ISTRAŽILI SMO Na otocima radi 71 prometni policajac – Kakvo je stanje sigurnosti na otočnim prometnicama?

Jesu li na otocima ceste u lošijem stanju nego na kontinentu? Osim evidentnog i najvećeg uzroka prometnih nesreća – neprilagođene brzine i alkohola, često možemo čuti da su problemi i u izoliranosti otoka, odnosno slabijoj kontroli tih prometnica, ali i većem broju neregistriranih vozila, upitne tehničke ispravnosti. No je li sve baš tako?

Upite smo poslali u Ministarstvu unutarnjih poslova. Evo što su odgovorili:

Kolika je službena brojka ukupnog broja prometnih policajaca u Republici Hrvatskoj i koliki točan broj policajaca (od toga prometnih koliko) ordinira na otocima?

– U Ministarstvu unutarnjih poslova po teritorijalnom principu ustrojeno je ukupno 178 policijskih postaja za izravno obavljanje policijskih i drugih poslova u 20 policijskih uprava. Od tog broja, 20 je specijaliziranih prometnih postaja u kojima ukupno rade 1583 policijska službenika. Navedene policijske postaje obavljaju poslove nadzora i upravljanja cestovnim prometom – navode iz MUP-a i dodaju:

Photo: MUP

Dio policijskih postaja je mješovitog tipa

– Osim specijaliziranih postaja prometne policije, jedan je dio policijskih postaja mješovitog tipa te su u njima sistematizirana radna mjesta iz linije rada prometne policije. Dodatno, uz prometnu policiju poslove prometa obavljaju i policijski službenici ostalih linija rada u svim policijskim postajama. Uvažavajući sve do sada navedeno, obavještavamo Vas kako po poslovima nadzora i upravljanja prometom na otocima radi 71 policijski službenik.

Što je Ministarstvo unutarnjih poslova do sad radilo u kontroli neregistriranih vozila kojih su prepuni otoci?

– Postupanje policije odnosno policijskih službenika u slučajevima neregistriranih vozila, propisano je  člankom 250. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19), u kojem je navedeno da je vlasnik vozila dužan odjaviti vozilo ako ne produži važenje prometne dozvole u roku od 15 dana od dana isteka njenog važenja, a ako postupi suprotno ovoj odredbi, vlasnik će biti kažnjen za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kuna. Također, ukoliko je neregistrirano vozilo zatečeno u prometu, policijski ga službenici  isključuju iz prometa, dok vozači ili vlasnici tih vozila bivaju kažnjeni.

Na koji način MUP i kojim intenzitetom nadzire promet na otočkim prometnicama?

– Policijski službenici svakodnevno nadziru i upravljaju prometom u skladu s planiranim aktivnostima bez obzira radi li se o otočnom ili kopnenom dijelu teritorija naše države.

Photo: Boris Kačan

Subjektivan osjećaj nesigurnosti otočnih prometnica

Jesu li otočne prometnice među najnesigurnijima u zemlji i jeste li u suradnji s ostalim nadležnim ministarstvima radili na ikakvim projektima vezanim za obnovu tih prometnica prema modernim standardima?

– Otočne prometnice nisu među najnesigurnijima u zemlji. Ne samo da ne odstupaju od ostalih prometnica već možemo reći da se radi o subjektivnom osjećaju upravo zbog manjeg i zatvorenijeg geografskog područja, manjeg broja stanovnika te lakšeg uočavanja prekršaja.

Kao primjer navodimo udio prometnih nesreća na otocima u odnosu na ukupan broj prometnih nesreća u Policijskoj upravi primorsko-goranskoj – iznosi svega oko 16%. Isto tako, na otocima na području PU splitsko-dalmatinske je u 2019. godini smrtno stradala jedna osoba u prometnoj nesreći, dok su evidentirana smanjenja ukupnog broja prometnih nesreća na otocima u odnosu na njihov udio u ukupnom broju prometnih nesreća na području te policijske uprave prošle godine – napominju iz Ministarstva i navode još jedan primjer:

Na Braču 30 posto manje prometnih nesreća

– Tako je na području Policijske postaje Brač evidentirano smanjenje za oko 30% prometnih nesreća u ukupnom broju (2019. ih je evidentirano 35, a 2018. godine 51 prometna nesreća). Na području Policijske postaje Vis ove godine su evidentirane tri prometne nesreće, a 2018. godine četiri prometne nesreće, dok niti ove niti prošle godine nije bilo smrtnih stradavanja u prometu na tom području. Povećanje broja prometnih nesreća za 17% je evidentirano na području Policijske postaje Hvar u odnosu na prošlu godinu. No, za razliku od prošle godine, ove godine niti jedna osoba nije smrtno stradala u prometu na tom području, dok je broj teško ozlijeđenih osoba u prometu manji za više od 50 posto (2019. godine pet osoba, a 2018. godine 11 osoba).

Kada se, uz podatke o prometnim nesrećama i njihovim posljedicama, uzme u obzir veličina područja i prometnica, broj stanovnika navedenih otoka i turista koji tijekom godine, a posebice u vrijeme turističke sezone borave na tim otocima, jasno je da otočne prometnice imaju svojih specifičnosti.

Photo: ŽUC / Ilustracija

Međutim, smatramo kako ne stoji konstatacija da su te prometnice najnesigurnije.

Naime, temeljem sustavnog praćenja stanja sigurnosti i prikupljenih podataka uočava se pravilnost da na područjima policijskih uprava s gustoćom prometa raste i broj prometnih nesreća, ali su najteže posljedice (poginuli i teško ozlijeđeni) razmjerno blaže nego na područjima rjeđe nastanjenosti i slabije gustoće prometa. Ta je pravilnost povezana s činjenicom da se prometne nesreće s poginulima i teško stradalima u više od pedeset posto slučajeva događaju zbog nepropisne ili neprimjerene brzine, a to se iznadprosječno, u odnosu na gustoću prometa, događa na prometnicama izvan naselja općenito.

Saniranje crnih točaka

– Na kraju  obavještavamo kako Ministarstvo unutarnjih poslova zajedno s drugim subjektima, a prvenstveno Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, provodi aktivnosti saniranje opasnih mjesta, tzv. crnih točaka u prometu, kao i obnavljanje te izgradnju drugih prometnih površina, ovisno o pristiglim prijavama na raspisane javne ponude, a sve sukladno aktualnom Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske – stoji u odgovorima na naša pitanja iz Ministarstva unutarnjih poslova.

D.G.