> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Francuski mediji istražuju priče Morskog HR o novoj agresiji na Hrvatsku: "Ostat će bez najljepših plaža, teška mehanizacija uništila obalu!" - URL: https://www.morski.hr/francuski-mediji-istrazuju-price-morskog-hr-o-novoj-agresiji-na-hrvatsku-ostat-ce-bez-najljepsih-plaza-teska-mehanizacija-unistila-obalu/ - Published: 2025-06-01T14:08:52.000Z - Updated: 2025-06-01T14:56:43.000Z - Author: Jurica Gašpar - Tags: Devastacija obale, Pomorsko dobro **Sa svojom razvedenom obalom, kristalnim morem i više od tisuću uvala i otoka, Hrvatska je posljednjih godina doživjela turistički procvat. Samo prošle godine posjetilo ju je više od 20 milijuna ljudi, piše francuska agencija AFP, koja u svojim saznanjima citira podatke koje je u svojim člancima objavljivao Morski HR.** No, stručnjake zabrinjava utjecaj turizma na morski život i okoliš na gotovo 6000 kilometara dugoj obali. Plaža Sakarun na Dugom otoku često se naziva "hrvatskim Karibima". Turistički brodovi sidre se u tirkiznim vodama zaljeva i kreću se prema njegovu bijelom pijesku, prenosi [France24](https://www.france24.com/en/live-news/20250530-booming-tourism-takes-its-toll-on-croatia-s-coast?ref=morski.hr). ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/06/Pla--a-Sakarun-Dugi-otok---Depositphotos_283808734_L.jpg) Plaža Sakarun - Dugi otok, Foto: Depositphotos Neki su se posjetitelji, međutim, žalili na neuglednu posidoniju, tamnu mediteransku morsku travu na obali, što je dovelo do njezina uklanjanja. Teška mehanizacija također je uklonila i sediment, što je rezultiralo postupnim nestankom pješčane plaže u posljednjem desetljeću. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/06/sunce_uredba_lokrum_posidonija.jpg) ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/06/Razrovana_posidonija-1024x768.jpg) Lijevo je zdravo polje posidonije, a desno je nepovratno uništeno područje. Posidonija zadržava pijesak na plažama i bez šume posidonije, neće biti ni pijeska - Foto: Udruga Sunce ### Hrvatska ima mali broj pješčanih i šljunčanih plaža Većina hrvatskih plaža je stjenovita i nama puno onih pješčanih. \- Nemamo puno pješčanih plaža pa je važno da se pijesak koji imamo zaštiti - rekla je geologinja **Kristina Pikelj** s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 2021\. godine pokrenula je projekt praćenja situacije na Sakarunu i edukacije lokalnog stanovništva i turista o vitalnoj ulozi koju igraju takozvana „pluća mora“. Posidonija, važno skladište ugljika i proizvođač kisika, ključna je za usporavanje učinaka klimatskih promjena, a ujedno je i vitalna za morska staništa i štiti plaže od erozije. **Marija Meklav**, jedna od tri studentice koje su sudjelovale u projektu očuvanja posidonije u Sakarunu, kazala je: \- Pokušavamo podići svijest javnosti i nešto postići izravno kroz terenski i laboratorijski rad. Naša generacija može nešto postići u tom pogled - rekla je 24-godišnjakinja. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/06/Pla--a-Sakarun---Dugi-otok---Depositphotos_283808010_L.jpg) Plaža Sakarun - Dugi otok ### Lokalni agresori i umjetne plaže S porastom broja turista, lokalne vlasti za njih proširuju plaže. Na nekim lokacijama provedeno je takozvano dohranjivanje plaža - dodavanje sedimenta za sanaciju prirodne erozije. No, ta se tehnika koristila i za prekrivanje prirodnih stjenovitih dijelova šljunkom. Tijekom zime more ga odnosi, što znači da se skupi proces mora ponavljati svake sezone. **Dalibor Carević** s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu rekao je da je na mjestima poput Primoštena, često nazivanog "gradom plaža", ta praksa otišla predaleko. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/06/bager-vodice-1--1--2.jpg) ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/06/BAGERI-SEVID-21.jpg) ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/06/Kolo-ep-radovi-riva-7-bager-pomorsko-dobro-e1614150709372.jpg) ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/06/Bager-Raslina---Grad---ibenik.jpg) Stručnjaci su više puta upozoravali na uklanjanje stotina metara stijena duž jedne od središnjih plaža. Stijene su mljevene i pomiješane s kamenjem iz kamenoloma kako bi se napravila umjetna šljunčana plaža koja je otvorena 2011\. godine, a proces se ponavlja svake godine. Satelitske snimke pokazuju da se obala na plaži Mala Raduča pomaknula za oko 20 metara prema moru u manje od desetljeća, prenosi AFP p[odatke iz članka Morskog HR iz svibnja 2024\. godine](https://www.morski.hr/samljevena-obala-u-primostenu-se-siri-dr-carevic-petrina-svi-lazu/). [SAMLJEVENA OBALA U PRIMOŠTENU SE ŠIRI Dr. Carević: “Obalna linija je pomaknuta 20 metara!” - Petrina: “Svi lažu!”PRIMOŠTEN - Mala Raduča u Primoštenu bila je manja plaža, koja je 2011\. g. masivnim građevinskim pothvatom proširena i to na način da je obavljeno mehaničko drobljenje prirodne obalne stijene te je dobiveni materijal iskorišten kao žalo. Na toj lokaciji djeluju valovi iz smjera jugozapada koji uzrokuju prirodni dužobalni transport![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-1390.