> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Hrvatska priprema plan za gradnju vjetroelektrana na pučini - Predstavljena studija za obnovljive izvore energije na moru - URL: https://www.morski.hr/hrvatska-priprema-plan-za-gradnju-vjetroelektrana-na-pucini-predstavljena-studija-za-obnovljive-izvore-energije-na-moru/ - Published: 2023-05-10T15:43:41.000Z - Updated: 2023-05-10T15:53:48.000Z - Author: Jurica Gašpar - Tags: Energetika, Ekologija **ZAGREB - Danas je u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu održana promocija stručne studije** **Akcijski plan za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj** **čiju su izradu pokrenuli Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) te financirala Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).** OIEH je za izradu ove studije okupio stručnjake s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, OIKON – instituta za primijenjenu ekologiju i Pokreta otoka. Ovo je prva studija u Hrvatskoj sa sveobuhvatnim pristupom obrade svih važnih segmenata za obnovljive izvore energije na moru. ### Hrvatska je odlučila da neće graditi vjetroelektrane na otocima, no na moru ih možemo sjajno iskoristi Na predstavljanju studije nazočnima se uvodno obratio državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja **Ivo Milatić:** \- Svi smo svjesni činjenice da se Hrvatska u svojim strateškim planovima opredijelila za to da naša proizvedena električna energija treba biti obnovljiva, a dodatno želimo postati izvoznici te obnovljive energije. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u protekle je dvije godine izdalo energetskih odobrenja za ukupno 2,5 GW obnovljivih projekata od kojih je 70% za solarne elektrane i tako se približavamo zadanim strateškim ciljevima. No danas smo ovdje zbog vjetroelekrana i sunčanih elektrana na moru. Hrvatska je davno odlučila da neće graditi vjetroelektrane na otocima, no na moru ih možemo sjajno iskoristi i biti još jedan korak bliže našim ciljevima. Studija je prvi korak u nizu studija, rasprava i inicijativa koje će u konačnici rezultirati izradom državnog prostornog plana za morsko područje kao glavni preduvjet za eventualnu buduću realizaciju projekta OIE na moru. U posljednjih nekoliko godina u Europi raste potreba za OIE na moru kako bi se dostigli ciljevi energetske tranzicije, naročito nakon suočavanja s visokim cijenama plina i struje zbog rata u Ukrajini. Međutim, projekti OIE na moru zbog svoje veličine i složenosti imaju znatno dulje vrijeme gradnje u usporedbi s kopnenim projektima OIE. Stoga je važno krenuti na vrijeme i istražiti najbolje mogućnosti. Poznato je da Hrvatska ima velik potencijal OIE na kopnu, a ova studija pokazuje da je velik i na moru. \- U područjima smanjenog utjecaja na okoliš identificiran je potencijal više od 25 GW vjetroelektrana na moru koje bi Hrvatsku u sljedećem desetljeću mogle pretvoriti u važnog europskog igrača u sektoru obnovljivih izvora energije. U Europi je trenutno 30 GW ukupno instaliranog kapaciteta vjetroelektrana fiksiranih za morsko dno. Kako bi se povećala europska energetska sigurnost u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju Hrvatska bi svoj potencijal na moru trebala iskoristiti što prije - rekla je u uvodnom obraćanju **Victoria Zinchuk**, direktorica EBRD-a za srednju Europu te istaknula: \- Želim zahvaliti svima koji su radili na ovom istraživanju kako bi ukazali na taj potencijal. Da bi se on realizirao potrebno je uključiti sve dionike, tako i lokalnu zajednicu, te provesti regulatorne reforme i omogućiti ulaganja. EBRD, najveći pokretač i financijer obnovljive energije u regiji, spreman je pružiti potporu Hrvatskoj kako u tehničkom tako i u financijskom obliku. ### Studija identificirala 29 000 km2 područja za obnovljive izvore energije na moru Predstavljena studija analizira postojeći okvir i uvjete za razvoj obnovljivih izvora energije na moru te predlaže akcijski plan koji bi pomogao u njihovoj provedbi. U njemu vrlo značajno mjesto ima valjana infrastruktura, kako pučinska tako i popratna kopnena. \- Hrvatska se već suočila s opterećenjem elektroenergetske mreže zbog OIE na kopnu, tako da su ulaganja u kopnenu mrežu nužna i prije i tijekom izgradnje OIE na moru. Trenutačno se razvoj odobalne mreže uglavnom razvija kao radijalna veza OIE na moru. Osim ovih jednonamjenskih rješenja u budućnosti će postojati sve veći broj dvonamjenskih rješenja koja povezuju OIE na moru s više zemalja *\-* rekao je **prof. dr. sc. Neven Duić** s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu te dodao: ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2023/05/Predstavljanje-studije-3-1.jpg) ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2023/05/Akcijski-plan-za-OIE-na-moru-knjiga-1.jpg) ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2023/05/Predstavljanje-studije--1.JPG) ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2023/05/dr-avni-tajnik-Ivo-Milati---1.jpg) \- Početna faza planiranja i razvoja pučinske infrastrukture ovisi o planovima developera, dok kasnije faze planiranja projekta treba preuzeti operator. U pogledu priključnih točaka na kopnu, glavna središta potrošnje električne energije u Hrvatskoj su u kontinentalnom dijelu zemlje, dok je većina novih kopnenih kapaciteta OIE u razvoju u južnoj Hrvatskoj. Trenutačno