> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Hrvatski znanstvenici istražuju planktonske zajednice kod otočića Blitvenice i Jabuke
- URL: https://www.morski.hr/hrvatski-znanstvenici-istrazuju-planktonske-zajednice-kod-otocica-blitvenice-i-jabuke/
- Published: 2025-06-19T07:01:16.000Z
- Updated: 2025-06-19T07:16:54.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Živi svijet, Znanost, institut za oceanografiju i ribarstvo

**Razumijevanje utjecaja hidrodinamičkih procesa na planktonske zajednice doprinosi boljem shvaćanju otpornosti i održivosti morskih ekosustava, što je važno u kontekstu klimatskih promjena i upravljanja okolišem.**

Planktonski organizmi brzo reagiraju na promjene u okolišu zbog svog kratkog životnog vijeka i izravne povezanosti s fizikalno-kemijskim uvjetima mora. Budući da plankton čini osnovu morskog hranidbenog lanca i time izravno utječe na više trofičke razine poput riba, ključno je razumijevanje lokalnih ekoloških odnosa za učinkovito upravljanje morskim resursima, posebice u još nedovoljno istraženim otvorenim područjima Jadranskog mora.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/06/505380313_1619138089026797_3556482924378947287_n.jpg)

Kako bi se detaljno istražio utjecaj različitih hidrodinamičkih uvjeta na sastav i strukturu planktonskih zajednica, znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo proveli su opsežna terenska istraživanja u akvatoriju oko otočića Blitvenice i Jabuke. Uzorkovanje morske vode provedeno je na više lokacija u studenom 2020\. i svibnju 2021\. godine. Analizirani su fizikalno kemijski parametri (temperatura, salinitet, kisik, hranjive soli), planktonske zajednice (bakterioplankton, fito- i zooplankton), primarna produkcija i horizontalne struje.

U studenom 2020\. zabilježeno je pritjecanje toplije i slanije vode iz južnog Jadrana, dok je u svibnju 2021\. veći utjecaj imala rijeka Krka, što je oblikovalo fizikalno-kemijske karakteristike mora i sastav hranjivih soli. Također, u studenom je zabilježena dominacija sitnog pikoplanktona i povećana prisutnost kokolitofora na obalnim postajama, dok su u svibnju prevladavale veće fitoplanktonske stanice (nanoplankton i dijatomeje), što je pogodovalo razvoju zooplanktona, posebno račića veslonožaca (kopepoda). Povišena bakterijska proizvodnja zabilježena u svibnju rezultat je dotoka organskog materijala riječnim putem, ali i izlučivanja tvari od strane planktonskih organizama. Potpuna analiza istraživanja dostupna je u znanstvenom radu objavljenom u časopisu [Estuarine, Coastal and Shelf Science](https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0272771425002756?via%3Dihub&fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTAAYnJpZBEwWVJXUkNOb0JLN0dFQTBvYwEeerenT1P891irhgP5D1kb-rFLSskNbHP6CB%5FIj2XRzzrfza-iQvYNVDXFiOI%5Faem%5FBUbxnbZ1DVXNCJ9A9WoAxw&ref=morski.hr).

Ova istraživanja pokazuju kako epizodni riječni unosi mogu imati značajan utjecaj na razvoj nižih trofičkih razina u otvorenim dijelovima Jadrana.

Rad je u cijelosti financiran od strane [Hrvatska zaklada za znanost - Croatian Science Foundation](https://www.facebook.com/profile.php?id=61559774739659&%5F%5Fcft%5F%5F[0]=AZWvNo1DFYkbStnkaq7Di8qjlcM4bi1USBjSaqotdlflDr0JXtNYVTCM-Sh6UdLVB-km9kDrtNyebDaIImpBjD%5F5iYHxFvXPfZi%5FNKxIta-favKzvJMjUhTjRbUNuHy4Dls5yB%5FA9IPaD4gQHNCmhTAVRdQye1-fHNAoTikxuFCeyg&%5F%5Ftn%5F%5F=-]K-R) kroz projekt "Upwelling i downwelling u srednjem Jadranu ([#MAUD](https://www.facebook.com/hashtag/maud?%5F%5Feep%5F%5F=6&%5F%5Fcft%5F%5F[0]=AZWvNo1DFYkbStnkaq7Di8qjlcM4bi1USBjSaqotdlflDr0JXtNYVTCM-Sh6UdLVB-km9kDrtNyebDaIImpBjD%5F5iYHxFvXPfZi%5FNKxIta-favKzvJMjUhTjRbUNuHy4Dls5yB%5FA9IPaD4gQHNCmhTAVRdQye1-fHNAoTikxuFCeyg&%5F%5Ftn%5F%5F=%2ANK-R))".

D.G.