> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Hoće li američko nećkanje oko novih LNG projekata naštetiti Europi?
- URL: https://www.morski.hr/hoce-li-americko-neckanje-oko-novih-lng-projekata-nastetiti-europi/
- Published: 2024-03-05T08:54:45.000Z
- Updated: 2024-03-05T08:54:45.000Z
- Author: Ivelina Gašpar
- Tags: LNG, LNG terminal

**Europska industrija uzdrmana je zbog visokih cijena plina, a čini se da velik dio buduće potražnje nije pokriven dugoročnim ugovorima za kupnju LNG-ja.**

Javnost je iznenadila odluka američkog predsjednika Joe Bidena da privremeno zaustavi nove projekte u izvozu plina putem LNG terminala na obali Atlantika. Pravo pitanje je može li to naštetiti Europi, u kojoj se od veljače 2022\. i ruske invazije na Ukrajinu, energetska situacija dramatično promijenila. EU je više nego ikad osvijestio da je potrebno smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, uz sigurne i raznolike izvore energije, međutim iako je rast obnovljivaca evidentan, plin i dalje ostaje energent br. 1, prenosi portal [Energetika.](https://www.energetika-net.com/res-publica/moze-li-americko-neckanje-oko-novih-lng-projekata-nastetiti-europi?ref=morski.hr)

Najveći svjetski trgovac LNG-jem, Shell Energy, upozorava da Europa još nije dugoročnim ugovorima pokrila buduću potražnju za plinom, a jaz iznosi znatnih 50- 70 mil. t. godišnje, u odnosu na današnji godišnji uvoz od cca 167 mil. t. godišnje. Tu korisnu procjenu treba uzeti sa zrnom soli, jer dolazi od Shella, kojem je cilj prodati što više plina.

### Tokovi plavog goriva su se promijenili

Prije rata, pandemijske 2021\. 41% plina uvezenog u Europsku uniju došlo je putem plinovoda iz Rusije, 40% od ostalih dobavljača plinovodima, a 19% činio je ukapljeni prirodni plin (LNG). Ubrzo su se brojke promijenile, sve više u korist uvoznom LNG-ju.

Kao odgovor na rat i sankcije uvedene Rusiji u svibnju 2022\. Europska komisija pokrenula je plan REPowerEU kako bi pomogla zemljama uštedjeti energiju, potaknuti primjenu obnovljivih izvora i diversificirati opskrbu energijom. Energetski miks nije se bitnije promijenio u Europi, koja je i dalje snažno uvisna o uvoznom plinu, jer iz vlastitih izvora može zadovoljiti tek 10% potreba, s tendencijom pada koji se nastoji usporiti istražnim i proizvodnim aktivnostima u Sjevernom moru i Crnom moru. Prema REPower EU EU je dogovorila da će smanjiti potrošnju plina za 15% između kolovoza 2022\. i ožujka 2024.

Europska potražnja za plinom u posljednje dvije godine značajno je opala, uglavnom zbog politika REPowerEU, programa energetske učinkovitosti, povećanja proizvodnje zelene energije i upravljanja potrošnjom, ali napose zbog velikog pada industrijske proizvodnje, koje je rezultirala manjom potrošnjom plina. U 2022\. prema podacima Međunarodne plinske unije ukupna potražnja za plinom u Europi pala je za nevjerojatnih 12%, uz rast uvoza LNG-a za 69%, na rekordnih 125 mil. tona (sa 105 mlrd. m3 2021\. na 167 mlrd. m3 2022.). Potražnja se nije oporavila, već je ostala na istoj razini i 2023.

Godine 2022\. 9% uvoza plina u EU došlo je plinovodom iz Rusije, 40% od ostalih dobavljača plinovoda i 41% od LNG-a. Već godinu kasnije, 2023\. 41% plina činio je uvozni LNG-a, kada je udio ruskog plina na tržištu pao na 15%, prema podacima Kplera i Eurostata.

Zanimljiv je i svježi podatak Eurostata - u rujnu 2023\. količina prirodnog plina uvezenog iz Rusije iznosila je 44% u odnosu na siječanj 2021\. Međutim, zbog značajnog rasta cijene plina u prethodnom periodu, vrijednost znatno manjih količina ruskog plina u istom razdoblju pala je za bijednih 3 %. To objašnjava zašto je odmak od Rusije, koja je desetljećima osiguravala obilje plavog goriva po konkurentnoj cijeni, dovele do velike devastacije europskog gospodarstva i faktički dokinule ionako fragilni gospodarski rast.

### Nema industrijske grane koja nije posrnula

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA) europska industrija je 2022\. potrošila čak 20% manje plina nego prethodne godine, koja nije bila obilježena oporavkom od pandemije. Rez je bio dramatičan i potrošnja se uglavnom nije oporavila. Industrija gnojiva odgovorna je za više od polovice smanjenja proizvodnje. Prema Međunarodnoj udruzi za gnojiva, oko 70 % proizvodnih kapaciteta amonijaka u EU-u nije bilo u pogonu u kolovozu 2022., a oko 40 % još uvijek nije ponovno pokrenuto u listopadu 2022.

Također je došlo do smanjenja proizvodnje u sektoru proizvodnje čelika i aluminija, gdje su visoke cijene plina i cijene električne energije dovele do pada proizvodnje od 10% u prvih deset mjeseci 2022\. u usporedbi s istim razdobljem 2021\. Manje je prirodnog plina potrošeno i u proizvodnji cementa, stakla, keramike, hrane i strojeva, iako je to većinom zbog poboljšanja energetske učinkovitosti i promjene goriva. Loš trend se nastavio pa je tako prema podacima think-tanka Bruegela potražnja za plinom u EU lani bila 19% ispod prosjeka 2019.-2021., a pad je bio podjednak u industriji i energetskom sektoru, kao i u potrošnji kućanstava.

Hrvatska nije ostala iznimka. U 2022\. u odnosu na prosjek 2019.-2021\. prosječan pad domaće potrošnje plina ukupno je iznosio 19%. Industrija i kućanstva potrošile su u prosjeku 28% manje plina, međutim, potrošnja plina u energetskom sektoru rasla je istodobno 23%. Zatim je krenuo blagi oporavak, ali još uvijek dalako od predpandemijskih godina. U periodu siječanj-studeni 2023\. u Hrvatskoj je u odnosu na referentni prosjek zabilježen pad potrošnje za 13%: u industriji i kućanstvima potrošnja je pala za 23%, dok je potrošnja u energetskom sektoru rasla za 35%. Jednak, loš trend bilježe sve EU članice.

Cijeli tekst pročitajte [OVDJE.](https://www.energetika-net.com/res-publica/moze-li-americko-neckanje-oko-novih-lng-projekata-nastetiti-europi?ref=morski.hr)

I.N.