FOTO Na rovinjskom brdu Turnina ponovno će zasjati srednjovjekovna utvrda

ROVINJ - Od zaraštenog i napuštenog lokaliteta posljednjih je godina na brdu Turnina ponovo zasjala srednjovjekovna utvrda, i to zahvaljujući projektu kojeg je 2013. Započeo Hrvatski restauratorski zavod sredstvima Ministarstva kulture, a u koji se uključila i rovinjska Turistička zajednica.

Lokalitet je nedavno posjetio i gradonačelnik Marko Paliaga u pratnji direktorice TZ-a grada Rovinj-Rovigno Odete Sapač, višeg konzervatora arheologa HRZ-a Josipa Višnjića i pročelnice Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i izgradnju Tanje Mišeta.

Do sada su izvršeni istražni, dokumentacijski i konzervatorsko-restauratorski radovi. Spomenik je najprije očišćen od gustog raslinja koje je prekrivalo njegove građevinske ostatke, ali i iznimno velikih količina urušenog građevinskog materijala.

Uslijedila je građevinska sanacija, konzervatorsko restauratorski zahvati i sustavna arheološka istraživanja kojima su razjašnjene brojne nepoznanice o povijesti ovog objekta. Svi su radovi popraćeni i detaljnom dokumentacijom koja je rezultirala izradom arhitektonskog snimka cjelokupnog sklopa, a provedena su i povijesna i arhivska istraživanja.

Tijekom 2022. nastavila su se arheološka istraživanja, te konzervatorsko restauratorski i građevinski radovi na samoj kuli i obrambenim strukturama.

Cilj je da se projekt dovrši, odnosno dovede do faze da može biti prezentiran te prihvatiti posjetitelje, a projektom je predviđeno i stepenište kojim bi se pristupalo gornjim prostorijama.

Utvrda Turnina je jedan od rijetkih primjera srednjovjekovne stambene kule s popratnom obrambenom i nadzornom funkcijom na našim područjima. Prema podacima HRZ-a dosadašnja su istraživanja pokazala kako je na mjestu prapovijesne, brončanodobne gradine u 9. stoljeću pr. n. e. formirana prva utvrda. Tijekom 12. stoljeća, tada već evidentno oštećeni objekt je dograđen, čime poprima funkciju utvrđene rezidencije, a cijeli kompleks je napušten krajem 15. stoljeća

Riječ je o spomeniku izuzetnog značaja ne samo za Istru, već i u europskom kontekstu u kojem se rijetko nalaze srednjevjekovne utvrde ove starosti, a da su usput toliko dobro sačuvane.

Prema riječima višeg konzervatora arheologa HRZ-a Josipa Višnjića znanstveni značaj Turnine proizlazi iz mogućnosti proučavanja izrazito slabo istraženog perioda franačkih osvajanja istarskog poluotoka u arhitektonskom, ali i u smislu svakodnevnog života ondašnjeg stanovništva.

Na Turnini se izrazito dobro može proučavati i razvoj arhitekture i života u smislu srednjovjekovnih feudalnih rezidencija. Po završetku istraživačkih i konzervatorsko restauratorskih radova Turnina će i postati jedna od najdominantnijih točaka rovinjskog kulturnog krajolika, navode iz Grada Rovinja.

I.G.