> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Gdje nam je nestala granica na moru?
- URL: https://www.morski.hr/gdje-nam-je-nestala-granica-na-moru/
- Published: 2018-11-18T20:48:15.000Z
- Updated: 2018-11-19T20:35:56.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Dubrovnik, Elafiti, Pelješac i Korčula, Podvelebitsko područje, Šibenik, Šibenski arhipelag, Split, granica, Italija, obalna straža, Republika Hrvatska, Brijuni i Kvarner, Istra, Rijeka

**Ljudi od mora zasigurno konzultiraju i tehnologiju koja im omogućuje sigurniju plovidbu, vremensku prognozu, jata riba… Zasigurno su jedne od najkorištenijih aplikacija među pomorcima i ribarima one koje prate pozicije brodova, zahvaljujući uređajima za identifikaciju. Zanimljivo je kako na nekolicini tih aplikacija hrvatske granice na moru odnedavno jednostavno – nema. I tu sad tek stvari postaju zanimljive…**

Morski.hr je u više navrata pisao o kontinuiranim upadima talijanskih ribarskih brodova u hrvatsko teritorijalno more. Nakon posljednjeg članka “**[TKO ČUVA NAŠE MORE? Pitali smo četiri ministarstva i dobili zanimljive odgovore](https://www.morski.hr/tko-cuva-nase-more-pitali-smo-4-ministarstva-i-dobili-zanimljive-odgovore/)**” u kojem su nas ministarstva poljoprivrede, mora, obrane i policije redom upućivala na ono drugo ministarstvo u nekom segmentu priče, shvatili smo da je čuvanje našeg mora, najblaže rečeno – komplicirano.

![](undefined)

Photo: Screenshot/Vesselfinder

No s obzirom da su talijanski ribarski brodovi doslovno plovili unutar naših voda, a prema sustavu automatske identifikacije plovila (pojašnjenje slijedi u nastavku teksta), moglo se vidjeti od kud idu, kojom brzinom i o kojem brodu se radi, poslali smo upite odgovornima. U nekim situacijama brodovi Hrvatske obalne straže nisu bili niti blizu mjesta događaja, dok su u drugima (a jednog smo i detektirali) bili tek nekoliko NM udaljeni i to na vezu u luci. Taj blagi odnos prema susjedima čudi s obzirom na činjenicu da hrvatski ribari ne idu ni blizu talijanske granice!

**Nekoliko dana nakon objavljivanja našeg članka, na dvije aplikacije koje se najčešće upotrebljavaju u pomorskom svijetu, [Vesselfinder](https://www.vesselfinder.com/?ref=morski.hr) i [Marinetraffic](https://www.marinetraffic.com/en/ais/home/centerx:14.6/centery:44.0/zoom:8?ref=morski.hr) s virtualne karte nestala je hrvatska pomorska granica.**

Slučajno ili ne, nikako ne možemo niti želimo tvrditi, no činjenica je da je trenutno putem te dvije aplikacije nemoguće precizno utvrditi je li i koliko talijanski ili neki drugi brod u ilegalnom ulasku u hrvatske teritorijalne vode, ilegalnom ribolovu ili bilo čemu što se kosi sa zakonima ove zemlje ili međunarodnim pravima mora. Srećom, postoje i druge, iako manje poznate aplikacije koje se s miminumom informatičkog znanja mogu koristiti, ali svakako iznad glave ostaje veliki znak upitnika.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2018/02/Vessel-ribarice.jpg)

Photo: Screenshot/Vesselfinder

#### **Što je AIS i tko ga mora imati?**

**Automatski identifikacijski sustav (Automatic Identification System)** ili **AIS** je sustav za obalno kratkodometno praćenje brodova i pomorskog prometa. Njime brodovi međusobno razmjenjuju podatke (zastava broda, vrsta, status, brzina, smjer, dužina i širina broda, gaz, destinacija, vrijeme). Također, brodovi i s lukama razmjenjuju ovakve podatke. Osim brodovima i lukama, AIS je dostupan i svakom korisniku interneta, na 17 jezika među kojima je i hrvatski.

AIS se počeo koristiti već krajem 20\. stoljeća, a Međunarodna pomorska organizacija danas zahtijeva da svaki brod mase iznad 30 tona treba imati ugrađen AIS, kao i svaki putnički brod. AIS je zasada ugrađen na 40 000 plovila. Osim za razmjenu podataka, ovaj sustav vrlo dobro služi i za izbjegavanje sudara.

Prema podacima Ministarstva mora, u 2005\. i 2006\. godini realizirana je izgradnja prve faze pomorskog obalnog sustava automatske identifikacije brodova (AIS), te je isti dovršen u studenom 2008\. godine. U 2005\. postavljen je i pušten u rad AIS kontrolni centar u Rijeci i AIS bazna postaja „Vis“, a u 2006\. godini postavljene i puštene u rad 3 AIS bazne postaje „Savudrija“, „Brijuni“ i “Susak“ čime je postignuta ukupna pokrivenost teritorijalnog mora i ZERP-a od 60% dok unutarnje morske vode time nisu značajno pokrivene. Ukupna vrijednost ove faze ASI sustava iznosila je 6.149.401,40 kuna.

Kroz drugu fazu izgradnje 13 baznih AIS stanica uzduž hrvatske obale i na otocima postiže se kompletiranje sustava i 100%-tna pokrivenost unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i ZERP-a. Nabavu, postavljanje i puštanje u rad 13 AIS obalnih baznih postaja uzduž obale i na otocima u vrijednosti 735.201, 28 Eura. AIS sustav financiran je sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Sustav automatske identifikacije brodova danas u redovnim poslovima koriste sva tijela državne uprave s nadležnošću na moru.

D.G.