> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Institut za oceanografiju: "Inćun je pretjerano eksploatiran i u Jadranu ga je sve manje!"
- URL: https://www.morski.hr/institut-za-oceanografiju-incun-je-pretjerano-eksploatiran-i-u-jadranu-ga-je-sve-manje/
- Published: 2022-11-07T19:08:35.000Z
- Updated: 2022-11-08T18:55:14.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Živi svijet, Ribolov

**Inćun je biološki i ekonomski jedna od najvažnijih ribljih vrsta u Jadranskom moru. Na temelju dosad prikupljenih podataka, procjena stoka jadranskog inćuna svrstava se u kategoriju pretjerano eksploatiranog, izvijestio je Institut za oceanografiju iz Splita.** 

U zadnjih 10 godina u sklopu znanstvene ekspedicije #MEDITS uzorkuju se jajašca i larve inćuna duž istočne obale Jadrana. Poznavanjem okolišnih uvjeta tijekom mrijesta se može naučiti više o njegovoj reproduktivnoj strategiji.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2022/11/Lokacije-uzorkovanja-jaja-in-una.jpg)

Izvor: IZOR

Na temelju podataka brojnosti jajašaca i larvi inćuna, prikupljenih u razdoblju od 2013\. do 2020\. godine naši su znanstvenici proveli opsežnu analizu koja je obuhvatila i podatke temperature mora, saliniteta, koncentracije klorofila i primarne produkcije s ciljem dobivanja što kvalitetnijeg odgovora o staništima i okolišnim uvjetima koji utječu na rane stadije inćuna. U analizi je korištena metoda neuralnog plina, metoda koja je dio neuralnih mreža – algoritama strojnog učenja koje oponašaju biološke neuralne mreže.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2022/11/In-uni-2.jpg)

Foto: IZOR

Rezultati istraživanja su pokazali da u promatranom razdoblju dolazi do značajnoj pada brojnosti jajašaca i larvi inćuna, pri čemu najveći efekt ima porast saliniteta. Na brojnost također djeluje i klorofil, dok sama temperatura nema direktan utjecaj. Ali pritom se utjecaj temperature ne smije zanemariti jer zagrijavanje Jadranskog mora utječe na primarnu produkciju, a time i na brojnosti odraslih inćuna. Staništa u kojima je brojnost bila konstantna tijekom cijelog perioda istraživanja su područja poput Kvarnera i vanjske obale Dugog otoka, gdje izranjanje hladne morske vode s dna donosi na površinu nutrijente.

Ovaj rad je pokazao da su neuralne mreže izvrstan analitički alat koji nam omogućava da uspješno opišemo utjecaj okoliša na život u moru na temelju opsežnog i raznolikog skupa podataka, što je posebice bitno ako uzmemo u obzir klimatske promjene ne samo u atmosferi, već i u moru.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2022/11/In-uni-1a-1.jpg)

Foto: IZOR

Rad je dostupan **[OVDJE](https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fmars.2022.997937/full?fbclid=IwAR2BxmlfGB5VDsdJVkstGk5ClecgCZ%5FSzwRWReax1MhF-C0Sy3dUTaR0WiI&ref=morski.hr)**, a više o projektu možete pročitati [**OVDJE**](http://jadran.izor.hr/~zorica/esamar/?ref=morski.hr). 

D.G.