FOTO Korčula između dva svjetska rata iz zbirke Etnografskog muzeja u Beogradu
KORČULA – Gradski muzej Korčula poziva vas na otvaranje izložbe fotografija “Korčula između dva svjetska rata iz zbirke Etnografskog muzeja u Beogradu”, 16. kolovoza u 21.00 sat, crkva Gospojina i Trg sv. Marka u Korčuli. Projekcije fotografija održat će se i 17. i 18. kolovoza na istom mjestu u 21.00 sat.
Na fotografijama su prikazani grad i otok Korčula, te Mljet i Pelješac snimani tridesetih godina XX. stoljeća. Izložba je ostvarena suradnjom Gradskog muzeja Korčula i Etnografskog muzeja u Beogradu, u čijem se fundusu nalaze fotografije. Otok Korčula predstavlja zasebnu cjelinu u ovoj zbirci negativa. Nadamo se kako će ova izložba potaći na predstavljanje ostalih fotografija s prizorima iz Hrvatske, naročito Dalmacije, u fundusu Etnografskog muzeja u Beogradu, u brojnim mjestima čiji su pejsaži, prizori i ljudi zabilježeni tridesetih godina XX. stoljeća, prenosi Dalmacija danas.
Na izložbi će, uz autoricu Vesnu Bižić Omčikus govoriti ravnateljica Gradskog muzeja Korčula Marija Hajdić, muzejska savjetnica Jadranka Vinterhalter, arhivist i povjesničar Tonko Barčot, te suautorica izložbene koncepcije i kustosica Gradskog muzeja Korčula Sani Sardelić.
Organizatori zahvaljuju Župnom uredu sv. Marka. Program je ostvaren financijskom potporom Grada Korčule.
Iz kataloga izdvajamo: Zbirka broji 4120 negativa. Osim snimaka iz Srbije, najbrojniji u ovoj zbirci negativa su iz Hrvatske – 1300, a od toga iz Dalmacije ima oko 1250. Veće cjeline su Brač, Hvar i Vis (265), Split i okolina – Solin, Kaštela (160), Dubrovnik i okolina – Mljet, Mali Ston i Pelješac (120 snimaka), Šolta, Trogir i Šibenik (120) zatim otoci Krapanj, Zlarin i Skradin, Ugljan, Iž, Rab, rijeka Krka, kao i mjesta Biograd na moru, Novi Vinodolski, Rijeka, Gospić, Obrovac, Vrlika i Knin (120). Prizori iz Hrvatske predstavljeni su i alkarima u Sinju, panoramama s Plitvičkih jezera, nošnjom iz Siska i Odre Sisačke, kao i arhitekturom Zagreba i okolice.
“Otok Korčula predstavlja zasebnu cjelinu u ovoj zbirci negativa. Na snimkama Korčule zabilježena su mjesta po kojima su ovaj grad i otok i danas prepoznatljivi. Dosta se toga i promijenilo; nešto je nestalo, ali i nastalo. Mnogi gosti i putnici su prolazili, zadržavali se, a i ostajali jer ljepota Korčule je nepromjenljiva i vječna”, napisala je Vesna Bižić Omčikus. “Niz fotografija predstavljenih na izložbi „Korčula između dva svjetska rata iz zbirke Etnografskog muzeja u Beogradu“, upravo zbog velikog broja snimaka i zaokruženosti cjeline može nam, nalik vremenskoj kapsuli, dočarati život na otoku kojega su suvremene silnice poput turizma tek počele doticati i mijenjati. Na kvalitetnim, fino i nenametljivo režiranim kadrovima, posebno onima s djecom u svakodnevnoj odjeći i školskim odorama, ljudima koji obavljaju dnevne poslove ili prvim turistima možemo naslutiti mirniji i pomalo idiličan život naših predaka od kojih smo baštinili ovaj jedinstveno lijep otok, ali i obavezu da ga znamo očuvati za naše potomke”, napisala je kustosica Sani Sardelić.