> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Ispod šibenskog trga pronađeno više 600 lubanja, trećina kostiju su dječje
- URL: https://www.morski.hr/ispod-sibenskog-trga-pronadeno-vise-600-lubanja-trecina-kostiju-su-djecje/
- Published: 2021-02-15T12:38:38.000Z
- Updated: 2021-02-15T17:51:56.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Šibenik, Šibenski arhipelag, crkva, arheološka iskapanja

ŠIBENIK – **Više od 600 lubanja pronašla su trojica arheologa koja su prošlog tjedna završila istraživanje groblja kod crkve sv. Frane. Groblje s brojnim zajedničkim grobnicama otkriveno je slučajno tijekom radova na projektu Aglomeracija Šibenik, a dio očuvanih kostiju poslan je na cjelovitu analizu u Antropološki institut u Zagreb.**

Istraživanje su proveli arheolozi **Slavko** i **Josip** **Galiot** i **Tomislav** **Pušić** iz firme Delmat Galiot, a više o otkrićima otkrio je za [ŠibenikIN](https://www.sibenik.in/sibenik/vise-od-600-lubanja-na-eno-kod-sv-frane-a-ima-ih-jos-tamo-se-ukapalo-stoljecima-trecina-kostiju-su-djecje/134157.html?ref=morski.hr) Slavko Galiot.

– Iako je sličnih groblja u dalmatinskim gradovima puno, moram reći da se još nikad nismo susreli s ovolikim brojem kostura i lubanja – kazao je arheolog Slavko Galiot.

U zajedničkim grobnicama na malom trgu ispred crkve sv. Frane pronađeno je više od 600 lubanja, a po kostima se može zaključiti da je tamo ukopano i oko 200 djece.

– Kosti su vrlo trošne i bilo je vrlo malo cjelovitih kostura. Pojedine su grobnice bolje očuvane pa smo kosture pronađene u jednoj od njih poslali na antropološku analizu da se utvrdi kompletna slika te grobnice. Na tim je kosturima bila i odjeća, odnosno nekoliko slabo očuvanih dijelova odjeće, zatim metalni predmeti poput kopči, kukica i spona, a bilo je i ukrasa, narukvica, nekoliko pozlaćenih praporaka koje su vjerojatno nosile mlađe osobe, prstenja, pečatnjaka i slično. Sve je to poslano na daljnju analizu, a svi rezultati istraživanja bit će objavljeni na **[našim stranicama](https://www.delmatgaliot.hr/?ref=morski.hr)** – ispričao je Galiot.

Groblje uz crkvu sv. Frane datira iz 14\. ili 15\. stoljeća, a zadnji su ukopi tamo održani 1827\. godine.

– Crkva je sagrađena oko 1328 godine, a posvećena je 1423\. godine. S dolaskom franjevaca unutar šibenskih zidina, počeli su i ukopi. Govorimo, dakle, o 14\. ili 15\. stoljeću kao početku ukapanja. Ima pretpostavki da je moglo početi i ranije, ali za to dokaza nema. Inače, tamo su bile još dvije crkvice, sv. Martina i sv. Mihovila – pojašnjava arheolog.

U crkvama su se pokapali svećenici i plemići, bogatiji društveni sloj ondašnjeg Šibenika, a nestankom mjesta u crkvi, novi su se grobovi kopali u dvorištu i blizini crkve. Sudeći po pronađenim ostacima i nakitu, riječ je dobrostojećim građanima Šibenika.

– U pojedinim je grobnicama bilo i više od 30 lubanja. To su takozvane ‘obitelji-zadruge’, recimo obitelji više braće koje se nisu dijelile, već su funkcionirale kao zajednice – navodi Galiot.

Inicijativu da se ukapanja izmjeste iz gradova pokrenula su gradska vijeća 1777\. godine, otprilike 50 godina prije zadnjeg ukopa kod sv. Frane. Tijela su se tada ukapala u plitke grobove bez sanduka pa je smrad u crkvama bio nesnosan.

– U crkvi sv. Frane i unutar njezinog dvorišta još je 300 grobnica, a koliko je ljudi tamo ukopano, to se ne zna. Na osnovu 600 lubanja pronađenih ispred crkve, možemo samo pretpostaviti da je u blizini još jako puno kostura. Iz higijenskih razloga početkom 19\. stoljeća prestalo se s praksom ukapanja u gradu a pokojnike se počelo ukapati na groblje sv. Ane i danas napušteno groblje u blizini Ražina. Župnik crkve sv. Frane 1826\. godine naložio je skidanje nadgrobnih ploča i postavljanje pločnika, ali to je učinjeno tek 1880\. godine – rekao je Galiot.

Za kraj spomenimo da je u povijesnoj jezgri Šibenika dvadesetak crkava unutar i oko kojih su se stoljećima ukapali građani. Broj pokojnika poviše čijih kostiju hodamo u svakodnevnoj šetnji gradom zauvijek će ostati nepoznat.

I.Šimundić