FOTO: SPASIMO BIŠEVO Ovako izgleda otočje koje je Ministarstvo predložilo u geopark UNESCO-a

BIŠEVO/KOMIŽA – Građanska inicijativa “Spasimo Biševo”, poslala je upit Ministarstvu zaštite okoliša i energetike za pojašnjenje o razlici između pojma Geopark i područja značajnog krajobraza kako bi pokušali razumjeti razloge zbog čega se ne štiti priroda ovog otočja. Naprotiv, fotografije koje prilažu, govore o potpunom porazu čovjeka koji je nemarom i namjernim zagađenjem, netaknutu ljepotu pretvorio u smetlište. Dobili su i odgovor.

Još od siječnja 2018. godine Ministarstvo zaštite okoliša i energetike objavilo je da je na prijedlog Nacionalnog povjerenstva za svjetske geoparkove UNESCO-a podnijelo prijavu za uspostavu novog geoparka „Viški arhipelag“ u sklopu mreže Svjetskih geoparkova UNESCO-a. Odluka o priključenju Viškog arhipelaga u mrežu UNESCO-a očekuje se na proljeće 2019. godine. A ovako se kod nas sada štiti krajolik od posebnog značaja, glomazni otpad na području tzv. Geoparka, poručuju iz Inicijative.

Da ne bi bilo zabune, podsjećaju, deponij s pogledom na more se nalazi u Komiži (deponij s predivnim pogledom na Biševo). Glomazni otpad, ilegalni deponiji i autoolupine se nalaze na Biševu.

Photo: Građanska inicijativa ‘Spasimo Bišòvo’ / Saving Bisevo
Photo: Građanska inicijativa ‘Spasimo Bišòvo’ / Saving Bisevo

Evo odgovora Ministarstva zaštite okoliša:

“Prema Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13, 15/18 i 14/19), značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje.

U značajnom krajobrazu dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

Kako bi se određeno područje proglasilo zaštićenim, potrebno je prijedlog za proglašenje poslati Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Prijedlog za proglašenje mogu podnijeti i inicijative i udruge.

Ukoliko Ministarstvo zaključi kako je područje vrijedno i kako bi moglo zadovoljavati kriterije za zaštitu pod određenom kategorijom, pokreće se postupak za proglašavanje zaštićenih područja sukladno člancima 123., 124., 125., 126. i 127. Zakona o zaštiti prirode.

UNESCO Svjetski geoparkovi nisu zaštićeni sukladno Zakonu o zaštiti prirode odnosno na nacionalnoj razini, već su to međunarodno proglašena područja.

Geoparkovi su jedinstvena područja geološke baštine od međunarodnog značaja, gdje se želi prikazati povezanost geološke baštine s drugim aspektima, kao što je prirodna, kulturna i nematerijalna baština.

Cilj programa Svjetskih geoparkova UNESCO-a je zaštita geoloških, geomorfoloških, ali i ostalih vrijednosti geoparka te upravljanje područjem kroz edukaciju i provođenje aktivnosti u skladu s ciljevima održivog razvoja, a na dobrobit lokalne zajednice.

Područja koja postanu članovi Mrežu Svjetskih geoparkova UNESCO-a, taj status dobivaju na četiri godine nakon čega se ponovno vrednuje aktivnosti i rad geoparka (postupak revalidacije), što je vrlo značajan instrument u praćenju kvalitete upravljanja geoparkovima, te inovativan koncept među međunarodno zaštićenim područjima”, stoji u odgovoru Ministarstva.

PROČITAJTE JOŠ: POTVRĐENO: Viški arhipelag postaje drugi geopark UNESCO-a u Hrvatskoj

D.G.