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/Primo-ten-nekad-i-sad-2.jpg)](https://www.morski.hr/samljevena-obala-u-primostenu-se-siri-dr-carevic-petrina-svi-lazu/) ### Petrina: "Ne može se imati smještajni kapacitet za 15.000 ljudi, a plaže za 2.000" Dugogodišnji primoštenski gradonačelnik **Stipe Petrina**, međutim, rekao je da je uređenje plaža ključno za grad koji u potpunosti ovisi o turizmu. \- Ne može se imati smještajni kapacitet za 15.000 ljudi, a plaže za 2.000 - rekao je za AFP uspoređujući to sa skijalištem koje ugošćuje tisuće skijaša, ali nudi samo nekoliko stotina metara staza. Kada je turizam počeo rasti 1960-ih, lokalno stanovništvo je mljelo kamenje kako bi olakšalo pristup moru. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/06/Depositphotos_816732982_XL.jpg) \- Nekada su ovdje bili vinogradi koji su mogli ostati, ali bismo onda svi emigrirali. Pitanje je što je bolje - rekao je Petrina. \- U drugoj primoštenskoj uvali ima stjenovita plaža, ali ne vidim ondje puno turista - rekao je Petrina. Grad s 2.800 stanovnika prošle je godine ugostio gotovo 90.000 turista, uglavnom između srpnja i kolovoza. Početkom svibnja, njemačka turistkinja **Karin Hoggermann** promatrala je kamione koji dovoze novi šljunak kako bi pripremili plažu za sezonu. \- Za kupanje, za djecu, bolje je da poprave plažu. Turisti ne bi dolazili da to ne rade - rekla je. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/06/WhatsApp-Slika-2024-05-07-u-14.27.47_6be3b222.jpg) ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/06/WhatsApp-Slika-2024-05-07-u-14.27.46_de2b4685.jpg) ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/06/WhatsApp-Slika-2024-05-08-u-14.05.55_76709fa9.jpg) Samljevena obala u Primoštenu - Foto: Morski HR ### Osvajanje mora Suprotno od Italije, Španjolske, Nizozemske ili Francuske, koje također "dohranjuju" svoje plaže, malo rijeka ulijeva se u Jadransko more u Hrvatskoj, što čini njezin ekosustav ranjivijim jer je manje naviknut na dodatni unos sedimenta. Prekomjerna gradnja čak i u zaštićenim morskim područjima, betoniranje, nepoštivanje propisa i ogromne flote čarter brodova također uzimaju svoj danak. Broj parkirališta, marina, luka i cesta također raste. Jedno dugoročno rješenje je podizanje svijesti među lokalnim stanovništvom i vlastima i edukacija, rekli su stručnjaci, koji zahtijevaju održivija rješenja. \- To osvajanje mora nije dobro i treba ga obeshrabrivati - rekao je dr. Carević za AFP. D.G. **PROČITAJTE JOŠ:** [Dr. Dalibor Carević: Imamo li učinkovit zakonski sustav zaštite okoliša? Investitori plaćaju elaborate zaštite okoliša, a u 97 posto njih korišteni općeniti podaci, skinuti s interneta!Izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Dalibor Carević jedan je od najvećih hrvatskih stručnjaka za obalni okoliš, a bio je i član radne skupine za donošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Kao sudionik konferencije o klimatskim promjenama u Zadru i općenito zaštiti![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-1387.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/bager-radovi.jpg)](https://www.morski.hr/dr-dalibor-carevic-imamo-li-ucinkovit-zakonski-sustav-zastite-okolisa-investitori-placaju-elaborate-zastite-okolisa-a-u-97-posto-njih-koristeni-opceniti-podaci-skinuti-s-interneta/) [29 GODINA POSLIJE NEKI NOVI ČETNICI Bitka nije gotova, borba za oslobođenje Domovine nastavlja se i u miru!Bio je jedan od prvih koji je hrvatsku zastavu podigao na jugu Hrvatske. Bilo je to još u praskozorje onoga što će postati Domovinski rat, a Dubrovčani su tvrdili da “neće rat u gruad”. Nešto poslije, odbili su i pomoć u oružju iz Ploča, koje je oslobođeno u prvoj pomorskoj![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-1389.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/zastava_rekord_gradac1-copy-1.webp)](https://www.morski.hr/29-godina-poslije-neki-novi-cetnici-bitka-nije-gotova-borba-za-oslobodenje-domovine-nastavlja-se-i-u-miru/)