> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Hrvatska je prije 33 godine međunarodno priznata, to još nisu napravile četiri države
- URL: https://www.morski.hr/hrvatska-je-prije-33-godine-medunarodno-priznata-to-jos-nisu-napravile-cetiri-drzave/
- Published: 2025-01-15T07:39:05.000Z
- Updated: 2025-01-15T07:39:05.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Vijesti iz povijesti

**Prije 33 godine Hrvatsku su priznale članice Europske unije, a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15\. siječnja i diplomatske odnose s Hrvatskom, koja je istog datuma 1998\. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.**

Kada je Hrvatska 15\. siječnja 1992\. postala međunarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godina poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman naciji je poručio: “Današnji dan – 15\. siječnja 1992\. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana.” Svojim je suradnicima rekao: “Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države.”

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25\. lipnja 1991\. Toga se dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale.

Usporedno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su tijekom 1991\. priznale Hrvatsku iako tada ni one same nisu bile međunarodno priznate. Prva je od njih to učinila Litva 30\. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina 11\. prosinca, te Latvija 14\. prosinca i Estonija 31\. prosinca.

### **Island – prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku**

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19\. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15\. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13\. siječnja 1992\. Hrvatsku je priznao Vatikan. Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20\. prosinca 1991\. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3\. listopada 1991\. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske.

Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino. Nakon toga, 15\. siječnja 1992\. slijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.

Do kraja siječnja 1992\. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija. Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17\. veljače), Japana (17\. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7\. travnja), Izraela (16\. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27\. travnja).

Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15\. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16\. travnja 1992.). Hrvatska je 22\. svibnja 1992\. postala i članica Ujedinjenih naroda, a 1\. srpnja 2013\. i 28\. članica EU-a.

### **Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15\. siječnja 1998.**

Istoga datuma, 15\. siječnja, ali 1998\. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12\. studenoga 1995\. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja razorenih u velikosrpskoj agresiji, te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne Vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske “Bljesak” (počela 1\. svibnja) i “Oluja” (počela 5\. kolovoza 1995.). Operacijom “Bljesak” oslobođena je zapadna Slavonija, a u “Oluji” je oslobođen Knin, te najveći dio okupiranoga hrvatskog teritorija.

Od 14\. svibnja 2021\. godine kada je Hrvatsku priznao Burundi, Južni Sudan priznao je 16\. studenog iste godine, Somalija 4\. veljače 2022., a Srednjoafrička Republika i Togo 18\. rujna 2023\. godine posljednje su zemlje koje su Republici Hrvatskoj uputile priznanje. 

Hrvatsku danas nisu priznale još četiri zemlje, to su Butan, Liberija, Tonga i Niger.

Hina / D.G.