> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Istina koju nitko ne čita: 80% otpadnih voda u Jadran ide bez biološkog pročišćavanja!
- URL: https://www.morski.hr/istina-koju-nitko-ne-cita-80-otpadnih-voda-u-jadran-ide-bez-bioloskog-prociscavanja/
- Published: 2026-04-11T15:01:01.000Z
- Updated: 2026-04-11T15:01:00.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Ekologija, Kolumne, zagađenje mora

**Svake godine hrvatska tijela vlasti objavljuju izvješća o stanju okoliša. Puna su podataka, tablica i grafikona. Dostupna su svima. I gotovo ih nitko ne čita.**

Ovo je pokušaj da neke od tih podataka iznesemo na svjetlo dana — ne zato da bismo krivili institucije ili prozivali nadležne, nego jednostavno zato što javnost ima pravo znati što se događa s vodom koju svakodnevno spušta niz odvod.

Jer tu počinje priča koju rijetko tko priča do kraja.

Što sve svakodnevno šaljemo u kanalizaciju? Ostaci lijekova koje nismo popili, kemikalije iz sredstava za čišćenje, kozmetika, ulja, mikroplastika s odjeće koja se pere, deterdženti, dezinficijensi — i još mnogo toga. U modernom kućanstvu kanalizacija prima gotovo sve. I dok zamišljamo da negdje postoji čarobni uređaj koji sve to uredno pročisti prije nego što voda ode dalje — stvarnost je nešto drugačija.

Dio te vode — u Hrvatskoj veći nego što mnogi misle — u more odlazi uz minimalno ili nikakvo pročišćavanje.

U tome nema ni krivaca ni heroja. Svi smo mi zagađivači, svaki put kad otvorimo slavinu i pustimo vodu niz odvod. I upravo zato je vrijedno razumjeti kamo ta voda zapravo odlazi.

### Zagađenje mora komunalnim otpadnim vodama

Jadransko more predstavlja iznimno osjetljiv i ekološki vrijedan ekosustav, no podaci iz Registra onečišćavanja okoliša (ROO) za 2021\. godinu upućuju na zabrinjavajuće stanje upravljanja komunalnim otpadnim vodama koje završavaju u njemu. Od ukupno 128 ispusta komunalnih otpadnih voda na Jadranskom vodnom području (JVP), čak 91 ispust kao konačni prijemnik navodi more — što čini gotovo 71 % svih jadranskih ispusta.

Posebno alarmantan podatak jest da od tih 91 ispusta u more, njih 26 (29 %) ispušta komunalne otpadne vode bez ikakvog pročišćavanja, dok ih čak 46 (51 %) primjenjuje tek prethodni stupanj pročišćavanja — koji podrazumijeva isključivo mehaničko uklanjanje krupnih čestica, pijeska i plutajućih tvari, bez ikakve biološke ili kemijske obrade. Sumarno, dakle, punih 80 % ispusta koji se ulijevaju u Jadransko more ne provodi nikakvu biološku obradu otpadnih voda. Na tim ispustima godišnje se u more ulije oko 28,4 milijuna m³ komunalnih otpadnih voda koje su prošle tek predobradu ili ostale nepročišćene.

U apsolutnim količinama onečišćujućih tvari to znači da se samo iz ispusta s prethodnim stupnjem pročišćavanja na JVP u more godišnje ispušta više od 6,8 milijuna kg ukupnih suspendiranih tvari, oko 13,8 milijuna kg kemijske potrošnje kisika (KPK), više od 6 milijuna kg biokemijske potrošnje kisika (BPK₅), te gotovo 1,5 milijuna kg ukupnog dušika i oko 166.000 kg ukupnog fosfora. Ovi se pokazatelji izravno povezuju s eutrofikacijom priobalnih voda — procesom kojim prekomjerni unos hranjivih tvari (dušika i fosfora) uzrokuje nekontrolirani rast algi, smanjenje koncentracije kisika u moru i posljedično ugrožavanje morskih organizama.

### Demografski kontekst: Broj stanovnika u priobalnom pojasu

Kako bi se razumjela razmjera problema, nužno je sagledati i populacijski kontekst. Prema podacima Popisa stanovništva iz 2021\. godine, u primorskim županijama (Primorsko-goranska, Istarska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska) ukupno živi oko 1,2 milijuna stalnih stanovnika. Međutim, ključna specifičnost jadranskog pojasa jest iznimno naglašena sezonska varijabilnost — ljeti, u vršnim turističkim tjednima, broj korisnika komunalne infrastrukture višestruko raste i može dosegnuti i do 3–4 puta veće opterećenje od projektnog. ***Taj Tzv. turistički ekvivalent stanovnika (ES) premašuje kapacitete mnogih postrojenja dimenzioniranih za znatno manji broj korisnika, što dodatno pogoršava kvalitetu pročišćavanja i u onim sustavima koji uređaje posjeduju.***

> Normativni okvir Europske unije (Direktiva 91/271/EEZ o odvodnji i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda) propisuje da sve aglomeracije veće od 2.000 ES moraju najkasnije do 31\. prosinca 2023\. godine osigurati sustav prikupljanja i transporta komunalnih otpadnih voda, dok aglomeracije veće od 10.000 ES moraju imati i odgovarajući stupanj pročišćavanja — u pravilu najmanje drugi (II) stupanj. ***Mnoge hrvatske primorske aglomeracije te rokove, prema podacima iz 2021., još uvijek nisu ispunile.***

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/04/data-src-image-0aabe2f4-989b-47a2-9fa5-71db2729eb96.png)

### Stupnjevi obrade: što znače za more?

Razumijevanje tehnoloških razlika između stupnjeva obrade ključno je za procjenu stvarnog utjecaja na morski okoliš.