raspoloživi kapacitet nije prihvatljiv za velike projekte OIE na moru, tako da je nužno povećati raspoložive kapacitete za priključenja OIE s mora na kopnenu mrežu. Akcijski plan za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj locirao je područja Jadranskog mora pogodna za razvoj tehnologija obnovljivih izvora energije na moru – prvenstveno vjetroelektrana, ali i plutajućih fotonaponskih elektrana, sagledavajući pritom brojne aspekte kako bi njihov razvoj bio prihvatljiv za prirodu i okoliš. **Zoran Poljanec**, voditelj projekata u OIKON-uje u vezi toga istaknuo: \- Kako bi se maksimalno iskoristile zone za OIE na moru, predlaže se da se projekti vjetroelektrana na moru razvijaju zajedno s plutajućim fotonaponskim elektranama te da se povežu s drugim djelatnostima, kao što su proizvodnja vodika i marikultura. Uzimajući u obzir zone niskog i srednjeg utjecaja ova je studija identificirala 29 000 km2 područja za obnovljive izvore energije na moru, od čega središnji i južni dio Jadrana imaju više od 26.000 km2 potencijalno raspoloživog područja. Zbog većih dubina mora na ovom području budući razvoj fokusirao bi se na plutajuće vjetroelektrane i plutajuće fotonaponske elektrane. Ove površine naravno treba uzeti kao usmjeravajuće vrijednosti jer će se svaki pojedini zahvat obnovljivih izvora energije morati detaljno analizirati na projektnoj razini uz sveobuhvatna istraživanja i praćenja stanja morskog okoliša. Ovaj plan vrijedan je temelj za buduće planiranje i identifikaciju područja prikladnih za korištenje tehnologija obnovljivih izvora energije u Jadranskom moru, utirući put održivom rastu i zelenijoj budućnosti. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2023/05/Maja-Juri-i--.jpg) ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2023/05/Victoria-Zinchuk-1.jpg) ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2023/05/prof.-dr.-sc.-Neven-Dui--.jpg) ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2023/05/Zoran-Poljanec.jpg) ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2023/05/S-predstavljanja-studije-1.jpg) ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2023/05/Maja-Pokrovac.jpg) ### Sektor brodogradnje preusmjeriti u proizvodnju vjetroagregata Da je održivi rast izuzetno važan te da ga treba imati na umu prilikom planiranja i razvijanja projekata na moru potvrdila je i **Maja Jurišić,** predsjednica Pokreta otoka,naglašavajući pri tome potrebu uključivanja lokalnih zajednica: \- Razvoj projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je neupitan, pitanje je načina na koji ćemo svi zajedno sudjelovati u razvojnom procesu. Hrvatska ima potencijal za proizvodnju obnovljivih izvora energije na kopnu i moru, ali treba ih koristiti na održiviji način. Naime, osim financijskog benefita, koji nam je na žalost često primaran i jedino bitan, nužno je sagledati širi utjecaj poslovnih i svakodnevnih aktivnosti te u kalkulacije i planove, uz okolišne studije i analize, uključiti građane, lokalne zajednice i poslove na koji će razvoj ovakvih projekata imati utjecaj. Uključivanje svih dionika na transparentan i inkluzivan način je jednako ključno za postizanje nacionalnih prioriteta kao i uzimanje u obzir ekoloških i društvenih utjecaja te sveukupan doprinos održivom gospodarskom razvoju. Akcijskim planom za razvoj OIE projekata na moru, istraženi su postojeći modeli razvoja i uključivanja zajednica u Europi te predložene strategije i alati za edukaciju, razvoj poslovnih modela i jačanje suradnji. Prepoznavanje važnosti uključivanja svih dionika temelj je uspješnog razvoja OIE bez obzira jesu li u pitanju projekti na kopnu ili moru. OIEH je svojom kontinuiranom suradnjom s EBRD-om dokazao da uvijek pristupa ozbiljno i s uvažavanjem svih segmenata pri razvoju svakog novog megavata obnovljive energije. **Maja Pokrovac,** direktorica OIEH,na kraju predstavljanja Akcijskog plana za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj istaknula je: \- Povećanje OIE na moru moguće je iskoristiti za rast nacionalnog gospodarstva. Brojne hrvatske tvrtke već su ostvarile suradnju sa znanstvenom i akademskom zajednicom na području proizvodnje opreme, instalacija i drugih komponenti za OIE na kopnu. Tako bi se, primjerice, u budućnosti sektor brodogradnje mogao povezati s razvojem OIE na moru jer hrvatska brodogradilišta imaju proizvodne kapacitete koji mogu podržati gradnju i montažu vjetroagregata na moru. Da bi OIE na moru dosegli puni zamah i učinkovitost uz niže troškove i smanjeni utjecaj na okoliš, potrebno je provoditi daljnja istraživanja i razvoj inovacija. Ponosni smo što su u izradi ove studije sudjelovali stručnjaci Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, OIKON – instituta za primijenjenu ekologiju i Pokreta otoka te svojim znanjem doprinijeli ovom istraživanju. OIEH uvijek naglašava kako Hrvatska može postići ciljeve energetske samodostatnosti, a megavati vjetroelektrana i fotonaponskih elektrana na moru sigurno mogu doprinijeti tome. Ova studija pokazat će kako to učiniti na najbolji način. Rezultat dosadašnje suradnje EBRD i OIEH su tri izrađene studije. Pri kraju je i izrada četvrte, Studije o potencijalu korištenja sunčeve energije u sektoru poljoprivrede i slatkovodne akvakulture te projekt na temu edukacije za radna mjesta u sektoru sunčanih elektrana. D.G.