Golf tereni uz Prukljansko jezero dovest će njegov jedinstveni ekosustav u opasnost

Uz zaštićeno Prukljansko jezero na rijeci Krki trebao bi se graditi veliki kompleks s golfskim terenima, hotelom i luksuznim vilama te marinom! I dok u skradinskoj gradskoj upravi ističu financijske blagodati projekta vrijednog više milijarda kuna, znanstvenici upozoravaju na moguće štetne posljedice za jedinstven i dosad netaknut ekosustav.

Prukljansko jezero dragulj je donjeg toka rijeke Krke i susjed istoimena nacionalnog parka.

– Ovo područje zaštićeno je u kategoriji rezervata prirodnih predjela još 1968. godine, radi svoje iznimne bioraznolikosti – govori Anita Babačić Ajduk, ravnateljica JU Priroda Šibensko-kninske županije.

Danas je to zaštićeni krajobraz i dio europske ekološke mreže.

– U Natura 2000 staništu zabilježeno je preko 100 ptičjih vrsta. A u našim monitorinzima imali smo preko 700 biljnih vrsta. Znači jedna iznimno velika bioraznolikost – dodaje Babačić Ajduk za HRT.

Jedinstveni ekosustav

I pod vodom se krije – jedinstveni ekosustav u Hrvatskoj!

– Ne postoji područje sa sastavom organizama i s bogatstvom nekih vrsta takvo kao što je ovo. Prvo imamo organizme koji žive samo tamo. Na primjer jedan žarnjak – veretillum cynomorium – koji je organizam cjevastog izgleda, dužine nekih pola metra do 75 centimetara, koji na muljevitom dnu gradi vrlo gusta naselja. Možemo ga naći samo tamo – kaže Ante Žuljević, Institut za oceanografiju i ribarstvo Split.

I baš su ovdje prije 20 godina potencijalni strani ulagači poželjeli – igrati golf! Pa je teren za golf uvršten u županijski Prostorni plan još 2002. Ulagači su ubrzo nestali, no izgradnja terena ostala je u planu – do danas! Ucrtan na netaknutom kršu – većinom u državnom vlasništvu. Međunarodnim je natječajem Vlada lani došla do novih investitora.

– Sve procjene idu u smjeru nekih 300-injak pa do 400 milijuna eura! I ne treba govoriti koji su pozitivni efekti takve investicije na lokalno gospodarstvo – od mogućnosti zapošljavanja većeg broja ljudi, od činjenice da takve investicije za sebe vežu iznimno velike benefite za lokalni proračun – kroz komunalni doprinos, komunalne naknade, kroz porez na potrošnju. A i kroz zapošljavanje odnosno porez na dohodak – nabraja Antonijo Brajković, gradonačelnik Skradina.

Struka tvrdi: Prostorni plan već sadržava velika ograničenja

Vrtoglava vrijednost tog projekta na Prukljanu upućuje na dalekosežniji zahvat i otisak u prostoru od puke preobrazbe netaknutog krša u travnato prostranstvo s 18 + 9 rupa.

– Tih otprilike 200 hektara su podijeljene u dvije zone: T zonu, koja je nešto manja – ona iznosi 30 hektara. Na njoj je predviđena gradnja hotela, sukladno našem planu, do 1.500 ležajeva. A na preostalom dijelu… Preostali dio je takozvana RGT zona – od 160 hektara – na kojoj su predviđeni golf tereni. I na tih 160 hektara otprilike je i predviđeno 15 hektara za gradnju smještajnih kapaciteta. Prije svega turističkih vila. Uzmimo da svaka vila može imati prostor od 1000 do 2000 kvadratnih metara – tu može biti stotinjak takvih vila – govori Brajković.

Ekološki aktivisti povlače paralelu s projektom izgradnje golfskog terena na dubrovačkom Srđu.

– Simptomatično je da se uvijek biraju najbolje lokacije za izgradnju tih golf terena. I to redom lokacije gdje inače, po svim drugim pravilima, bila zabranjena ikakva gradnja. Dakle, golf je tu samo jedan način kako izgurati megalomansku izgradnju, gdje inače po nikakvim drugim pravilima ne bi bila dopuštena – kaže Enes Ćerimagić, potpredsjednik Zelene akcije.

Država je s ulagačima potpisala ugovor o realizaciji projekta. Dio zemljišta im prodaje, dio daje u najam na 99 godina te u koncesiju. I tek nakon što stranci postanu vlasnici i korisnici zaštićene prukljanske prirode – slijedi izrada Studije utjecaja projekta na okoliš!

– Zakonski slijed je takav da investitor mora imati pravni interes na nekom području, da bi krenuo u daljnje ishođenje dokumentacije, pa tako i studije utjecaja na okoliš, izrade idejnog projekta i dalje onda ishodovanje svih dozvola za građenje. Takav je jednostavno zakonski niz. Pa vjerojatno ga treba mijenjati – kaže Sanja Slavica Matešić, pročelnica županijskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove.

No struka tvrdi – sam Prostorni plan već sadržava velika ograničenja.

– Zahvatom se ne smije bitno mijenjati topografija samog terena. Postavljeno je niz ograničenja kod korištenja vode iz vodoopskrbe. Odnosno zabranjeno je koristiti vodu iz vodoopskrbe za navodnjavanje golf terena. Investitor u budućnosti će morati sam osigurati vodu za navodnjavanje. Također, morat će imati zatvoreni sustav odvodnje – svih oborinskih, drenažnih voda na cijelom području golfa. Neće smjeti graditi unutar 25 metara od obalne crte, kaže Sanja Slavica Matešić.

