FOTO: SKANDAL U PRIMOŠTENU Je li Hrvatska stranac u vlastitoj državi?

PRIMOŠTEN - "Obmane i laži stranog investitora u sprezi s visokom politikom". Tako u općini Primošten tumače činjenicu da država do danas nije uspjela riješiti spor oko kupoprodaje dijela vrijednih nekretnina nekadašnjeg turističkog poduzeća Primošten 2002. godine. Odnosno, upisati pomorsko dobro na lokacijama Marina Lučica i Raduča, koje kako tvrdi općina, već dvadeset godina većinski vlasnik društva Primošten d.d. nezakonito drži u posjedu i vlasništvu.

Riječ je o neprocijenjenim nekretninama koje nisu unesene u temeljni kapital društva, a niti su stečene putem natječaja za prodaju 66,82 %dionica koje je kupila Diamant marina. Jasno da se nezakonitim radnjama Primošten d.d. uknjižio na nekretnine koje uopće nisu bile predmet prodaje.

Kaznena prijava zbog nezakonitosti na više razina

Načelnik Stipe Petrina za Morski HR kazao je da će podnijeti kaznenu prijavu te kako je o svemu obavijestio državno odvjetništvo, no svi šute, jer se radi o nezakonitostima na više viših razina. Za sada nikakve kočnice nema što se tiče izgradnje šetnice kroz autokamp, i upitno je tko će biti taj koji će zaustaviti izgradnju šetnice na pomorskom dobru (osobito nakon stupanja na snagu novog Zakona o pomorskom dobru). Onaj koji takvo što i pokuša – jasno je da se radi o veleizdajniku.

Konkretne odgovore tražili su nedavno i od aktualne Vlade. Općinu je zanimalo tko je odgovoran za praćenje provedbe kupoprodajnog ugovora iz 2002. između Hrvatskog fonda za privatizaciju i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, kao prodavatelja s jedne strane, i tvrtke Diamant Marine d.o.o. Zadar kao kupca s druge strane. Tada je zadarskoj firmi prodano 327.943 dionica Primošten d.d. (koje su činile 66,82 posto temeljnog kapitala društva) ukupne nominalne vrijednosti 65,588 milijuna kuna. Zanimljivo, resorno Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u odgovoru je neizravno potvrdilo sve  općinske tvrdnje, da se svih ovih godina od najavljenog zapošljavanja dodatnih 100 radnika te golemih ulaganja u hotele i turističko naselje - ništa nije ostvarilo.

No, nepotrebno je da Ministarstvo išta potvrđuje, stanje je jako dobro vidljivo na terenu. U svom dopisu Ministarstvo pak tvrdi kako nisu bili na snazi prostorni planovi, čime da su Kupci bili onemogućeni vršiti išta, što je glupost i kriminalna tvrdnja, jednako kao i tvrdnja da nisu bili rješeni imovinskopravni odnosi. Čak i da navedene tvrdnje jesu istina, a nisu, Prodavatelju je preostao institut raskida ugovora (da se to učinilo, danas bi bili rješeni hotelski kapaciteti). No, preočito je kako je službena politika mađarske Vlade okupirati što više zemljišta u RH i ne vršiti ikakva ulaganja (primjer Primoštena, Gradaca, Jelse, rogozničke Smokvice – ex Todorić) odnosno zauzeti zemlju a potom u budućnosti vršiti zamjenu za zemlju u Baranji , sa namjerom odcjepljenja tog zemljišta od RH.

Godine sporova umjesto obećanih pet zvjezdica hotela, marine i autokampa

Naime, prema podacima CERP-a, zadarska tvrtka ispunila je dio obveza. Onu o plaćanju 1,6 milijuna kuna ugovorne cijene te podmirio dospjele obveze prema državi, PBZ-u i ostalim vjerovnicima i radnicima. No “sadržajno, u cijelosti” ne i famoznih 15 milijuna eura ulaganja u tri godine, na što su se obvezali.

Kad je država sama sebi maćeha

U dugogodišnjoj zavrzlami, kupac je neispunjavanje obećanog iz osnovnog ugovora i dva naknadna aneksa pravdao neriješenom planskom dokumentacijom te imovinsko-pravnim odnosom na neprocijenjenim nekretninama, koje pri kupoprodaji nisu ušle u temeljni kapital društva. Prostorne planove općina je riješila 2010. i 2011., no većinski vlasnik Primoštena d.d. obećane milijune eura još nije uložio. No već 1998. godine su prostorni planovi bili riješeni te je udovoljeno mađarskom zahtjevu za rekonstrukciju hotela Zora 2005. godine, stoga beskrupulozna je laž kako se radi prostornih planova nisu mogle izvršiti obveze iz ugovora, a što je u konačnici i lako provjerljivo.

U međuvremenu kupac Primoštena d.d. uspio se prije RH uknjižiti na dio čestica pomorskog dobra u nadležnom zemljišnoknjižnom sudu. Tko je odgovoran za to, pitaju u općini u kojoj spremaju korak dalje u rasvjetljavanju mogućih pogodovanja i malverzacija turističkim zemljištem.

- Sada nas najviše zanima tko je u Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Šibeniku njih uknjižio za nešto o čemu nemaju nikakav papir. O tome smo poslali upit aktualnom predsjedniku suda Mirku Škarici. Ali on je frišak, pa to ne može znati. No recimo, dugogodišnja tajnica tamo nam je rekla “Moj gospodine Petrina, tako vam je bilo prije. Došla bi naredba odozgora i moralo bi se uknjižiti.” Zato i namjeravamo podnijeti kaznenu protiv nepoznatog počinitelja ili više njih, odgovornih za taj neosnovani upis. - otkriva Petrina.