Prethodni stupanj (fizičko filtriranje rešetkama, taložnicima i pjeskolovom) uklanja jedino krupne i grube onečišćivače, ali ne smanjuje organsko opterećenje (BPK, KPK), hranjive tvari (fosfor, dušik) ni mikrobiološko onečišćenje. Takva voda u moru uzrokuje potrošnju kisika, zamućenje i unos patogena.

Prvi (I) stupanj — fizikalni i/ili kemijski postupci koji talože suspendirane tvari — smanjuje BPK₅ za najmanje 20 % i ukupne suspendirane tvari za najmanje 50 %, no i dalje propušta pretežiti dio nutrijenata i mikroorganizama. Na JVP je 2021\. godine prvim stupnjem obrađeno čak 35,5 milijuna m³ otpadnih voda, što je 42 % ukupno ispuštenih količina na tom vodnom području — što ga čini dominantnom metodom obrade na Jadranu, u oštroj suprotnosti sa zahtjevima EU direktive.

Drugi (II) stupanj — biološka obrada sa sekundarnim taloženjem — postiže smanjenje BPK₅ za najmanje 70 %, KPK-a za najmanje 75 % i suspendiranih tvari za 90%, čime se dramatično smanjuje organsko i mikrobiološko opterećenje prijemnika. Na JVP je samo 15,8 milijuna m³ (oko 19 % ispuštenih količina) obrađeno ovim stupnjem — daleko ispod razine propisane europskim propisima.

Treći (III) stupanj — koji uz biološku obradu uklanja i hranjive tvari (fosfor i dušik) — na JVP je gotovo zanemariv, s tek 615.820 m³ godišnje (0,7 % ukupnih količina). Ovaj stupanj pročišćavanja posebno je važan za zaštitu od eutrofikacije zatvorenih uvala i akvatorija s ograničenom izmjenom vode.

### Suvremeni kontekst i perspektive

Neriješeno pitanje pročišćavanja komunalnih otpadnih voda u hrvatskom priobalju nije samo ekološki problem — ono ima izravne posljedice za turizam, javno zdravlje i biodiverzitet. Jadransko more, kao poluzatvoreni bazen s relativno sporim izmjenama vode, posebno je ranjivo na kumulativno organsko i nutrijentno opterećenje. ***Zabrana kupanja, pojava toksičnih cvjetanja algi i degradacija morskog dna samo su neki od vidljivih simptoma koje nekontrolirano ispuštanje komunalnih otpadnih voda može prouzrokovati.***

Istovremeno, dinamika izgradnje novih uređaja u primorskom pojasu nužno mora uzeti u obzir i pitanje upravljanja muljevima — nusproizvodom biološke obrade čije se količine povećavaju proporcionalno s razvojem sustava pročišćavanja***. Ispuštanje muljeva u morski okoliš zakonski je zabranjeno***, a EU se strateški usmjerava prema njihovom korištenju kao vrijednog bioresursa u kružnom gospodarstvu — što zahtijeva sustavno planiranje već u fazi projektiranja novih postrojenja.

Milo Miklaušić, kap.

**PROČITAJTE JOŠ:**

[JADRAN NA ČEKANJU Dok turizam cvjeta, trećina ispusta i dalje bljuje sirovu kanalizaciju u more - Imamo najnižu stopu pročišćavanja voda u EU!Unatoč milijardskim ulaganjima kroz EU aglomeracije, Hrvatska i dalje drži začelje Europske unije po stopi pročišćavanja otpadnih voda. Dok se na papiru grade moderni biološki pročistači, stvarnost na terenu otkriva da se veliki dio fekalija i dalje rješava isključivo „razrjeđivanjem“ u dubinama Jadrana. Biste li se kupali na ovakvoj plaži?![](https://static.ghost.org/v5.0.0/images/link-icon.svg)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/WhatsApp-Image-2026-03-12-at-20.07.25--2-.jpeg)](https://www.morski.hr/jadran-na-cekanju-dok-turizam-cvjeta-trecina-ispusta-i-dalje-bljuje-sirovu-kanalizaciju-u-more-imamo-najnizu-stopu-prociscavanja-voda-u-eu/)

[FOSFOR Skriveno blago iz kanalizacije: Njemačka prednjači, Hrvatska zaostaje – Stiže li revolucija u upravljanju otpadom?Fosfor je poput skrivenog blaga u našim kanalizacijama: ključni nutrijent za poljoprivredu, ali i ograničeni resurs koji se brzo troši. Svake godine, milijuni tona fosfora završavaju u mulju iz otpadnih voda, a umjesto da ga bacamo, mogli bismo ga reciklirati i spasiti svjetske zalihe fosfata. U Europi, gdje su rezerve![](https://static.ghost.org/v5.0.0/images/link-icon.svg)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/Kanalizacijska-cijev---UI.png)](https://www.morski.hr/fosfor-skriveno-blago-iz-kanalizacije-njemacka-prednjaci-hrvatska-zaostaje-stize-li-revolucija-u-upravljanju-otpadom/)

**Literatura:**

ROO baza podataka (roo.azo.hr), 

Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/20), 

Direktiva 91/271/EEZ te UWWTD SIIF Croatia National Node (uwwtd.eu). 

Demografske podatke vezane za broj stanovnika poželjno je potkrijepiti izvorom DZS-a (Popis 2021.).