Kako ne narušiti krajobraz izgradnjom hotela i 100 vila?

Zanimljiva je to zadaća za buduće projektante: ne narušiti krajobraz izgradnjom hotela i 100 vila. No, ipak će se graditi i na obalnoj crti.

– Dobiva se koncesija, ako se ne varam, na 50 godina za privezište u funkciji zone. Jer radi se o turizmu koji je zapravo dodana vrijednost, koji privlači klijentelu veće platežne moći. I gotovo da je nemoguće zamisliti jednu takvu investiciju, na takvoj lokaciji – uz jezero, praktički uz more – bez marine, kaže Brajković.

Golfski se teren, stoji u Prostornom planu, mora izmaknuti izvan osobito vrijednih poljoprivrednih područja. No prvi susjed budućeg kompleksa – plantaža je obitelji umirovljenog generala.

– Na 30 hektara imam posađenih 4.200 bajama, 1.000 maslina. Još imam posaditi 3,5 hektara da zaokružim cjelinu. Ovo nam je obiteljski projekt u koji svi vjerujemo i veselimo se svakom malom napretku koji ostvarimo. Mi smo od početka išli na to da ćemo imati ekološku proizvodnju – kaže Ivan Beneta, vlasnik plantaže za ekološki uzgoj.

Pa su djevičansku prirodu Prukljana kultivirali po vrlo strogim uvjetima! Umjesto netaknutog krša, u susjedstvu će im sada biti teren za golf.

– Mogu gledati na taj projekt s ekonomske strane i reći – Uf, fino! Možda ću moći plasirati dio proizvoda visokoj razini gostiju i jednom zahtjevnom turizmu više klase. S druge strane, apsolutno da se to pitanje može kositi s ekološkim pristupom, koji ja imam na ovoj – govori Ivan Beneta.

– U slučaju korištenja sredstava za kemijsko tretiranje površina golf terena…Kad bi meni možda mogla doći neka količina do plantaže i zagaditi mi. Preko lista se to može otkriti poslije, u nekim inspekcijama ekološkim, koje meni uzimaju uzorke – dodaje Beneta.

Upravo tretiranje kemikalijama jedan je od glavnih argumenata protivnika izgradnje golfskog terena na Prukljanu. Koristeći se podacima sa sličnih kompleksa, šibenski je vijećnik izračunao godišnju količinu.

– Za ovo područje bi trebalo 120 tona kemijskih sredstava, što mislim da je suludo uopće na takva način raspravljati jer ta kemijska sredstva ne zadržavaju se u samome tlu, nego praktički ulaze opet u pore u ovaj krševiti kraj i to ćemo mi sve osjetiti na Prokljanskom jezeru, da ne kažem cijelom toku rijeke Krke – kaže Rikard Marenzi, vijećnik Nezavisne liste Stipe Petrine u GV Šibenika.

Nesagledive posljedice

Čuvari prirode pak strahuju – imalo bi to nesagledive posljedice!

– Jedan od problema koji bi se tu mogao dogoditi je takozvana eutrofikacija. Ako unosimo hranjive soli, doći će do razvoja fitoplanktona, zooplanktona. I na kraju, ti organizmi kad uginu, tonu na morsko dno – može doći do takozvane anoksije – nedostatka kisika Ako dođe do nedostatka kisika na morskom dnu, uginut će većina organizama. Potencijalno mnoge vrste bi izumrle zato jer bi se promijenili ekološki uvjeti u tom vrlo, vrlo nježno balansiranom ekosustavu, gdje ti organizmi zauzimaju točno određena područja dubinska koja im apsolutno odgovaraju – samo tu! Znači, male promjene utjecale bi drastično na ekosustav – upozorava Ante Žuljević.

– Znamo da golf teren treba puno umjetnih gnojiva i herbicida, koji će ubiti sve druge biljke samo da ostane trava. I to je dosta teško spriječiti da ulazi u estuarij i mislim da bi se to dodatno negativno odrazilo – kako na sam zaštićeni okoliš i na prirodu u njemu, tako i na velika uzgajališta dagnji koja su smještena nizvodno – kaže Neven Cukrov, Institut “Ruđer Bošković”, postaja Šibenik.

– Imamo školjku koja se hrani tako da filtrira vodu. Sve što se u vodi nalazi, ta školjka filtrira. I sad ako imamo nekakve pesticide ili neke kemikalije ili slično nešto što se može koristiti u takvim nekim lokacijama i investicijama kao što je golf, mogu se stvoriti problemi. Opet kažem, možda i neće, ali moramo biti oprezni jer takvo nešto može nama napraviti totalnu štetu i da jednostavno se uopće više ne možemo baviti ovim našim poslom – kaže Matija Bumbak.

– Možda za spomenuti je i da te školjke, koje se uzgajaju, su ovdje oduvijek. Znači da su one same odredile da im je ovdje dobar ambijent za njihov život. Ne možemo ići u realizaciju golf terena i govorit da smo za neku zelenu agendu i zelenu politiku. Na ovakvim slučajevima padaju sve maske! Ovdje se radi prije svega o oduzimanju prirodnih vrijednosti. Radi se o grabeži resursa – dakle zajedničkih resursa: prostora, vode, prirodnih bogatstava. I mislim da bi u svakom slučaju trebalo zaustaviti taj projekt, prije nego što on odmakne u neku fazu u kojoj bi šteta nastala – kaže Enes Ćerimagić, potpredsjednik Zelene akcije.

Z.G.