Provjerava li itko u državi potencijalno štetne ugovore (ugovore koji se potpišu, a potpisano se nikad ne ispoštuje) ili je Primošten iznimka, zanima općinu.

Bi li se državni dužnosnici jednako odnosili da se radi o njihovoj privatnoj imovini, a ne kao u ovom slučaju javnoj, odnosno državnoj, iz resora ministra Ivana Paladine općini nisu odgovorili. Poslali su poznatu kronologiju postupka pretvorbe te uz ostalo izvijestili da je Primošten d.d. dostavilo CERP-u geodetski elaborat i da je prema dva zahtjeva društva u tijeku postupak “donošenja rješenja o utvrđivanju prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojem su izgrađeni hoteli i turistička naselja”.

- Do rješenja imovinsko-pravnih odnosa, a koji su u tijeku, nisu ispunjeni ugovoreni uvjeti za konačno ispunjenje obveze ulaganja u Društvo glede navedenih nekretnina, za lokacije Marina Lučica i Raduča - poručili su iz ministarstva. Čudno je to da se država izvlači na nerješene imovinskopravne odnose, i da iste nije mogla rješiti punih 20 godina, što je opet glupost, uzme li se u obzir činjenica da se RH upisala na brojna zemljišta, po sili zakona. Uostalom, zašto se stvari ne konkretiziraju, zašto država decidirano ne kaže o kojim se točno česticama radi, odnosno koje su to čestice koje nisu upisane u vlasničku strukturu a potrebne su da bi se izvršile obveze iz ugovora?!

Petrina: "Ne postoji Vlada kod koje nismo išli, svi su unutra"

Hoće li i kako RH konačno reagirati i zaštititi svoju imovinu, pitaju se u općini, tvrdeći da kupcu Primoštena d.d. društvo nakon otpuštenih radnika služi jedino za - pranje novca. To je očito iz uvida u vlasničke listove i postojećim teretima za razne kredite, dok s druge strane u hotele nije uložena ni kuna. Naime, dižu se krediti na nekretnine društva (cca 72 milijuna), a s kojima se Primošten mogao ''pozlatiti'', međutim tim novcem od kredita NISU se ispunjavale ugovorne obveze.

- Ključno je pitanje je li Hrvatska stranac u vlastitoj državi. Drugačije se iz svega ne može zaključiti, jer ovi ne žele dati tabularnu ispravu da se država uknjiži na pomorsko dobro. Granica je određena rubom te sporne čestice. Ovi, pak, nezakonito drže nekih 150 tisuća kvadrata. Tu su sad stavili kućice i čudom uspjeli legalizirati, što na pomorskom dobru inače ne možete. A nadležni na sve to šute. Ne govore kako se kupac mogao uknjižiti na nešto što nije platio. Povrh toga u 20 godina nije ništa napravio, osim otpustio radnike. Nema vlade kojoj od 2002. zbog toga nismo išli i koju nismo upoznali sa ovim dugogodišnjim problemom.

Ništa se ne događa slučajno, upozorava Petrina

Podsjeća da su 2002. na stolu za prodaju većinskog paketa dionica Primošten d.d.-a bile i daleko bolje ponude svjetskog giganta SunSailinga i Termi Čatež, koja je općini bila najzanimljivija, jer bi im pripalo sve što nije u funkciji marine, hotela i autokampa. No unatoč lokalnom protivljenju, HFP je odabrao Diamant Mariu, osnovanu sa temeljnim kapitalom od 24 000 kuna.

Primošten na ledu države i mađarskih investitora

- Općinu Primošten i njezine građane koji su naglašava se – u cijelosti vlastitim novcem izgradili hotelske komplekse (odričući se svojih plaća) – nitko ništa na pita.  Već i sama prodaja firmi čiji je temeljni kapital 24 000 kuna je totalno podcjenjivanje lokalne sredine, tako i države u cijelosti. Sama činjenica da je između tri ponude prodano Diamant Marini koja je bila neozbiljna, bez iskustva i referenci, a ipak odabrana – upućuje na sumnju na korupciju na najvećoj razini. Sve su tada dali firmi koja je osnovana za 24 tisuće kuna iza nje stoji mađarski investicijski fond koji raspolaže s tri milijarde eura. Vlasnik fonda je Daniel Jellinek koji je u Mađarskoj već osuđen radi takvih prijevara. Ovi naši Mađari koji to ne mogu trpit, kažu mi da je i kućni prijatelj Viktora Orbana. I da je u pozadini svega sprega visoke politike i organiziranog kriminala - tvrdi Petrina.

Primoštenski načelnik je o slučaju nedavno apelirao na državni vrh, a predsjednik Republike pismo je proslijedio DORH-u. Iz Vlade su odgovor prepustili resornom Ministarstvu. No kraj ove klasične hrvatske privatizacijske priče zasad se ne nazire.

U međuvremenu, neispunjavanje ugovornih obveza već dvije godine nastavlja i aktualni vlasnik Primoštena d.d., tvrtka Canberra Invest iz Budimpešte.

Od vlade Republike Hrvatske i institucija traži se samo jedno – da ispune ustavne odredbe o zaštiti nacionalnih interesa i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske. Ako to ne žele, jasno je kojim smjerom vjetar puše.

Vlatka Koren

PROČITAJTE JOŠ: