosti potvrđeni su u prve tri. Stoga se u dvoranama 1 i 3 započelo s iskapanjem arheoloških sondi u kojima je prikupljena znatna količina ulomaka keramičkog posuđa i životinjskih kostiju.
Također, u sjevernom dijelu prve dvorane zabilježen je i masivni suhozid. Nakon provedene obrade
nalaza i prostornih podataka te analize uzoraka moći će se ponuditi odgovori na brojna pitanja o načinu na koji su davni stanovnici otoka Lastova koristili ovaj špiljski prostor. Istraživanja se nastavljaju sljedeće godine.
Ivan Drnić