> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Hrvatska među zemljama s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja
- URL: https://www.morski.hr/hrvatska-medu-zemljama-s-najvecim-kumulativnim-udjelom-steta-od-ekstremnih-vremenskih-i-klimatskih-dogadaja/
- Published: 2024-01-16T08:08:11.000Z
- Updated: 2024-01-16T08:08:11.000Z
- Author: Ivelina Gašpar
- Tags: Klimatske promjene

**Republika Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP), navodi se u izvješću Europske agencije za okoliš (EEA),** 

Kao posljedica, predviđaju se sve češći događaji koji će premašivati pragove utvrđene u nacrtima projekata. Navedeno će smanjiti raspon između „rada u normalnim uvjetima“ i kritičnih pragova utvrđenih za projekte. To može rezultirati manjom učinkovitošću opreme i ograničiti prostor za dozvoljena odstupanja, prije nego što postane nužno primijeniti drastične mjere na području upravljanja, poput smanjenja opsega ili brzine rada, prenosi portal [Klimatske promjene.](https://klimatskepromjene.hr/procjena-otpornosti-na-klimatske-promjene/?ref=morski.hr)

Kako bi se ublažio utjecaj i ojačala otpornost na klimatske promjene, EU projekti sufinancirani iz EU fondova 2021.-2027\. i NPOO-a moraju biti usklađeni s odredbama EU taksonomije i pripadajućih propisa te Europskim zelenim planom.

Obnova javne kulturne infrastrukture jedan je od takvih aktivnih poziva objavljen od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u kojem se dodjeljuje do 6 milijuna eura bespovratnih sredstava po pojedinom prijavljenom projektu. U sklopu poziva, potencijalni prijavitelji trebaju imati provedenu procjenu rizika od klimatskih promjena i ranjivosti. Procjena služi kao podrška nositeljima projekata za razvoj infrastrukture i materijalne imovine kako bi se utvrdili koraci potrebni za jačanje otpornosti investicijskih projekata na klimatske promjene. Osim toga, prikazuje način integracije izazova otpornosti u poznate metode procjene životnog ciklusa projekata koje koriste nositelji razvoja projekata.

Postupak procjene otpornosti izrađuje se u skladu s Tehničkim smjernicama za pripremu infrastrukture za klimatske promjene u razdoblju 2021.–2027., a provodi se u dvije faze: pregled ublažavanja klimatskih promjena i prilagodba klimatskim promjenama (pregled otpornosti i priprema za otpornost na klimatske promjene).

**Ublažavanje klimatskih promjena** \- Utvrđuje se radi li se o projektu s visokim ugljičnim otiskom tj. s razinom emisija stakleničkih plinova koja bi zahtijevala provedbu detaljne analize ublažavanja klimatskih promjena.

**Prilagodba klimatskim promjenama** \- Identificiraju se relevantne klimatske nepogode na temelju kojih se izrađuje analiza ranjivosti na osnovu predviđenih klimatskih promjena.

SENSUM izrađuje Analize otpornosti infrastrukture na klimatske promjene. Klimatski rezultati koji se koriste u izradi dokumenta dobivaju se preko platforme CLIMATIG. Platforma koristi razvijeni digitalni alat za procjenu klimatskih prijetnji na odabranoj geolokaciji. CLIMATIG prikazuje izloženost određene lokacije za 8 klimatskih prijetnji – suše, poplave rijeka, podizanja razine mora, jaki vjetar, požari i ekstremno visoke temperature, koristeći modeliranje, strojno učenje te stručnost visokoobrazovanog kadra zaposlenih, pišu [Klimatske promjene.](https://klimatskepromjene.hr/procjena-otpornosti-na-klimatske-promjene/?ref=morski.hr)

I.N.